Tešanjski dnevnik 11-18.3.2019. godine

Vijesnici proljeća se pojavljuju na svakom koraku. Dnevne temperature ugodne i do 23ºC, a jutarnje još uvijek sa nižim temperaturama i ponekad mrazom. Pojavljuje se behar na džanarikama i kajisijama.

Vjesnici proljeća na jednom mjestu:jagorčevina, plućnjak i ljubičice

Nekoliko događaja u svijetu i kod nas u BiH zauzimali su pažnju i komentare Tešnjaka protekle sedmice. To su rezličite reakcije na okupljanje članova Ravnogorskog pokreta u Višegradu. Posebne reakcije izazivaju kojekakvi “stručnjaci” na televizijama koji četnike Draže Mihajlovića stavljaju u pozitivan kontekst boraca protiv komunizma i borce za demokratiju.

Drugi događaj je stravičan masakr koji je počinio Australac Tarant na Novom Zelandu. On je do zuba naoružan ušao u dvije džamije na Novom Zelandu i pucao na nevine ljude, među kojima je bilo djece i staraca. Do nedjelje, kada zaključujem sedmično pisanje, bilo je 50 mrtvih, a od 36 ranjenih 12 je sa teškim povredama. Prema pisanju sredstava informisanja motiv je bio ubijanje migranata, muslimana i borba za bijelu rasu. Ono što je izazvalo posebnu pažnju u ovom strašnom zločinu je što je Tarant pohod snimao, a na snimku se čuje četnička pjesma u kojoj se spominje Radovan Karadžić. Na puški se nalaze imena nekoliko srpskih i crnogorskih junaka u borbi protiv Turaka.

I muslimani su pravili masakre u džamijama, prave i danas i uvijek su okarakterisani kao islamski teroristi. Kako li će sada biti nazvan Australac Tarant?

Treći događaj je objava novinara Avde Avdića na jednom portalu, koju je potvrdio ministar Mektić, da su sigurnosne i diplomatske službe susjedne Hrvatske uključene u doturanje oružja selefijama u BiH kako bi se opravdala izjava predsjednice Hrvatske da se u BiH nalaze selefijski kampovi sa 10.000 boraca.

Puno pitanja se otvara kada su u pitanju bezbjednosne službe BiH, koje otkrivaju ili upravljaju ovakvim događanjima. Podjeljenost društva u BiH se zasigurno najbolje osjeti kod ovih institucija. Ne treba biti stručnjak bezbjednosti (a na TV ekranima se pojavlju u velikom broju i u njihovim izlaganjima nigdje struke nego samo se ponavlja politički govor koji govore političari. Ne treba biti veliki stručnjak iz ove oblasti pa znati da u ovim službama rade ljudi pod direktnim uticajem stranih službi i stranaka, odnosno stranačkih lidera.

Tešanjsko proljeće 2019

Kao što je to bilo i proteklih godina, kulturno sportska manifestacijaTešanjsko proljeće počela se odvijati 12. marta, na dan rođenja Muse Ćazima Ćatića, kao što je to činjeno i predhodnih godina. Manifestaciju započinju učenici gimnazije Musa Ćazim Ćatić polaganjem cvijeće na mezar velikog pjesnika, a zatim i godišnjim programom u velikoj sali Cko. Manifestacija se zvanično otvara otvaranjem izložbe slika u organizaqicji Cko. Ove godine to je bila izložba slika Tešnjaka Osmana Morankića.

Polaganje cvijeća na Ćatićev mezar

Gimnazijalci ovaj dan obilježavaju i kao Dan škole. Nakon svečane sjednice nastavničkog vijeća, položeno je cvijeće na spomen ploču postavljenu na zgradu škole kao spomen na pogibiju triju učenica od granate dok su išle u školu 1992. godine.

Cvijeće na mezar Ćatića položili su učenici Amila Kurtić i Rijad Hadžikadunić. Pored direktrice Adele Ibraković bili su prisutni profesori Gimnazije.

Pored učenika škole cvijeće je položila i delegacija Općine u kojoj su bili pomoćnici Načelnika Sabahudin Omerbašić i Nadir Medarić, zatim Hasan Plančić i Edina Kadušić. Polaganju cvijeća prosustvovala je i direktorica Pedagoškog zavoda Ministarstva za obrazovanje, nauku i kulturu Ze-do kantona,Aida Salkić. Prije polaganja cvijeća učenici su govorili o Ćatiću i čitali njegove pjesme.

Atelijer, čarna bašta-godišnja školska priredba povodom Dana Gimnazije

U velikoj sali Cko učenici Gimnazije izveli su svoju godišnju priredbu u kojoj su recitovali, glumili, pjevali. U publici su bili, uglavnom, učenici i roditelji. Njima su se obratili direktorica Amela Ibraković i načelnik mr. Suad Huskić.

