Tešanjski dnevnik 25.11-2.12.2019. godine

Ove sedmice su se u Tešnju dogodila dva požara. Izgorio je restoran Ukus i potkrovlje porodične kuće braće Muje i Seada Subašića. U Albaniji katastrofalni zemljotres u Draču. Pedeset mrtvih, velika razaranja. Tlo je podrhtavalo i u Bosni i Hercegovini sa epicentrom u Hercegovini, a zemljotres se mogao osjetiti i u Tešnju.

Vrijeme je, za ovo doba godine još uvijek, veoma toplo. Temperature kao i prošle sedmice od 5-20ºC dok je u nedjelju 1.12. osvanuo prvi mraz i temperatura je prvi put pala ispod nule.

Obilježavanje Dana državnosti

    Dan državnosti je u bio ponedeljak, ali su se događaji posvećeni ovom prazniku odvijali i u prošloj sedmici. Dva nisam zabilježio. Prvi je bio još u četvrtak prošle sedmice u Jablanici, a drugi u nedjelju kasno uveče, kada sam Dnevnik već proslijedio da bi mogao biti objavljen u ponedeljak. Zato će informacije o ovim događajima biti zapisane u ovosedmičnom Dnevniku.

Druženje sa Amelom Tukom

U okviru općinskog programa obilježavanja Dana državnosti, a u organizaciji Mreže mladih Medžlisa IZ-e, u velikoj sali Cko održano je druženje sa Amelom Tukom. Amel Tuka je vrhunski sportista i osvajač srebrene i bronzane medalje sa protekla dva atletska svjetska prvenstva. Ove sedmice proglašen je od Balkanske atletske federacije za najboljeg atletičara Balkana za 2019. godinu.

Rijaset IZ-e je u prošloj godini donio Plan i program borbe protiv ovisnosti, a ovu godinu proglasio godinom borbe protiv ovisnosti kockanja. Mreža mladih (predsjednica Sumeja Essidiri), koja je osnovana prije tri godine i koja broji 25 članova, kao prilog toj borbi je želila upoznati mlade sa vrhunskim sportistom izvanrednih ljudskih vrijednosti koji bio trebao biti primjer i ugled za mlade.

Nakon obraćanja voditeljaBelmina Bašića, koordinatora Mreže mladih, sa par riječi se obratio i glavni imam upućujući mlade pozitivnim vrijednostima. Nakon toga skoro sat vremena govorio je Amel Tuka i odgovarao na pitanja publike.

Govorio je o svom životu, vrijednostima porodice, odnosu prema užoj i široj porodici. Govorio je o domovini i potrebi da je volimo i gradimo. Govorio je potrebi obrazovanja, kao i potrebi da sami donosimo važne odluke u svom životu koje opredjeljuju našu budućnost bez obzira na mišljenje okoline.

Uz Amela je bila i supruga koja mu je bila kritičar i oslonac kada su nastali padovi u rezultatima. Iz čitave priče ostaje utisak da se radi o stvarno dobrom, mladom čovjeku koji je mladima poslao pozitivne poruke.

Amelov vjenčani kum i prijatelj je Ahmed Ahmetlić sin Hajrudina vlasnika Hifa petrola, firme koja je njegov sponzor, koji je sa suprugom i bebom bio na druženju. Pored njega bili su prisutni glavni imam MIZ-a, predsjednik Izvršnog odbora IZ-e i Načelnik općine.

Amel Tuka

S lijeva:Ahmed Ahmetlić sa suprugom i bebom, Amel Tuka sa suprugom, mr. Fuad ef Omerbašić, mr. Suad Huskić i Zehrudin Kruško

Održana tribina na temu:Izgradnja državnosti BiH u NOB-ui socijalističkoj Jugoslaviji

U okviru općinskog programa obilježavanja Dana državnosti, a u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, održana je tribina na temu:Izgradnja državnosti BiH u NOB-u i socijalističkoj Jugoslaviji sa gostom akademikom dr. Mirkom Pejanovićem. Tribini je prisustvovao i načelnik mr. Suad Huskić sa saradnicima. Načelnik je pozdravio gosta i prisutne i čestitao im praznik uz par riječi.

