Epidemija dostiže rekordne vrijednosti broja novozaraženih za 24 h. Vakcine uglavnom dolaze kao pokloni u malim količinama tako da još nije počela vakcinacija građana.U martu se očekuje 150.000 vakcina putem Covaxa. Od turske i kineske donacije FBiH dobiva 60.760 doza. To znači da će naš Ze-Do kanton dobiti oko 9.000 (15%) doza.

SAD dostavila adrese američkih proizvođača vakcina Vijeću ministra kako bi se obratili sa upitom za isporuku ( mnogi se pitaju zar ti silni savjetnici predsjedavajućeg i ministra nisu mogli na Googlu pronaći adrese i to ne samo američkih firmi).

Zbog poskupljenja Vlada FBiH ograničila marže na prehrambene proizvode, naftu i derivate i druge proizvode.

Sudski procesi i optužnice na sve strane i to visokih dužnosnika. Pored suđenja koje se odvija za optužene u aferi Respiratori, direktoru OSA-e (najavljuje se i druga optužba za lažnu diplomu), podnesene su disciplinske tužbe protiv predsjednika Suda BiH i glavne tužiteljice BiH, podignuta optužnica protiv ministra policije RS-a Dragana Lukača. Da li je ovo najava promjena rada u tužilaštvima i sudovima?

Vrijeme lijepo, sunčano, toplo, a za vikend kiša i zahlađenje.

Tošk izgubio u Bihaću od Jedinstva 1:0, ali zadržao drugo mjesto iza Posušja koje mu sada bježi 6 bodoba.

Korona virus

    Ove sedmice oboren je rekord od 2.154 registrovane novozaraže osobe za 24 sata. U prošlom mjesecu registrovano je 1.500 preminulih osoba od Korona virusa. U Tešnju tokom protekle sedmice registrovano, u pet dana, 117 novozaraženih osoba.

29.3.

U BiH registrovano 1.056 novozaraženih osoba (FBiH 775, RS 193, DB 88), preminule 54 osobe (FBiH 33, RS 17, DB 4).

30.3.

U BiH registrovano 856 novozaraženih osoba (FBiH 653, RS 192, DB 11), preminule 93 osobe (FBiH 64, RS 22, DB 7).

U Tešnju registrovano 16 novozaraženih osoba.

31.3.

U BiH registrovano 1.867 novozaraženih osoba (FBiH 1.143, RS 623, DB 101), preminule 92 osobe (FBiH 53, RS 33, DB 6).

U Tešnju registrovano 19 novozaraženih osoba.

1.4.

U BiH registrovane 1.972 novozaražene osobe (FBiH 1286, RS 601, DB 85), preminulo 79 osoba (FBiH 47, RS 29, DB 3).

U Tešnju registrovano 16 novozaraženih osoba.

2.4.

U BiH registovano 1.698 novozaraženih osoba (FBiH 1037, RS 576, DB 85), preminulo 76 osoba (FBiH 51, RS 24, DB 1).

U Tešnju registrovane 32 novozaražene osobe.

3.4.

U BiH registrovano 2.154 novozaražene osobe (FBiH 1549, RS 479, DB 126), preminulo 88 osoba (FBiH 58, RS 29, DB 1)

U Tešnju registrovane 34 novozaražene osobe.

4.4.

U BiH registrovano 1.368 novozaraženih (FBiH 861, RS 420, DB 87), preminulo 40 osoba (FBiH 21, RS 19).

U Tešnju održan sastanak Kluba za evropske intergracije i sigurnosna pitanja (EISC)

    U Villi Ukus održan je sastanak Kluba za evropske integracije i sigurnosna pitanja (EISC) u organizaciji International Republican Institut (IRI). Na sastanku su učestvovali zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH: Jasmin Emrić, Mirjana Marinković, Aida Baručija, Lazar Prodanović, Branislav Borenović, Šemsudin Mehmedović i Saša Magazinović. Sastanku su prisustvovali načelnik mr. Suad Huskić i Izudin Ahmetlić prerdstavnik Udruženja privrednika Biznis centar Jelah-Tešanj.

Nakon održanog sastanka medijima su se obratili:Branislav Borenović, Šemsudim Mehmedović, Mirjana Marinković, Izudin Ahmetlić i Suad Huskić.