Učenici Dramske sekcije izveli sudijelove Nušićeve komedije Ministarka

Izložbom slika Osmana Morankića otvorena manifestacija Tešanjsko proljeće 2019

    OvogodišnjeTešanjsko proljeće 2019 otvoreno je izložbom slika Osmana Morankića. Osmana Morankića, Tešnjaka, sa mjestom stanovanja Sarajevo, smo upoznali kao umjetnika preko njegovih samostalnih izložbi (prva je bila 2000. godine) i zajedničkih koje je organizirao Cko. Svoje slikarsko umijeće iskazivao je slikajući levhe. Ovaj put Osman je pokazao drugačiji slikarski izraz. Za ovu priliku štampan je prospekt izložbe u kome je i tekst Miralema Brkića o Osmanovim slikama. Tu je, između ostalog, zapisao:

Na prvu oko uočava odsustvo znakova pisma i čvrste geometrizacije, pa se nameće utisak da je u pitanju iskorak od dosadašnjeg slikarskog puta…. Struktura novih slika zasićena je bojom i fakturom. Guste, zbijene ahromatske površine dobijene su kolažiranjem gaze koja stvara utisak reljefnog rastera kroz čije vertikalne žljebove, poput riječnih korita, protiču rukavci boje toplih tonova.

Na otvaranju izložbe Amir Brka je govorio o autoru, a Miralem Brkić o njegovim slikama. Imao sam zadovoljstvo da otvorim izložbu. Naime ja i Osmo smo školski drugovi i prijatelji. Kada mi je proslijedio fotografije slika ja sam ih samo proslijedio Amiru i eto došlo je do izložbe, a Amir Brka mi je ukazao zadovoljstvo da je otvorim.

S lijeva Amir Brka, Osman Morankić, Miralem Brkić i Husein Galijašević

Osman Morankić je rođen u Tešnju od oca Hidajeta i majke Nefe rođene Ajanović. Nakon završetka Građevinske tehničke škole u Banja Luci završio je Građevinski fakultet u Sarajevu. Jedan je od največih stručnjaka u svom zanimanju, specijalnost statika. Prije rata dobio je jugoslovensku nagradu za arhitekturu jer je svojin statičkim rješenjima omuogućio arhitektonsko rješenje Zetre u Sarajevu. Radio je statiku i za Avazov toranj u Sarajevu.

Slikarstvom se počeo baviti nakon proteklog rata.

Održana 15. redovna Skupština Udruženja privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj

Redovna godišnja, izvještajna,Skupština Udruženja privrednika “Biznis centar” Jelah-Tešanj, 15. po redu, održanaje u restoranu Imtermezzo u Kraševu. Skupštini su prisustvovali mnogobrojni gosti. Među njima su bili:predsjednik Federalne privredne komoremr. Marko Šantić i njegov zamjenik Mirsad Jašarspahić, predsjednik Udruženja poslodavacaBiH Adnan Smailbegović, načelnik mr. Suad Huskić, direktor Opće bolnice dr Hasan Škiljo, direktor Doma zdravlja dr. Amir Dujsić, direktori banaka, javnih ustanova i dr.

Iz izvještaja o radu može se vidjeti kontinuirano povećanje broja članica Udruženja, a time i prihoda. Pregled broja članova, broja aktivnosti i finansijski pokazatelji dati su u sljedećoj tabeli:

Godina Broj članica Broj aktivnosti Prihod Dobit
2013 88
2014 101 22 61 873,76 1 398,57
2015 134 98 120 867,92 -780,01
2016 174 123 145 708,33 16 634,01
2017 184 85 194 876,50 18 410,87
2018 221 169 355 804,82 39 722,04

Najznačajnija aktivnost Udruženja je organizacija Sajma privrede. Oko 80% rashoda odnosi se na organizaciju sajma. Ove godine planiran je dalji iskorak u organizaciji sajma. Ugovorene su nove sajamske hale koje će imati veću visinu i koje mogu obezbjediti potrebnu konstantnu temperaturu. Zemlja prijatelj sajma je Sjeverna Makedonija, a partner će biti Vlada ove prijateljske države.

Udruženje uvodi i sistem upravljanja kvalitetom u okviru koga su izvršili analizu zadovoljstva kupaca (članica) za2018. godinu Prosječna ocjena je 4,78 (ciljana 4,5). Usvojeni su izvještaji i planovi i date visoke osjene radu Udruženja.

