Tešanjski dnevnik 9-16.3.2020. godine

Dok se broj novo oboljelih od Korona virusa u Kini drastično smanjio (14.3. svega 11 novozaraženih), žarište se preselilo u Evropu, posebno u Italiju i Španiju. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je globalnu pandemiju. Najteže stanje je u Italiji, a virus se proširio i na zemlje Balkana pa i u nas u BiH. U Italiji je samo za 24 h umrlo 175 ljudi. U Španiji je proglašeno vanredno zdravstveno stanje, oboljelo je blizu 6000 obiljelih, najviše u Madridu 2659. Države zatvaraju granice, otežan je, skoro onemogučen prijevoz roba u i iz zemalja zahvaćenih virusom tako da slijede teške posljedice za evropsku ekomomiju pa i našu u BiH. Nakon konsultacija ministara sigurnosti i unutrašnjih poslova od subote je deblokirano oko 700 kamiona iz BiH, Srbije Bugarske koji će biti kroz Hrvatsku provedeni uz policijsku pratnju do granica ovih zemalja. Uveden je 14-to dnevni karantin za građane BiH koji ulaze u Hrvatsku, a i za naše građane koji ulaze u BiH.

U svijetu je zaraženo preko 140 000 ljudi, a umrlo je oko 5000. U Sloveniji je zaraženo 141 osoba, Hrvatskoj 38, Srbiji 41, Kosovo 3, Jedino u Crnoj Gori nije zabilježen ni jedan slučaj oboljenja.

Prvo žarište u BiH bila je Banja Luka gdje je do danas registrovano 18 oboljelih, zatim u Zenici gdje su registrovana tri oboljela. Predsjedavajući Vijeća ministara i premijeri vlada entiteta i Distikta Brčko preduzeli su odgovarajuće preventivne mjere (Koronavirus nije dobio etničku pripadnost pa je u čitavoj nesreći lijepo bilo vidjeti prve ljude kako sarađuju). Prekinuta je nastava, prekinuta sva sportska, kulturna i druga događanja koja okupljaju ljude. Svim građanima koji dolaze iz područja zahvačenim virusom uveden je 14-to dnevni karantin od ponedeljka 16.3. Zamoljena je dijaspora da ne dolazi u BiH za vrijeme pretstojećih vjerskih praznika jer ih čeka izolacija. Posebne mjere uvedene su u zdravstvenim ustanovama.

Tešanj i pandemija

Sve mjere koje su donesene na višim nivoima vlasti primjenjuju se i u Tešnju. Škole su prestale sa radom Otkazano je Tešanjsko proljeće 2020. Prestala su sva sportska takmičenja. Kod stanovništva postoji zebnja, ali još ne osjeti u većoj mjeri na ulicama. U petak kada je pazarni dan bilo je živo na Gornjoj čaršiji. Povećan je obim kupovine namirnica, ali u toj mjeri da ne postoje gužve i nema nestašica.

Prestavnica Gimnazije Musa Ćazim Ćatić, direktorica Adela Ibraković i pomoćnica Načelnika ,Azra Muslija, položile su cvijeće na mezar Muse Ćazima Ćatića i to je jedini realizovani sadržaj od 24 planirana Tešanjskog proljeća 2020.

Privreda trpi velike gubitke. U razgovoru sa nekoliko direktora dobio sam informacije koje su se mogle i pretpostaviti. Naša privreda je upućena uglavnom prema zapadu u oba smjera, a na tom putu nekoliko granica je zatvoreno, a u Italiji su opet zatvorene regije. Posebno su u teškom položaju u tekstilnoj industriji koja radi najvećim dijelom Lon poslove. Partneri ovih firmi su najvećim dijelom iz Italije. Mann und Hummel BA ima važne dobavljače iz Italije tako da je ugrožen veoma ambiciozan plan proizvodnje za ovu godinu. Uglavnom sve firme imaju probleme, neke takve da su potpuno obustavile proizvodnju, a druge trpe veću ili manju štetu.

