Tešanjski dnevnik 19-26.8.2019. godine

Našu općinu je ponovo zahvatilo veliko nevrijeme koje je prouzrokovalo velike materijalne štete. Uobičajno je da bujice nanonose štete u padinskim krajevima, van slivova rijeka Usore i Bosne gdje su poplave obično uzrokovane izlivanjem tih rijeka. Međutim ovaj put najveće štete su izazvale bujice u dolini Usore, posebno u Jelah Polju. Kišu je pratio i veoma jak vjetar koji je čupao drveće.

Vlast nije uspostavljena na nivou BiH i u FBiH, a ne nazire se kada bi se to moglo desiti.

Vrijeme ove sedmice je bilo sunčano i toplo.

Nevrijeme nanijelo velike materijalne štete

U noći 23. na 24. Općinu je zahvatilo veliko nevrijeme, naročito na prostoru Jelah Polja, Piljužića i Jelaha. Duvao je snažan vjetar koji je čupao drveće sa korjenom, a u kratkom vremenu pale su velike količine kiše. Ujutro sam se raspitivao za stanje na Općini. Vidljivih šteta u samom gradu nisam vidio, ali sam kasnije saznao da je ponovo poplavljena OŠ Huso Hodžić, neki industrijski objekti u Bukvi, a da su najveće štete imala naselja u dolini Usore. Usora se nije izlila, ali je velika količina vode stvorila prava jezera koja su bujicama oticala na niže tačke ulazeći u kuće i objekte ispod nivoa vode. Vatrogasci i civilna zaštita su bili odmah angažovani, a stanje je pratio i odluke donosio Općinski štab civilne zaštite. Nazvao sam sekretara MZ Jelah Emira Kotorića da bih provjerio stanje u ovoj mjesnoj zajednici. Kazao mi je da su štete velike da je voda ušla u mnoge kuće u Jelah Polju i da je duvao jak vjetar i oštetio krovove, obarao drveće.

Osam sati nakon intezivnih padavina voda se zadržala u dvorištima

Ujutro oko 10 sati zatekao sam porodicu Sejdić-Vehabović, kako skida laminat u prizemlju kuće i kupi vodu. Amina i Zaim kažu da je negdje oko dva sata bujica u trenu ušla u dvorište i prizemlje do visine koljena. Imali su samo toliko vremena da iznesu električne aparate. namještaj su naknadno podigli iz vode.

Zaim u dnevnoj sobi nakon podizanja već natopljenog donjeg dijela namještaja

Ispred firme KPM iznešena mašina. Potpuno su poplavljeni i pričinjena je velika materijalna šteta na mašinama i proizvodima. Ćemani, Kondžići prema Miljanovcima potpuno u vodi. Veliki broj kuća potpuno neuseljiv. Porušen je i most odmah na ulazu u jezero Jelen.

Štab civilne zaštite skuplja podatke o posljedicama pa nije bilo moguće kvantificirati broj porodica koje su morale napustiti svoje kuće, kolika je šteta u privrednim i prometnim organizacijama. Zasigurno je veoma velika. Dobio sam informaciju da je voda tako brzo nadolazila da se čak i automobili nisu mogli izvesti prije nego što se voda podigla.

Oglasio se i Opštinski štab civilne zaštite i predložio proglašenje elemetarne nepogode. Posebno su ugražena naselja dolinom Usore Piljužići, Jelah, Mračaj, Miljanovci, Tešanj, Džemilić Planje, Mrkotić i Kalošević. Poplavljen je FAD.

Obišao sam OŠ Huso Hodžić koja je ugrožena kada se pojave bujice jer se dvorišta pretvore u kratkom roku u bazene. Voda je ušla u podrumske prostorije i potpuno ih potopila, ali na sreću i uz pomoć vatrogasnih pumpi nije izlila u učionice i sportsku dvoranu. Nivo vode podigao se za više od 20 cm nego ranije zbog nedavno izgrađenog zida do parkirališta Farex.

Zbog plavljenja izvorišta u Jelahu, van funkcije je pet bunara. U gradu nije bilo prekida u samom snabdjevanju pitkom vodom, ali prigradskim i drugim mjestima jeste .