Amir Brka i akademik dr. Mirko Pejanović

Akademik Pejanović je veoma precizno i argumentavao govorio o priprema ZAVNOBIH-a, različitim pristupima organizacije Jugoslavije i položaju BiH kao federalne državne zajednice i odlukama ZAVNOBIH-a. Naime članovi komisije u kojoj je bio Đilas koristila je rješenje tadašnjeg SSSR-a po kome federalni status mogu imati samo federalne jedinice u kojima postoji većinski narod. U BiH to nije bio slučaj. Sa druge strane BiH partijsko rukovodstvo sa Rodoljubom Čolakovićem nastojalo je da obezbjedi ravnopravan status sa ostalim federalnim jedinicama. Radi utvrđivanja konačnog prijedloga bili su i kod Tita koji je dao punu podršku BiH rukovodstvu.

Tako je Odlukama ZAVNOBIH-a BiH obnovila svoju državnost i dobila identičan status kao Srbija i Hrvatska.

Slušao sam mnoge govornike na ovu temu i dosta toga pročitao, ali je dr. Pejanovića izlaganje bilo veoma zanimljivo tako da sam ga sa ostalim sa zanimanjem slušao.

Među prisutnima su bili pomoćnici Načelnika Sabahudin Omerbašić i Azra Muslija, rukovodstvo SDP-a sa predsjednikom Senadom Subašićem

Održana tribina u Jablanici

U prostorijama OŠ Gazi Ferhad-beg realizovana manifestacija u povodu 25. Novembra – dana Državnosti BiH. Organizator ove manifestacije je bilo UG Tragovi-Crni Vrh u saradnji sa MZ Karadaglije, MZ Jablanica, OŠ Gazi Ferhad-beg i UG EKO-MLADI.

Tim povodom održana je javna tribina na kojoj su učestvovali: mr. Suad Huskić(uvodničar), mr. Mensura Mujkanović direktorica JU Muzeji i doc dr. Ibrahim Plančićprofesor na Univerzitetu u Zenici. Moderator je bio Adnan Lihić. Stotinjak prisutnih imalo je priliku da se podsjeti na važne historijske činjenice vezane za Državnost BiH, da čuju mnogo novih informacija i aktuelnih podataka.

Između ostalih tribini su prisustvovali:Aida Salkić-Direktorica Pedagoškog zavoda ZDK, Mujo Pobrić- Predsjednik Saveza izviđača FBiH, Himzo Smajić-Zastupnik u Skupštini ZDK,  Sabahudin Omerbašić-Pomoćnik Načelnika.

Nakon završetka tribine podijeljene su nagrade najboljim studentima:Eldina Bavrk, Mevla Roša, Indira Bašić, Mirnes Spahić, Enida Roša, Selma Plančić, Senida Bavrk, Dženan Omerbašić, Ilma Omerbašić, Alma Halilovi, Elma Bašić, Ajla Plančić, Amra Bašić, Mahmut Bahtić, Almedina Huskić, Amer Halilović, Velid Halilović, Anela Bašić, Ammar Plančić, Mersida Spahić, Amina Plančić, Alija Softić, Muamer Softić, Hasan Softić, Sadžida Halvadžić i Ferid Lihić. Nagrada je dodijeljena učenici generacije Emini Bašić.

S lijeva:Ismet Bahtić, Adnan Lihić, dr. Ibrahim Plančić, mr. Suad Huskić, mr. Mensura Mujkanović i Fuad Spahić

(Zahvaljujem Adnanu Lihiću na dostavljenim fotografijama i podacima)

Izgorio restoran Ukus

Dok sam bio u ponedjeljak bio na tribini povodom Dana državnosti, pronijela se vijest da se desio požar u restoranu Ukus. Pokušao sam u utorak, a zatim i u srijedu doći na lice mjesta, ali je prilaz bio onemogućen zbog istražnih radnjih stručnih lica. Tek u četvrtak sam stigao na mjesto požara i zatekao vlasnike Namika i Tarika Širbegovića. Vatra je potpuno uništila modernu kuhinju, kompletan restoranski prostor do pola dječije igraonice. Sreća da je požar lokalizovan tako da nije prešao na prostor marketa Bingo, kao i na susjednu fabriku Koalu.Šteta je ogromna. U gašenju su, pored tešanjskih, učestvovali i vatrogasci iz Doboja i Teslića.