Dani koji dolaze nose neizvjesnost. Da li su sve preventivne mjere dovoljne da Koronavirus ne dođe u naše mjesto. Teško, atmosfera je u iščekivanju prvog oboljelog Tešnjaka.

Petak, pazarni dan, na Gornjoj čaršiji još nema panike bar prema broju prolaznika

Adela Ibraković i Azra Muslija polažu cvijeće na mezar Muse Ćazima Ćatića

Izvršen izbor sportista Ze-do kantona za 2019

Izabrani su najbolji sportisti Ze-do kantona za 2019. godini. Za najboljeg seniora izabran je Amel Tuka, a najbolja seniorka je Elvedina Muzaferija.

Među najuspješnijim su sportisti i sportski radnici iz Tešnja. Među seniorkama je Nadina Omerbašić iz SK Tešanj, među sportskim nadama su Mirsad Hasić iz KBS Borac Jelah, Zejfa Ahmetović CBS Tešanj. Među juniorkama je Nadina Mehmedović. Među sportskim klubovima seniora, nakon Atletskog kluba Zenica nalaze se dva kluba iz Tešnja:Streljački klub Tešanj i USR Jelah-Tešanj . U konkurenciji sportskih klubova juniora na trećem mjestu je KBS Borac Jelah. Specijalno priznanje za razvoj sporta dobio je Muharem Sejdić, a za životno djelo priznanje je dobio Izudin Handžić Ćiro, predsjednik SK Tešanj. Plaketu prijatelja sporta dobio je Danial S iz Tešnja.


Nadina Omerbašić                        Zejfa Ahmetović


Mirsad Hasić                    Nadina Mehmedović


    Izudin Handžić Ćiro                 Nuharem Sejdić

Musa Ćazim Ćatić

Tešanjsko proljeće svake godine počinje na dan rođenja velikog pjesnika 12. marta, tako je trebalo biti i sada – 14-ti put. Naša gimnazija nosi njegovo ime, i upravo na taj dan obilježava Dan škole. Nakon polaganja cvijeća na mezar pjesnika imaju svoju priredbu u velikoj sali CKO. Ove godine zbog pandemije i otkazivanja svih javnih skupova samo je položeno cvijeće na pjesnikov mezar. Zato sam odlučio da napišem nekoliko riječi koje se odnose na pjesnika, a koje se manje spominju. U tome mi je pomogla bibliotekarka Sabiha Jabandžić.

Ove godine navršava se 105 godina od smrti Muse Ćazima Ćatića (6. aprila). Rođen je u Odžaku 12.3.1878. godine, od oca Hasana i majke Azize, kćerke Omera Pobrića iz Tešnja. Nakon očeve smrti, po završenoj osnovnoj školi dolazi u Tešanj, gdje odrasta i završava medresu. Majka se udaje za Aliju Dervića, berbera iz Tešnja, sa kojim dobiva djecu: Šemsu, Mustafu, Fuada. U Domovnici koju je vodio čaršijski imam piše:

Ćazim Ćatić, vlasnik stana, 30 godina, rođen u Odžaku, Derventa. Pravnik. Umro 7.4.1915. godine. Kućni br. 402.
Šemso Dervić, polubrat Ćazimov, 21 godina. Rođen u Tešnju. Pekar.
Mustafa Dervić, polubrat Ćazimov, rođen 5.10.1892. godine u Tešnju.
Fuad Dervić, polubrat Ćazimov, rođen 15.3.1896. godine u Tešnju. Poreznik.
Aziza Dervić, Ćazimova mati, rođena 14.5.1850. godine u Tešnju. Umrla 25.9.1912. godine.
Šemsa, kći Fuadova, rođena 6.1.1922. godine u Tešnju. (Na kraju piše mati Zejneba).
Nedim, sin Fuadov, rođen 1.7.1925. godine u Tešnju.
Alija Dervić, otac Mustafe i Fuada, rođen 2.3.1849. godine. Berber.