Mensura Mujaković imenovana za direktora JU Muzej

Nakon ostavke Ernada Prnjavorca koji se vratio u Tehničku školu, gdje je i prije imenovanja za direktora Muzeja , radio kao profesor historije, za novog direktora imenovana je Mensura Mujkanović

ensura Mujaković, oca Muharema i majke Emine Saltagić iz Jevađija, rođena je 1985. godine u Doboju. Osnovnu školu je završila u Jelahu, a Gimnaziju u Tešnju. U Tuzli je završila Filozofski fakultet, Odsjek historija. Magistrirala je na temu Kolonizacija BiH prostora u rimsko doba. Prvo zaposlenje ima u JU Muzej Tešanj gdje do 2016. godine radi kao kustos, a od 2016. godine kao viši kustos. Koautor je knjige Stradali vojnici iz tešanjskog kotara u Austrougarskoj vojsci. Autor je i koautor više izložbi. Udata je i ima dvije djevojčice.

Održani 2. susreti i takmičenje vatrogasaca podmlatka Ze-Do kantona

U organizaciji Vatrogasnog saveza Ze-Do kantona i DVD Tešanj 1905 održani su drugi ssureti i takmičenje vatrogasaca podmlatka Ze-Do kantona. Učešće u takmičenju imale su četiri ekipe i to iz Visokog, Kaknja, Jelaha i Tešnja.

Takmičare je pozdravio predsjednik DVD Tešanj 1905 Emir Halilović, zatim generalni sekretar Vatrogasnog saveza Ze-Do kantona Adnan Čukle. Igre je otvorio predsjednik Skupštine vatrogasnog saveza Ze-Do kantona Muharem Hujdur.

Mladi vatrogasci su takmičili u slijedećim disciplinama: slijepa staza, vijci i matice, stavi novčić u čašu, bacanje loptice, nabacivanje karika, slalom s ljestvama, spajanje cijevi i štafeta 5×20 m.

Muharem Hujdur otvara takmičenje

Rodrigo Karvalho Santos novi fudbaler TOŠK-a

Ne tako davno bilo bi nezamislivo da za TOŠK igra neko sa strane, a kamoli iz fudbalske zemlje Brazila. Ove sezone se i to dogodilo. U prvoj utakmici ovogodišnjeg prvenstva u Tešnju protiv Čapljine (1:0) cijelu utakmicu odigrao je i Rodrigo Carvaljo Santos. U TOŠK-u su i ranije igrali igrači iz drugih država, ali iz susjedstva, prošle godine se pojavio i Argentinac, igrao je samo jednu utakmicu van Tešnja, a evo sada iz zemlje nogometa imamo “Brazilca”.

Rodrigo Karvaho Santos je rođen 1993. godine u Salvador Bahia Brazil. Bahia je jedna od 26 oblasti u Brazilu koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu zemlje i izlazi na Atlantski okean. Kao i većina brazilske djece igrao je fudbal od malih nogu da bi karijeru stvarao u klubovima: Ipiranga, zatim nastavio u sljedećim klubovima: Jacui Pense, Bahia, Atletica Aracatuba, Unidos de Caucaido. Preko svog menadžera dolazi u BiH. Prvo je igrao za Mladost Doboj, Kakanj, zatim u Veležu iz Mostara i Igmanu iz Konjica. Od početka ove sezone je u TOŠK-u. Naučio je naš jezik dovoljno za osnovno sporazumjevanje. Druži se sa igračima i kaže da su dobri drugari. U razgovoru mi je pomogao njegov suigrač Škrielj sa kojim provodi najviše vremena.

Slastičarna Raffaelo

Slastičarna Raffaelo se nalazi preko puta Partizanskog groblja u ulici Braće Pobrić.

Osnivač i vlasnik je Edin Kurtić.

Edin Kurtić je rođen u Doboju 1980. godine (Tešnjaci su se tih godina rađali u Doboju jer u Tešnju nije bilo porodilišta). Osnovnu školu završio u OŠ Rešad Kadić, a zatim u Tešnju završava i Eektrotehničku školu. Obzirom da nije mogao naći posao u zanimanju za koje je završio školu 2000. godine počinje raditi u slastičarni Haustor. U Haustoru radi do 2014. godine kada otvara na današnjem mjestu svoju slastičarnu. U ponudi pored standardnih kolača ima torte, a posebno je poznat po izradi svadbenih torti. Pored kolača u slastičarni se može dobiti sladoled, popiti kahva i sok. U Raffaelu egzistenciju obezbjeđuju tri zaposlena.