Restoran Ukus nije običan restoran. Sa njim je počelo ostvarenje dugogodišnjeg sna Tešnjaka da gost u Tešnju ima mogućnost da spava u prvoklasnom hotelu i da jede u restoranu koji hranom, čistoćom i uslugom ne zaostaje iza onih u velikim centrima. Uz restoran je postavljena igraona za djecu, market Bingo, prodavnice, apoteka koje skupa čine cjelinu bez koje se danas ne može zamisliti ni jedna ozbiljnija urbana sredina. Tako da, pored saosjećanja sa vlasnikom, inače čovjekom sa divnim ljudskim osobinama,mnogi sugrađani, a i ja među njima, imaju osjećaj su izgubili nešto vlastito.

Radovi na odvozu požarom uništene opreme i namještaja kao i dijelova konstrukcije krenuli su odmah nakon izvršenih uviđaja nadležnih organa

U razgovoru sa Namikom i Tarikom saznao sam da će restoran u kraćem vremenu biti otvoren u multimedijalnoj Sali koja je u sastavu hotela. Požarom uništeni dio potpuno će se srušiti do temelja i pokrenuti aktivnosti na izgradnji sasvim novog objekta sa istom djelatnošću. Za novu gradnju treba sigurno puno više vremena i preduslova, ali su vlasnici optimisti da će to uraditi bez tuđe pomoći koju im ovih dana nude mnogi prijatelji i poznanici.

Na ovim poslovima radilo je 25 radnika i sigurno je da u prijelaznoj fazi neće im se svima moći obezbjediti zaposlenost. Odluku o tome nisu donijeli, ali će nastojati da nađu najbolje rješenje i za firmu i za radnike.

Svi radnici su angažovani na čišćenju prostoraod 28.11. O uzrocima požara će se vjerovatno znati nakon obavljenih istražnih radnji. Interesantno je da požar nije odmah uočen od prisutnih jer je nastao ispod krova i širio se horizontalno.

Gorila kuća braće Subašić

Nekako u isto vrijeme dok je buktao požar u Ukusu, u potkrovlju zgrade porodice Subašić u kome živi Mujo buknuo je požar. Brzom intervencijom vatrogasaca požar je ugašen. Prostor u potkrovlju je potpuno devastiran, a od posljedica gašenja požara, štete je bilo i u prostorijama na spratu ispod gdje živi Sead Subašić.

Održana promocija knjige Kockanje je zlo

Medžlis IZ-e Tešanj u saradnji sa Institutom za islamsku tradiciju Bošnjaka organizirao je promociju knjige Kocka je zlo. Promocija knjige predstavlja jednu od aktivnosti koja se organizira ove godine u okviru kampanje borbe protiv ovisnosti od kockanja. Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, koji egzistira u okviru Rijaseta IZ-e,u knjizi je objedinio tekstove eseja i članaka o štetnosti poroka kockanja, hudbe o štetnosti i šerijatski aspekt kockanja.Autori su alimi koji su do sada objavljivali tekstove na ovu temu, a među njima su i: Kasim Dobrača, Jusuf el Karadavi, Halil Mehtić, Mustafa Spahić i drugi.

Promotori knjige su dr Ferid Dautović direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, koji je govorio o odnosu islama preme ovom i drugim porocima i dr Nezir Halilović koji je govorio više sa sociološkog i psihološkog aspekta kockanja.

S lijeva:mr. Fuad ef. Omerbašić, dr. Nezir Halilović i dr. Ferid Dautović

Među prisutnima su u velikom broju bili učenici srednjih škola (očito je da nastavnici vjeronauke imaju veći autoritet kod učenika u odnosu, recimo, na profesore i nastavnike gdje se tretira književnost). Među posjetiocoma je bio i veći broj imama. Promociju je moderirao glavni imama mr. Fuad ef. Omerbašić.

Održan humanitarni koncert Večeri starog grada

Udruženje muzičara Alkatmeri Tešanj organizirali su i ove godine koncert pod nazivom Večeri starog grada. Ovogodišnji koncert je humanitarni i sav prihod je namijenjen za liječenje djevojčice Lejle Adžić iz Tešnja. U programu su učestvovali i gosti solisti iz Srbije (Nina Pavić iz Beograda) i Hrvatske (Pavao Anić iz Petrinje) i Anto Škoro. Nastupio je i Mustafa Bijelić iz Srebrenika. Učestvovali su i solisti iz Tešnja:Almina Ramić, Irma Katić, Kenan Katadžić, Emir Bajraktarević i Besim Bešo. Soliste je pratio orkestar Alkatmeri pod vođstvom prof. Damira Galijaševića (nedavno stekao zvanje profesora na Muzičkoj akademiji u Sarajevu):Senad Berbić bubnjevi, Nedžad Delić basprim, Nedim Merzić gitara i Ismet Pašalić bas gitara. Gosti orkestra su bili: Suad Paja Pašić klarinet i Dželila Radovović violina. Voditelj koncerta je bio Enver Šadinlija. Koncert je održan u velikoj sali Cko.

Koncertu su poseban ton i puno emocija donijeli gosti. Pavao Anić iz Petrinje je otpjevao četiri sevdalinke, a Hanku briljantno sa puno emocija koje je prenio i na publiku. Inače od sedme godine se bavi muzikom, zavolio je sevdalinku i učestvovao na nizu koncerata u Maglaju, Mostaru, Sarajevu, Jelahu, a osvojio je i nagradu za muziku na Ilidžanskom festivalu. Anto Škoro je Tešnjak sa Hrvatinovića koji sada živi u Dalmaciji. Nina Pavić je iz Beograda, a na Ilidžanskom festivalu je pjevala kompoziciju Damira Galijaševića.

Kenan Katadžić

Anto Škoro

Pjesma Tešanjska kaduna autora prof. Damira Galijašević (tekst Almir Stefanović) prvi put je javno izvedena, a izvođač je bio mladi Kenan Katadžić.

Anto Škoro, Tešnjak, koji sada živi u Dalmaciji izveo je pjesmu autora teksta i pjesme Ismeta Pašalića Nekad davno, koja je izvedena na Ilidžanskom festivalu.

Iako sala nije bila ispunjena, kako je kazao voditelj, prodato je više karata nego što je bilo gledalaca tako da je koncert pored toga što je oduševio prisutnu publiku ispunio i svoju humanitarnu misiju.

Održan XX Balkan street festival

U organizaciji UG Stari grad održan je XX Balkan street festival u restoranu Teša.

Ove godine su nastupili Duo Acustico (Nijaz Hundur Nace i Suad Livnjak) iz Tešnja, i bendovi Mali bubanj iz Doboja i Generacija bez kompasa iz Srebrenika. Prepoznatljiva grupa Tešnjaka, zaljubljenika u rock and roll, uživala je u muziciranju.

Tu je bio i “glavni krivac” za sva sviranja rock and rolla u Tešnju Zoraid Mehičić koji je pozdravio publiku i predstavio učesnike u programu.

Grupa Mali bubanj iz Doboja

Posjeta JU Centar za socijalni rad

Jedan od indikatora stanja u društvu je i nivo potrebakorisnika socijalnepomoći. Naše društvo se nalazi u stadiju kapitalizma u kome imamo bogatih pojedinaca, ali nemamo bogatu državu koja bi odgovorila svim zahtjevima socijalnih potreba. Pored toga prisutne su bolesti savremenog društva kao što je droga, maloljetnička prostitucija i sl. uz nedostatak tradicionalnih vrijednosti koje dolaze iz porodice. Ovih dana su društvene mreže i novine pune vijesti o stanju u JU za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću. Nedavno smo slušali i čitali vijesti o ubistvu socijalnog radnika u susjednoj državi, kao nizu napada na radnike ovih institucija (ulazeći u prostorije Centra u Tešnju razmišljao sam o tome dok sam bez ikakvih problema sa ulaza ušao pravo u kancelariju direktorice). U porastu je maloljetnička delikvencija, raste broj starijih i iznemoglih koji trebaju socijalnu pomoć,…. Općinska Strategija je obuhvatila ova dva pitanja kao i ostvarivanja boljih uslova rada izgradnjom novog objekta za Centar.

Posjetio sam JU Centar za socijalni rad kako bi iz prve ruke od direktorice Sabrije Kavazović dobio odgovore na moja pitanja.

Centar za socijalni rad osnovan je 1982. godine. Djelatnost Centra je socijalna zaštita, porodična zaštita, dječija zaštita i stručni i socijalni rad u organizacijama i zajednicama na području Općine. Prvi direktor Centra je bio Hasan Subašić. Centar je egzistirao do 1992. godine kada se njegov rad gasi da bi Odlukom Prijelaznog općinskog vijeća 1996. godine bio obnovljen .

Direktorica Sabrija Kavazović

Danas Centar ima 11 zaposlenih, od čega 4 socijalna radnika (dvoje su na određeno vrijeme), 2 pravnika- referenta za socijalnu zaštitu, jednog referenta za maloljetničku delikvenciju i nasilje (diplomirani kriminolog i sudski medijator). Direktorica je diplomirani socijalni radnik, a preostali su administrativni radnici i jedan NK radnik.Zbod nedovoljnog broja zaposlenih nasuprot rasta potreba povremeno i prema potrebama se angažuju kroz usluge spoljni saradnici(psiholog, psihoterapeut, defektolog i dr.).

Centar za socijalni rad je pod velikim pritiskom, a zaposleni imaju stresan posao. Radi se o specifičnom i složenom poslu jer svaki pojedinac ima svoju životnu priču za koju ne postoji šablonsko rješenje.Raste broj predmeta u svim oblastima.

Zabilježio sam neke podatke iz Izvještaja o radu za 2018. godinu

Registrovano i obrađeno 24 predmeta, po zahtjevu općinskog suda, suda za prekršaje i kantonalnog tužiteljstva, a koji se tiču maloljetničkog prestupništva. Iako se radi o blagom smanjenju broja predmeta, zabrinjava činjenica da je došlo do pojave novih oblika krivičnih dijela gdje se maloljetna lica pojavljuju kao izvršioci, ali i kao žrtve. Krivična djela su proistekla zloupotrebom savremenih tehnologija (internet, mobitel).U odnosu na predhodne godine povećan je broj maloljetnih počinilaca (17) jer se u jednom predmetu pojavljuje više njih.Po zahtjevu roditelja i škola rađeno je sa 27 djece.

Kod delikvencija odraslih osoba Centar je obradio i dostavio svoje mišljenje za 23 osuđena lica sa područja Općine.

Pod starteljstvom nad maloljetnim licima bilo je petero djece, od čega troje pod neposrednim staranjem službe i smješteni su u ustanove socijalne zaštite, a dvoje je pod starateljstvom srodnika.

Starateljstvo nad licima lišenih poslovne sposobnosti (punoljetna lica ) bilo je za 19 lica, od čega 6 lica pod neposrednim staranjem Centra, a 13 pod starteljstvom srodnika.

Doneseno je 36 rješenja o imenovanju satratelja za posebne slučajeve. Problem u starateljstvu se javlja kod odabira staratelja, jer se srodnici u većini slučajeva ne žele prihvatiti ove obaveze, pa su uposlenici Centra višetruki staratelji po službenoj dužnosti koja se obavlja bez naknade.

Idejno rješenje nove zgrade uz sadašnju

U Centru postoje 23 zahtjeva za usvojenje, ali u 2018. godini nije realizovan ni jedan slučaj usvojenjadjeteta.

Evidentirano je 10 slučajeva nasilja u porodici.

Stalnu novčanu pomoć ostvarilo je 116 korisnika. Smatra se da lice nema dovoljno prihoda za izdržavanje ako ukupan prihod po članu domačinstva ne prelazi 10% od prosječne plaće kantona. Ovaj oblik zaštite finansira Kanton sa 60%, a Općina 40%. Pored toga korisnici pomoći ostvarili su i subvenciju za ogrev od 189,66 KM. U odnosu na predhodnu godinu broj korisnika je veći za dva.

Jednokratnu i privremenu pomoć koristilo je 1.392 osobe. Ovu pomoć u iznosu od 300-2000 KM koristilo je 39 teško bolesne djece.

Broj štićenika u Ustanovama socijalne zaštite iznosio je 23 i manji je za jedan u odnosu na 2017. godinu.

Centar obavlja upravno pravne poslove za civilne žrtve rata za ostvarivanje prava na materijalnu pomoć. Sa krajem 2018. godine bilo ih je 134.

Dodatak za djecu ostvarila su 884 domaćinstva, a dodatak je koristilo 1.743 djece. Jednokratnu novčanu pomoć ženi, majci koja nije u radnom odnosu ostvarile su 43 porodilje, a naknada umjesto plaće ženi porodilji koja je u radnom odnosu koristilo je 260 zaposlenih porodilja.

Pomoć po osnovu prava invalidnih lica koristilo je 876 osoba.Od strane Prvostepene stručne komisije za kategorizaciju djece ometane u psihičkom i fizičkom razvoju opservirano je 23 djece po zahtjevu škola i roditelja.

Zdravstvenu zaštitu ostvarilo je 709 osoba po određenim kategorijama.