Biografija Ćazima Ćatića je dobro poznata, pa ću ja ovdje zabilježiti samo neke detalje do kojih sam došao zahvaljući podacima iz Opće biblioteke.

U Spomenici dvadesetpetogodišnjice Gajreta (1903-1928) u tabeli sa dodijeljenim stipendijama pod rednim brojem 20 piše: Ćazim Ćatić Šerijatska škola, godina 1903-1904, za godinu 150 Kruna.

U listu Gajret iz 1928. (glavni i odgovorni urednik Hamza Humo) između ostalog piše:

Gajretov
Pododbor u Tešnju zaključio je da na dan 1. juna ove godine na svečan način proslavi 25. godišnjicu
Gajreta. U vezi sa tom kulturnom proslavom Gajretova jubileja pododbor će urediti grob pjesnika Muse Ćazima Ćatića.

U programu proslave između ostalog piše:

  • Zajednička hatmenska dova (pomen) pjesniku rahmetli Musi Ćazimu Ćatiću i umrlim članovima Gajreta u Musali, a u slučaju nevremena u čaršijskoj Gazi Ferhat-begovoj džamiji.
  • Otkrivanje spomnika na grobu pjesnika Musa Ćazima Ćatića jedan sat po podne (poslije dove). O pjesniku i njegovu radu drži predavanje g. Ahmed Muratbegović, književnik iz Zagreba.

Godine 1991. u Tešnju je ustanovljena godišnja nagrada “Musa Ćazim Ćatić” za najbolju knjigu u bošnjačkoj (tada muslimanskoj) književnosti, a 1992. godine nagrada je dodijeljen dr. Fehimu Nametku iz Sarajeva za knjigu Divanska poezija 16. i 17. stoljeća. Članovi žirija bili su dr. Muhsin Rizvić, Alija Isaković i Amir Brka (koji je i inicirao utemljenje nagrade), a na dodjeli nagrade u Domu kulture obrazloženje žirija izložio je Alija Isaković. Tom prilikom glumci našeg pozorišta izveli su recital divanske poezije koji je priredio Vojislav Vujanović. Rat je prekinuo dodjeljivanje ove nagrada

Ćatićevi pseudonimi bili su: Abduselam Hadžiferizović, Adil, Ašik, Ćazim, Domoljub, Edib, Mumin Ć, Musliman akademičar, Panislamista, Sirotoljub, Šair, Šair Tešnjevi.

Iako je rođen u Odžaku, Musa se osjećao Tešnjakom. U Tešnju je nalazio utjehu i utočište, pa i posljednji smiraj.

Gimnazija Musa Ćazim Ćatić

Dan Gimnazije Musa Ćazim Ćatić je 12. Mart, dan kada je rođen veliki pjesnik čije ime škola nosi. Nije bilo većih okupljanja, pa ni tradicionalne priredbe koju izvedu učenici u velikoj sali Cko. Delegacija škole je položila cvijeće na Musin mezar i na spomen ploču u školi. Spomen ploča je podignuta učenicama Amri Terzić, Saniti Ćosatović i Elmedini Škapur koje su poginule idući u školu od neprijateljske granate 1993. godine.

Dan Gimnazije je i prilika da nešto zabilježim o ovoj školi.