Promovisana monografija Bobare autora mr. Esmira Bašića

U okviru programa obilježavanja 20 godina MZ-e , u prostorijama izdavača Planjax, održana je promocija monografije mjesta Bobare autora mr. Esmira Bašića. Nakon monografija Trepča, Šija, Miljanovaca, Jablanice, Mrkotića (čiji je autor takođe Esmir Bašić) imamo monografiju i naseljenog mjesta Bobare. Promotor knjige Bobare je bio književnik Kemal Ljevaković, dr. Hajro Planjac je bio uvodničar i moderator, a prisutnima se obratio i predsjednik MZ Amir Bašić. Mirsad Ćeman je zajedno sa Kemalom Ljevakovićem recenzent knjige. Autor, koji i sam potiče iz ove sredine, tri godine je prikupljao građu i složio u knjigu u trinaest poglavlja. Nakon geografskih karakteristika, saobraćaja, klime, autor prolazi kroz historijske periode Srednjeg vijeka, Osmanlijskog carstva, Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, Drugog svjetskog rata i Jugoslavije nakon 1945. godine. Posebna poglavlja su posvećena razvoju školstva, vjerskom životu od 1945-2017, Odbrambeno-oslobodilačkom ratu 92-95, razvoju sporta, lovstva, poljoprivrede i ekonomskom razvoju.

S lijeva: Amir Bašić, dr. Hajro Planjac, mr. Esmir Bašić i Kemal Ljevaković

Otvoren caffe bar Urban

U zgradi Simetrala gdje je bila prodavnica Napretka, tri mladića koji dolaze iz sporta (dvojica su još aktivni) otvorili su caffe bar Urban. To su Amar Roša, Aldin Bahtić i Armin Mrguda. Kafić je savremeno dizajniran i veoma prostran, sa vanjskom baštom. Pored klasične ponude za jedan kafić, caffe bar Urban nudi i nargilu. Kafić je otvoren 23.8., a svoju egzistenciju će u Urbanu obezbjediti četvorica zaposlenika.

Osnivači, s lijeva: Aldin Bahtić, Amar Roša i Armin Mrguda


Foto zabilješka

Prvi red s lijeva: Ahmed Šabić, Faruk Jusić, Rodrigo Carvalho, Sadik Škrijelj, Aleksandar Kitanović

Drugi red: Vlado Koprivica, Eldar Šehić, Huso Poturalić, Nikola Mazić, Harun Stirka i Dino Dizdarević

Nakon uspješne prošlogodišnje sezone TOŠK
je ušao u novu sezonu sa izmjenjenim timom sa ambicijama da najmanje obezbjedi lanjski uspjeh. Startovao je sa dvije pobjede, protiv Igmana u Konjicu sa 3:0 i domaćoj pobjedi protiv Čapljine 1:0. U trećem kolu je poražen u Goraždu sa 3:0. Fotografijom sam zabilježio igrače koji su započeli utakmicu u Tešnju.

Stare fotografije

Penzioneri Pobjede sedamdesetih godina okupljeni na kapiji fabrike. Okupljali su se 9-tog septembra za Dan fabrike.

S lijeva: Salih Kahvić (prvi), Ekrem Jabandžić (drugi), Sakib Galijašević (četvrti), Hamza Mahmutefendić (deveti), Muho Hadžiahmetović (deseti), Mahmut Galijašević (jedanaesti), Ćazim Galijašević (dvanaesti), Mujo Mešić (trinaesti), Muhamed Sarić (šesnaesti), Muhamed Brkić (devetnaesti), Fehim Smailbegović (dvadesetprvi), Sakib Mehinović(dvadesetdrugi), Smajo Grebić (dvadesettreći), Adem Korajlić (dvadesetčetvrti) i Bejto Hatidžić (dvadesetprvi).

Avdo Prnjavorac, sin Suljin iz prvog braka sa biciklom koji je u njegovo vrijeme činio prestiž u društvu

Sa table na Gornjoj čaršiji


O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *