TESANJ.NET stranica grada
Sedmica koja iznova pokazuje da Europa zajedno sa regijom Balkana, kako nas zovu, putuje pored osnovnih vrijednosti koje proklamuje. Šta su stvarne europske vrijednosti i koliko se Europa odmakla od kolonijalnog naslijeđa i svoje tamne strane koja je proizvela dva najveća ljudska stradanja kroz dva svjetska rata? Europa uz vodeću ulogu Francuske zaustavila je optimizam Makedonije i Albanije na putu ka EU, a time i ostalih zemalja zajedno sa BiH. I kada se svi uvjeti ispune,pokažu se i oni skriveni. Zato mislim da i pogled malih zemalja na Europu se mora usmjeriti na ostvarivanje proklamovanih europskih vrijednosti kroz reforme, a ne samo ispunjavanje formalnih uvjeta. Da li mi to možemo i da li to želimo?
U svojoj izjavi o BiH kao tempiranoj bombi koja se nalazi tik uz Hrvatsku, a osvrćući se na radikalni islam i povratak ratnika iz Sirije, francuski predsjednik je reprizirao predsjednicu Hrvatske o terorizmu iz BiH!Trebali se stvarno nekome iznova pravdati i objašnjavati stvari koje dobro znaju? Da je to stvarno tako reagovale bi Nato snage, ali preko institucija i Visoki predstavnik. Da li je ta izjava data kako bi se voda usmjerila na mlin susjeda? U Srbiji Ministrastvo odbrane daje prostor ratnom zločincu da promoviše knjigu u kojoj se negira zločin srpskih snaga na Tuzlanskoj kapiji. Ima se utisak da se u Srbiji nemože otvoriti ni javni WC a da tu pored Vučića ne bude Dodik. To je samo još jedan pokazatelj stvarne politike Srbije prema BiH.Međutim sve to ne treba da čudi. Treba se samo vratiti u devedesete i podsjetiti se odnosa Francuske i Engleske prema RBiH.
Nevjerovatan je i odgovor predsjednika Srbije premijeru Hrvatske u kome mu prigovara, na kritiku podizanja spomenika ratnom zločincu u Novom Sadu, da se u Hrvatskoj podižu spomenici ustašama ratnim zločincima. Ono što zabrivanja je da su obadvojica u pravu. Da li će balkanski ogranci fašizma naći veliku podršku u europskom fašizmu koji je u nadiranju, ostaje da se vidi. Vjetrovi pušu u tom pravcu, samo što sada umjesto Jevreja “target” mogu biti muslimani.
Održana javna tribina posvećena prof. dr Ekremu Ajanoviću
Općinski savjet Stranke za BiH organizirao je javnu tribinu o liku i djelu r. prof. dr. Ekrema Ajanovića. Učestvovali su Osman Brka, dr. Enes Hodžić i Muhidin Alić.
Muhidin Alić je kazao da je tribinu organizirala stranka, ali sa željom da se tribina ne svodi na političke odnose nego da se oda priznanje ljudima koji to zbilja zaslužuju rezultatima koje su u životu ostvarivali, a koji su doprinijeli razvoju lokalne sredine, ali i cijele BiH.
Prof dr. Ekrem Ajanović je sigurno kroz svoj život ostvario više nego što bi mogla trojica drugih, kazao je dr. Hodžić. On je govorio o svojim susretima i doživljavanju prof. Ajanovića kao učitelja koji je mlade ljekare motivisao da se educiraju i da napreduju na akademskoj ljestvici kao što je to i sam radio.
Osnivanje Ratne bolnice, a kasnije preimenovanje u Opću bolnicu, velika je zasluga prof. Ajanovića. Danas imamo Opću bolnicu kavaliteta kakav imaju samo veliki centri. Imamo preko pedeset ljekara, a danas u Opću bolnicu na educiranje i obuke dolaze ljekari iz zemalja okruženja, Madžarske, Kipra i dr.
Osman Brka je govorio o prof Ajanoviću kao čovjeku iz susjedstva uz koga je odrastao. Kazao je da je prof. Ajanović kvalitete stekao u porodici svojih roditelja Mesud-bega i majke Ćamile kao i njegova braća i setre. U stvaranju političke partije muslimana bio je spreman uči odmah potpuno svjestan onog što dolazi i politički obrazovan da tačno zna šta je država i kako se treba boriti za njeno stvaranje.
Muhidin Alić je govorio o prof. Ajanoviću kao političaru koji je imao svoj stav o važnim pitanjima u teškim trenucima i sigurno ima svoje zasluge za to da na ovom prostoru nije bilo zločina i sukoba sa HVO na nivou tadašnje Općine.
Prije početka organizatori tribine su položili cvijeća na mezar prof. Ekrema Ajanovića.
Delegacija na polaganju cvijeća na mjesnom mezarju Šehagička
Stranka za BiH pokrenula je inicijativu preko OV-a da se JU Opća bolnica da ime prof dr. Ekrem Ajanović. Inicijativu je odbila većina koju čini SDA. Muhidin Alić je kazao da neće odustati od ove inicijative i da će čekati povoljnije vrijeme. Ocjena je da nije vrednovan stvarni doprinos i rezultati koje je ostavio prof dr. Ajanović nego da je odlučila politička netrpeljivost.
S lijeva:Muhidin Alić, Osman Brka i dr. Enes Hodžić
Održana mevludski program Salavat ti donosimo, ja Resulallah
Povodom rođendana poslanika Muhameda a.s. u Ferhad-begovoj džamiji je održana centralna svečanost Zeničkog muftiluka, mevludski program pod nazivom Salavat ti donosimo, ja Resulallah. Svečanosti je prisustvovao i muftija zenički Hafiz dr. Mevludin ef. Dizdarević.
Svečanost je imala sljedeće sadržaje:Mevlud imama Medžlisa IZ-e,uvodna riječ glavnog imama Medžlisa mr. Fuad ef. Omerbašića, dodjelu nagrade po objavljenom konkursu Fonda Hasan ef. Škapur, obraćanje Muftije i dodjela nagrada i priznanja Fonda Hasan ef. Škapur. Polaznici Kursa islama koga organizira Medžlis IZ-e dijelili su kolače na Trgu Ferhad-bega.
Ovogodišnji dobitnik nagrade Fonda Hasan ef. Škapur je mr. Mirza ef. Mešić, imam zagrebačke džamije. Nagrada se dodjeljuje zaslužnim pojedincima za doprinos u razvoju islamske znanosti. Za ovo priznanje značajno je uticala i posljednja autorova kniga Muhamed a.s. Poslanik čovječanstvu.
Mr. Mirza ef. Mešić je rođen 1976. godine u Čeliću gdje je završio osnovnu školu, a zagrebačku medresuDr. Ahmed Samjlović 1996. godine. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu magistrirao temom iz međunarodnih odnosa. Usavršavao je arapski jezik na Katarskom sveučilištu u Dohi. Pokretač je i Biltena, mjesečnog glasila zagrebačkog Medžlisa. Autor je više članaka objavljenih u različitim publikacijama. Dobitnik je Mešihatove nagrade Imam i muallim godine.
Glavni imam sa polaznicima Kursa islama
Muftija Hafiz dr. Mevludin ef Dizdarević, zenički muftija tokom besjede
Održano književno veče dr. Melide Travančić u Doboju
U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje Doboj, upriličeno je književno veče dr. Melide Travančić. O njenim knjigama govorila je mr.Alma Skopljak, a moderatorica večeri je bila profesorica Sanja Živković.Melida je čitala poeziju i prozu, te govorila o značaju umjetnosti danas. Na samom kraju večeri najavila je skori izlazak nove zbirke poezije Sjenka u sjenci koja je ove godine dobila nagradu Federalne fondacije za izdavaštvo.
Posjeta JP Toplana
Nakon završenih radova na postavljanju toplovodnih cijevi u ulici Hamzalije Ajanovića za priljučak u Srkalović sokaku posjetio sam direktora JU Toplane Asima Bašalića kako bi se upoznao sa realizacijom planova toplifikacije grada.
Obzirom da Tešanj nema povoljnu ružu vjetrova, a da se većina stanovnika grije ugljem, zagađenost vazduha u zimskom periodu je veoma izražena, pa je pitanje toplifikacije izuzetno važno za stanovnike grada.Fazna realizacija projekata toplifikacije vrši se obezbjeđenjem kreditnih sredstava putem Razvojne banke Federacije BiH. Obaveze po kreditu preuzimaju Općina i JU Toplana.