Direktorica Adela Ibraković, prof Sabahudin Ćeman i profesorica Mirzeta Ajanović polažu cvijeće na spomen ploču poginulim učenicama

Obrazovanje i razvoj društva su u direktnoj vezi. Gledajući kroz historiju našeg grada može se zapaziti nekoliko perioda. Prvi je onaj kada je osnovan grad i kada postaje mjesto sa dvije (tri?) medrese, kada Tešnjaci idu na obrazovanje u Sarajevo i Istambul. Tešanj postaje trgovačko-zanatsko mjesto, mjesto obrazovanja. Kada se karavanski putevi sredinom 19. stoljeća sele na kolske puteve dolinom Bosne, Tešanj ulazi u stagnaciju, koja se posebno osjeća nakon okupacije od strane Austrougarske i izgradnjom pruga koje zaobilaze Tešanj. Tešanj se prazni, muslimanska djeca nerado idu u “vlaške” škole, a posebno ženska. Broj stanovnika po popisu iz 1921. godine pada ispod tri hiljade, a u svoje vrijeme bilo ih je blizu 7 000.

Nepismenost i zaostalost se produžuju tokom Kraljevine Jugoslavije. U Tešnju je samo škola za zanate, a ženska djeca rijetko idu u školu. Opismenjavanje, posebno muslimanske djece, nije postojalao izuzev nekoliko Gajretovih anafalbetskih tečajeva. U razgovoru sa učiteljima koji su radili šezdesetih godina u našim selima (Salih Brkić) saznao sam kako roditelji ni tada nisu dali ženskoj djeci da idu u školu I ako ih je zakon tjerao..

Poslije Drugog svjetskog rata osnivaju se analfabetski tečajevi, završavaju se skračene tzv partizanske škole.U obrazovanju rade i apsolventi sve do 1970. godine zbog nedostatka prosvjetnih radnika.

Prava promjena u obrazovanju Tešnjaka nastaje 1961. godine kada se formira Gimnazija. U isto vrijeme otvara se i odjeljenje u Školi učenika u privredi koje uči moderna zanimanja u industriji.

Krajem šezdesetih cijele generacije idu na studije. Iza sedamdesetih u Tešanj dolaze inžinjeri, ljekari, stomatolozi, pravnci, ekonomisti, profesori, Tešanj raste. Iz izrazito nerazvijene općine Tešanj kreće napred. Gimnazija je temelj tih promjena.

Prvu generaciju Gimnazije činili su:Hakija Užičanin, Zulejha Terzić (Hadžiselimović), Nedžad Hadžiselimović, Adil Alić, Avdo Bukvić, Rifat Hadžismajlović, Nadira Ajanović (Turalić), Kadira Terzić (Hurem), Ćefa Halilović (Kapidžić), Emina Kahvić (Ajanović), Selim Brkić, Alija Silajdžić, Nadira Smailbegović (Džebić), Huso Brkić, Enver Tahirović, Kasim Prnjavorac, Dževad Srkalović, Hatidža Sinanović (Halep), Nešeta Prnjavorac (Dizdarević), Sabiha Hasanbašić (Vehab), Zekija Hodžić (Skopljak), Anđelko Pejović, Mehmedalija Prnjavorac, Sadeta Hadžismajlović (Berberović), Fikret Hafizović, Edina Hukić (Kodžak), Diba Galijašević (Brkić), Selma Mehinović, Šuhreta Bajraktarević (Smailbegović), Muhamed Agić, Huso Hatibović, Fatima Deljkić, Salih Selimović Salko, Džemal Artuković, Slobodan Drašković, Risto Petrović, Ivica Knežević.

Profesori i nastavnici koji su obilježili rad Gimnazije u prvim godinama su:Milenko Jukić, Amira Ajanović, Branko Peruničić, Miodrag Jovanović, Nikola Đuković, Mahira Zečević, Mustafa Kapetanović, Smail Galijašević, Mugdin Kadić, Rizo Mulabdić.

Stare fotografije

Pod odbor Gajreta 1928. godine

Prvi s lijeva stoji Ismet Ibrahimkadić

Sjede s lijeva, drugi Bećir Galijašević, treći Ishak Smailbegović

S lijeva: Meho Bajraktarević, NN, Milenko Jukić, Zarfa Kantić Džaferovići Josip Vrdoljak

Sa table na Gornjoj čaršiji





O Husein Galijasevic

Komentariši