Centar je imao 44 zahtjeva za posredovanje i pomoć u rješavanju konflikata bračnih i porodičnih odnosa. U 21 predmetu postignut je sporazum. Sporazum i mirenje nije uspjelo u 11 predmeta, a u 10 slučajeva povučeni su zahtjevi jer su bračni partneri nastavili zajednički život.

Centar je imao i 3 zahtjeva za maloljetnički brak.

Kada je u pitanju realizacija strateških ciljeva iz Strategije Općine obavljene su određene aktivnosti. Obavljene su edukacije za personal koji se bavi maloljetničkom delikvencijom, pedagoge osnovnih i srednjih škola, predstavnike policije i Centra za mentalno zdravlje. Za poboljšanje uslova života starih i iznemoglih osoba općina je obezbjedila 20.000 KM. Na banjsko liječenje je upućeno dva puta po 8 osoba.

Startegijom je predviđena i izgradnja uslovnog objekta. Urađeno je idejno rješenje i riješeno pitanje zemljišta koje se nalazi uz postojeću zgradu. Prema idejnom rješenju vrijednost investicije je 550.000 KM.

Direktorica Sabrija Kavazović obavlja treći mandat. Rođena je 1961. godineod oca Rifkije i majke Šahe Prnjavorac. OŠ Huso Hodžić je završila u Tešnju, zatim gimnaziju MusaĆazim Ćatić i Fakultet političkih nauka Odjek socijalni rad.Prvo zaposlenje ima u Centru zasocijalni rad u Tešnju 1983. godine. U ratu je bila pripadnik Armije BiH godinu dana, a zatim je bila uposlenik u Općini u Službi za boračka pitanja. Nakon uspostave rada Centra za socijalni rad nastavlja raditi svoj predratni posao. Za direktora je imenovana 2009. godine. Imala je niz edukacija iz oblasti socijalne i porodične zaštite. Udata je, ima dvoje odrasle djece.

Halima Skopljak među tešanjskim stogodišnjacima

Početkom oktobra ove godine,Halima Skopljak je napunila 100 godina života i tako se priključila tešanjskim stogodišnjacima o kojima sam ranije pisao.Preko njenog sina kojeg poznajem, pokušavao sam doći do nje i do informacija, ali nije išlo. Međutim neki dan nađoh na portalu Anadolu agency (AA) tekst novinarke Melike Balić o Halimi Skopljak. Zadovoljstvo mi je priključiti je osobama iz Tešnja za koje sam saznao da su doživjele najmanje 100 godinaživota.

Halima je rođena Kujundžić. Odrasla je sa sedam sestara i dvojicom braće. Imala je i sestru blizanku Malku. Svi su umrli.Pošto je majka rano umrla, otac se brzo ponovo oženio. Imala je maćehu koja joj je bila bila kao majka. Spremila ju je i za udaju, i uvijek je bila tu za nju.

“Sa deset godina sam počela kopati žito. Nekada sam i odjeću prala na rijeci, a dvaput sam kroz led propala. Danas kažu da je teško, a sve je na dugme. Nije ni blizu kao ranije”, kaže Halima Skopljak u razgovoru za AA.

Udala se sa 25 godina. Juso, muž sestre Ćefe, upoznao ju je s mužem Salkom Skopljakom. Salko ju je dugo želio upoznati. Uzeli su se 1944. godine, a 2003. godine Salko je umro. U zajedničkom životu su proveli 59 godina.

Rodila je trojicu sinova Salku, rahmetli Hajru i Ismeta i ima tri snahe Mirsadu, Šemsu i Alemu. Ima i osam unučadi.

Halima Skopljak

(Fotografija i tekstpreuzeti od Anadolu Agency)

Foto zabilješka

Dolazak Nove 2020. godine prvi je, dekoracijom, najavio restoran Teša

Stare fotografije

Izlet radnika Pobjede na Tjentište sedamdesetih godina, na zadržavanju u Foči.

S lijeva: Nešad Prnjavorac, Šemsa Šljavić, Husein Galijašević, Azra Ćarić Jašić, Đula Belagija, Mujo Muminović i Muho Hadžiahmetović

S lijeva: Sabit Braković, Rašid Hadžiedhemović, Mahmut Galijašević i Šaćir Terzić

Sa table na Gornjoj čaršiji

About Husein Galijasevic

Komentariši