Investicione aktivnosti se odvijaju kroz tri faze.Prva faza je projekat čija je vrijednost 600.000 KM realizovan 2013 godine. Obezbijeđeno je grijanje zgrada sve tri srednje škole i sportske dvorane. Pored toga jedan dio investicionih sredstava utrošen je na izgradnju podstanice za granu 9 (vod od SBER banke prema Kapi-ul. Izudina Mulabećirovića). Jedan vod je položen u ulici Tabaci.
U okviru druge faze čija je vrijednost zaduženja kod Federalne razvojne banke 500.000 KM planirana je realizacija izmještanja vrelovoda u ulici Kralja Tvrtka i nastavak radova na grani 9 koja treba da obezbjedi grijanje u ulicama Tabaci, Hamzalije Ajanovića i Izudina Mulabećirovića.Realizovano je izmještanje vrelovoda i jedan dio grane do Srkalovića sokaka. Ukupna vrijednost ovih radova je 385.000 KM
Asim Bašalić
Treća faza, čija planirana investicija iznosi 3.700.000 KM, obuhvata povećanje kapaciteta proizvodnje toplotne energije instalisanjem kotla na bio masu kapaciteta od 8 MW, izgradnjom grane 10 koja bi išla ulicom 9. septembra do završetka ulice Enesa Galijaševića, a imala bi grane prema Gornjoj čaršiji i ulici Ali paše Hećimovića.
Obezbjeđena je potrebna projektna dokumentacija na bazi austrijskih i čeških tehnologija i planirano je da će putem općinskog Načelnika ići na odlučivanje na OV-e do kraja godine ili početkom iduće.
Uslovi pod kojima se danas uvodi grijanje sa toplovoda je 2,44 KM plus PDV po kvadratnom metru grijanog prostora tokom 6 mjeseci uz općinsku taksu od 3 KM po metru kvadratnom kod priključenja toplovoda. Ukoliko se priključenje obavlja na vrelovod onda JU Toplana daje toplotnu energiju besplatno u trajanju od jedne godine uz obavezu da korisnik finansira ugradnju podstanice.
Na često postavljano pitanje o velikoj razlici u cijeni grijanja po m2 za pravna i fizička lica odgovor je da je cijena jedninstvena u slučaju ugradnje mjerača za potrošnju energije.
Foto zabilješka
U urbanim sredinama sve je manje prostora za stambenu izgradnju. Stambena izgradnja se seli uz puteve posebno u naseljima na putu Jelah-Tešanj. Preko puta mezarja u Vukovu zabilježio sam 5 kuća u nizu koje su u fazi gradnje, a samo sedamdesetak metara dalju uz put prema Rosuljama u izgradnji su još tri kuće.
Godina 1965. S lijeva:NN, Fuad Smailbegović Futko, Rifat Hadžiselimović Kiko, Mina Morankić, Hatidža Đozić Subašić, Smail Terzić Penjak, Ibarhim Hukić Ibro, Fehim Adžamija Adeš i Said Srkalović
Braća Šeremet, Senad (lijevo) i Sedžad sa Muharemom Kotorićem u sredini.
Senad Šeremet je bio diplomirani pravnik, sudija opštinskog suda i zamjenik okružnog Javnog tužioca. Poznat je kao tešanjski šeret, ali i kao veoma neugodan sugrađanin iz vremena dok je pio alkohol. Sedžad je bio student na DIF-u koji nije završio zbog prevelike posvečenosti igranju za NK Tošk. Bio je gruntovničar u Opštinskom sudu. Umro je od infarkta u 44 godini. Supruga Aiša je žrtva granate kod Doma kulture 13.9.1992. godine. Sin i kćerka žive u SAD.
Muharem je bio direktor Trgovinskog magazina, sposoban trgovac koji je obezbjedio žicu za dalekovod Doboj-Tešanj. Bio je fudbaler Toška-a u periodu poslije Drugog svjetskog rata. kada se zvao Udarnik
Sa table na Gornjoj čaršiji