Parlamentarci su održali sastanak u Tešnju kako bi se neposredno uvjerili u realnu sliku stanja lokalne zajednice u vrijeme epidemiološke krize, posebno sa stanovišta rada u privređivanju. Tešanj su odabrali kao uspješnu lokalnu zajednicu koja se uspješno nosi sa problemima koje je nametnula epidemija. Načelnik mr.Suad Huskić i predstavnik privrednika Izudin Ahmetlić su ih upoznali sa stanjem u našoj lokalnoj zajednici. Bilo je govora i o tome kako najefikasnije djelovati nakon epidemije, vrijeme izazova koje može biti i šansa. Ovaj sastanak je trebao da proširi vidike parlamentaraca kako bi u svom radu, posebno nakon pandemije bili efikasniji imajući konkretne informacije i prijedloge iz jedne uspješne lokalne zajednice.
Nakon radnog sastanka učesnici sastanka posjetili su kompanije Mann HUmmel BA i AS.

S lijeva: Aida Barukčija, Šemsudin Mehmedović, Izudin Ahmetlić, Mirjana Marinković,Suad Huskić, Branislav Borenović, Jasmin Emrić, Lazar Prodanović, Saša Magazinović i predstavnica IRI-a

Dodijljene nagrade autorima najboljih radova uvrštenih u zbirku Mladi pisci Ze-do kantona

U Zenici su, u sklopu projekta Mladi pisci Ze-do kantona koji implementira Udruženje za kulturu Kontrast, dodijeljene novčane nagrade za najbolje radove uvrštene u prvu zbirku Mladi pisci Ze-do kantona. Nagrađeni su učenici/e Almedina Čelenka, IX-a razred, OŠ “Enver Čolaković” Zenica, Haris

Telalović, 9. razred, PU Prva osnovna Montessori škola Zenica i Zejna Bakunić, VI razred,

OŠ ˝Skender Kulenović˝ Zenica. Zbog spriječenosti dolaska, nagradu za Zejnu Bakunić pruzeo je njen brat.

 Vernes Subašić, Almedina Čelenka, Melida Travančić (Kontrast), Umihana Krličević Omerović (predsjednica Kontrasta), Haris Telalović i Emir Bakunić, brat dobitnice nagrade Zejne Bakunić

Ovom prilikom predsjednica Udruženja za kulturu Kontrast osvrnula se na cjelokupan proces implementacije projekta, te dobitnicima nagrada čestitala i poželjela da nastave gajiti talenat za pisanje i da za nekoliko godina izrastu u ozbiljne pisce.

Dobra strana ovog projekta je ta da nam je pokazao kako još uvijek nije sve izgubljeno.

Postoje mlade osobe koje znaju kako biti originalni, kako to iskazati kroz umjetnost, promišljati i rasuđivati duboko i razumno o mnogim životnim temama. Učenici su pokazali i sposobnosti “dijalogiziranja” sa drugim tekstovima, a što je pokazatelj da njeguju svoj umjetnički talenat i da čitaju, kazao je predsjednik žirija za odabir najboljih radova Vernes Subašić.

Projekat Mladi pisci Ze-do kantona finansira Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Ze-do kantona, Grad Visoko, Skula programs d.o.o. i mnogobrojna fizička lica koja su podržala projekat putem kampanje Mladi pisci Ze-do kantona.

(Tekst i fotografija Umihana Krličević Omerović, Predsjednica Udruženja za kulturu Kontrast)

Otvorena obnovljena Kahva

    Nakon obavljene rekonstrukcije prostora Kahve koju je finansirao turska Direkcija Vakufa i svečanog otvorenja pojavio se zakupac i počeo je rad kafane koju je još zabilježio i Evans u svom pohođenju Bosne. Postoje mnoge inforamcije o radu kafane. Meni je ostala najupečatljivija ona kako su trgovci bili povezani preko kanapa sa zvonom u kafani. Broj povlačenja kanapa značio je broj kafu. Sve je bilo dobro dok golubovi nisu počeli slijetati na kanap. Broj kafa se bilježio reckom na gredi i onda kada se plati prekriže se recke.