Skupštinom je predsjedavao Kasim Kotorić, a izvršene su i dvije izmjene u organima Društva. Usvojena je ostavka članice Upravnog odbora Nerme Saračević, koja je odlaskom na novu dužnost, odselila iz Tešnja. Umjesto nje u Upravni odbor je izabrana Saća Prnjavorac direktorica Dobojputeva. U Sudu časti, umjesto Senada Roše, koji je firmu prepustio sinu, izabran je Safet Mešić iz firme Socksmaker.

U planu za ovu godinu Sajam privrede zauzima i dalje ključnu aktivnost, sljedeća je obezbjeđenje smještajnog prostora za Društvo, zatim edukacije i dr.

Još jedna značajna informacija mogla se čuti na Skupštini, a to je donacija privrednika Općoj bolnici i Domu zdravlja. Izudin Ahmetlić i brat Hajrudin donirali su 120 000 KM za kupovinu kardiomobila (opremljeno vozilo za medicinski tretman hitnih slučajeva posebno kod srčanih oboljenja) Općoj bolnici. Udruženje privrednika je donijelo odluku o donaciji vozila hitne pomoći Domu zdravlja. Direktori ovih zdravstvenih ustanova su se zahvalili na donacijama.

Kardiomobil će biti uručen Općoj bolnici na dan otvaranja Sajma privrede.

Nakon završene sjednice Skupštine priređen je ručak za članice i goste.

Skupštinom su predsjedavali, s lijeva: Semir Kantić pod predsjednik UO, Senad Brka predsjednik UO, Kasim Kotorić, predsjedavajući Skupštine, Šemsa Mujaković član UO

Nakon ručka prisutnima se obratio i Izudin Ahmetlić. U njegovom obraćanju prisutnima pažnju su izazvala dvije teme. U obraćanju direktorima zdravstvenih ustanova u vezi donacije kazao je da će ih privrednici pomagati sve dok imaju informaciju da u ovim ustanovama nema korupcije. Druga tema je je pitanje porodičnih firmi, koje su u Tešnju među najznačajnijim, i smjene generacija u njima.

Jedan broj pojedinih privrednika stvorio je velike porodične firme i pomalo dolazi vrijeme smjene generacija. To je veoma važan trenutak jer u svijetu se dešava da u ovakvim slučajevima veliki broj firmi propadne. Izudin smatara da bi Udruženje trebalo da se popsveti ovom pitanju i obezjedi vlastitim snagama i uz pomoć vanjskih konsultanata obradu ove teme. Odgovornost je velika prema državi, ali i prema bankama.

Održan Međunarodni turnir u golbalu Tešanj 2019

Jedna od manifestacija u okviru Tešanjskog proljeća 2019 je i Međunarodni turnir u golbalu 2019, koji postaje i tradicionalan jer je ovogodišnji, 16. po redu. Ove godine nastupale su ekipe iz Rumunije, Srbije, Hrvatske i BiH. Gostima su na otvaranju dobrodošlicu uputili predsjednik Društva za slijepe i kratkovide Tešanj, koje okuplja članove iz Doboj Juga, Usore, Mglaja i Tešnja, Nihad Mujaković. Hasan Plančić se učesnicima obratio u ime Načelnika, nakon čega je otvorio turnir. Turnir je održan u OŠ Rešad Kadić.

Nacionalna reprezentacija Rumunije u finalu je trijumfovala je nad ekipom GK Mladost – Beograd 13:3 i osvojila prvo mjesto. Inače, turnir u golbalu u organizaciji USG Tešanj održan je u okviru Tešanjskog proljeća2019. Plasman ostalih klubova: Nais – Niš (3), Sportski klub Centar – Sarajevo (4), Zagreb (5), Tešanj 1 (6), Vid – Banja Luka (7), Tešanj 2 (8)

Sjećanje na Mehu Bjraktarevića

Mnogi Tešanjaci su voljeli svoje mjesto i posvećivali mu svoju ljubav, znanje, energiju, materijalna dobra i drugo. Ostavljali su tragove u kulturi, privredi, obrazovanju, arhitekturi… Izučavali su historiju svoga mjesta, skupljali vrijednosti u obliku knjiga, zapisa, artifakata, pisali, glumili, slikali. Zasigurno u toj dugačkoj listi svoje mjesto ima i Mehmed Meho Bajraktarević. Meho je bio glumac, kolekcionar, pisac, hroničar, slikar.

Rođen je 1927. godine u Tešnju od majke Sabrije rođene Hadžikadić i oca Smaila. U Tešnju je završio osnovnu školu. Pred Drugi svjetski rat završio je Medresu u Banja Luci. Sa nepunih 18 godina uključuje se u Narodno oslobodilačku borbu i postaje član Okružne kulturne ekipeza Centralnu Bosnu. Rano je ostao bez oca koji je umro od tifusa 1945. godine. Učiteljsku školu pohađao u Tuzli i Banja Luci tokom rata, a završio 1946. godine. Nakon završetka Učiteljske škole radi kao učitelj u Stanarima, ali je dekreteom postavljen za sreskog tužioca. Jedno vrijeme bio je i i sudija za prekršaje. Takvo vrijeme, malo je bilo pismenih ljudi. Upisao je i Akademiju za kazalište u Zagrebu, ali nije dobio stipendiju pa nije mogao nastaviti studije. Završava Višu pedagošku školu u Sarajevu, grupa za likovno i opštetehničko vaspitanje. U OŠ Huso Hodžić je radio 16 godina. Njegovi časovi likovnog i općetehničkog bili su časovi umjetnosti i života.

Imao je dugačku i značajnu glumačku karijeru, pozorišnu, ali i filmsku.

Jedan je od inicijatora osnivanja Pozorišta u Tešnju 1953. godine. Od tada pa do posljednje predstave u kojoj je sudjelovao (1988) uradio je veliki broj režija, scenografija. Za četiri i po decenije odigrao je oko 200 predstava. Dva puta je učestvovao na jugosdlovenskom finalu pozorišnih amatera na Hvaru gdje je nagrađivan. U šest TV serija snimanih u Tešnju (Tale,Odbornici, Blago u duvaru i dr.) igrao je epizodne uloge, a u filmu Uđi ako hoćeš, režisera Radenka Ostojića (Bosna film 1966) odigrao je glavnu ulogu. Ovaj film je bio zabranjen jer se u njemu previše reklamirao duhan, pošto se radnja događala u fabrici duhana.

Meho je bio i sportista. Bio je gimnastičar, odbojkaš, fudbaler.

Recitovao je Zbor derviša Skendera Kulenovića, Zogovića, Ćopića, Kostića, Majakovskog, Musu Ćazima Ćatića.Godine 1949. recitirao je na Smotri Saveza kulturno-prosvjetnih društava Bosne i Hercegovine u Sarajevu Zbor derviša od Skendera Kulenovića, gdje je učestvovalo preko 2000 izvođača pred 40 000 posjetilaca. Meho je tada doživio veliki uspjeh što je zabilježila i tadašnja štampa.

U predstavi Nadahnuće Ace Nejmana

Meho je bio veliki kolekcionar. Skupljao je sve:od fosila, musterijanskog šila, starog novca, rukom pisanih starih knjiga (svaka je unikat), starih prstenova do pečatnjaka. U njegovoj kolekciji bila je i knjiga Megilat ester (ketuba), jevrejska knjiga u obliku svitka. Po Mehinoj ocjeni u njegovoj zbirci bilo je 200 primjeraka koje su značajne i koje traže dalja istraživanja.

Bavio se izradom slika, mozaika, intarzija, duboreza. Učestvovao je na tri izložbe likovnih umjetnika BiH. Uradio je oko 700 radova.

Bio sam Mehin učenik i sjećam se da smo u školskoj 1959/1960 pravili tranzistor sa kristalima, stolne lampe i druge stvari. Bile su to tada revolucionarne stvari kao kada bi danas učenici osnovne škole napravili novi softver. Gledao sam ga kao glumca i kao recitatora, sarađivao na pripremanju Monografije Tešnja kao važnim učesnikom u izradi, ali kao predsjednikom SUBNOR-a. Njegova želja je bila da predstavi svoje kolekcije sugrađanima. Jedan manji dio njegove zaostavštine otkupio je Cko, ali onaj veći je u vlasništvu porodice. Lijepo bi bilo ako bi se našao način da se dio te bogate kolekcije prezentira građanima kroz jednu izložbu.

Stare fotografije

Porodice Ajanović, Morankić i Selimović na Kiseljaku sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Prvi red sjede na zemlji: Sabiha Morankić Bihka, Emina Ajanović Minkica, Suljo Ajanović, Nefa Morankić, Nermana Selimović, Vasva Ajanović, NN, Emira Ajanović

Sjede na klupi: Besima Ajanović Beska, Ćamila Ajanović Mesudbegovca, NN.

Stoje: Nadira Ajanović, Muratovca Selimović, Hidajet Morankić, Mesud Ajanović Mesko na biciklu i dr. Ekrem Ajanović


Čuče:Enver Ajanović i Ekrem Ajanović

Stoje: NN, Edhem Ajanović, Sead Smailbegović, Besima Ajanović Smailbegović, iza Besime Smail Terzić Penjak, Enisa Ajanović, Sakib Korajlić, Fatima Medarić Ajanović Tima i Nerka Kahvić Ajanović(Fotografije i identifikacija Ekrem Ajanović)

Sa table na Gornjoj čaršiji

About Husein Galijasevic