Zakupac objekta Kahva je mlad čovjek sa internacionalnim iskustvom u ugostiteljstvu

Zove se Tarik Panjalić. Rođen je 1994. godine u Njemačkoj gdje je započero osnovno obrazovanje, a završio ga u Tešnju. U Tešnju završava i srednje obrazovanje (automehaničar), nakon čega odlazi u Njemačku kako bi stekao obrazovanje u ugostiteljstvu. Završio je školu Menadžerstvo restorana, nakon čega radi kao konobar u hotelu. Izazov su mu bili Kruzeri pa odlazi raditi ugostiteljski posao od 2018 godine do početka ove godine, na brodu koji je primao 3.000 gostiju. Brod je imao14 restorana, a Tarik je bio šef tri restorana sa turskom kuhinjom (Steak house) gdje je radilo 80 radnika.

Tarik Panjalić na spratnom dijelu

U februaru ove godine dolazi u Tešanj i pokreće vlastiti ugostiteljski biznis registracijom Samostalne ugostiteljske radnje. Nakon toga zakuplju prostor Kahve, a sa radom je počeo prvog aprila.

Prizemlje

Zbog dugogodišnje tradicije Tarik nije mijenjao ime Kahva i ako će biti u sasvim novom izgledu i ponudi. Kahva će imati 5 uposlenika, među kojima je Tarikova mati Veda koja će voditi i raditi u kuhinji. Traik kaže da mu je mati glavna podrška, ne samo u životu nego i u poslu.

U ponudi imaju:tursko-bosansku kuhinju, roštilj bosanki i turski, pice, ribe, pite i pečenja kao i sve vrste bezalkoholnih pića. Nakon ramazana će organizirati i dostavu hrane. Spreman je organizirati prijem za preko sto gostiju uz predhodnu najavu (iftari, svadbe, dva autobusa turista i dr.).

Mirsad Hadžić Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ze-do kantona

I ako je naša loklna zajednica jedna od najuspješnijih lokalnih zajednica u BiH nijedan Tešnjak, nakon proteklih parlamntarnih izbora, nije zauzimao mjesto ministra ili premijera na nivo Ze-do kantona, Federacije BiH i BiH. Ipak tako neće ostati u drugoj polovici tekučeg mandata. Nakon pobjede na izborima za gradonačelnika Visokog premijer Vlade Ze-do Mirze Ganića i odlaska na novu dužnost njega je privremeno zamjenjivao ministar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirnes Bašić. Na sjednici od 29.3. ove godine Skupština Ze-do kantona donijela je odluku o imenovanju Bašića na mjesto Premijera Vlade Ze-do kantona, a na mjesto ministra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede imenovan je naš Mirsad Hadžić (SDA), kod nas poznat i po nadimku Bato.

Mirsad Hadžić je rođen 15.1.1981. godine u Doboju od oca Fadila i majke Senije rođene Karahodžić. Srednju tehničku školu završio je u Tešnju 2005. godine, a Ekonomski fakultet u Sarajevu 2012. godine. Certificirani je računovođa od strane Saveza računovođa, revizora i finansijskih radnika FBiH od 2012. godine. Imao je veliki broj edukacija na seminarima i konferencijama iz oblasti računovodstva, finansija i revizija.

Ima položen ispit i certifikat u okviru programa usavršavanja predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem državnog kapitala.

Radno angažovanje imao je u firmi Inžinjering 1 d.o.o. gdje je obavaljao razne poslove kao riukovodilac i izvršni direktor (upravljanje, organizacija, planiranje ugovaranje s investitorima, ostvarivao je poslovni odnos sa bankama, osiguravajućim društvima, finansijskim institucijama, obavljao poslove vezane za više novoe vlasti, kantonalna, federalna i državna ministarstva). Inžinjering 1 d.o.o. je u perioda obavljanja poslova rukovođenja i operativnog rada Mirsada imao stalni rast kroz provođenje investicionih ciklusa i obezbjeđujući sve više poslova viših tehnoloških zahtjeva. Aktivan je učesnik u realizaciji nekoliko projekata:zajedničko ulaganje sa partnerima iz Holandije, pokretanje i organitzacija farme za proizvodnju tovnih pilića-brojlera, predstavnik je izvođača radova na projektu izgradnje primarne mreže otpadnih voda općine Tešanj, kao i na izgradnji više mostova na putnim komunikacijama općine Tešanj.

Bio je voditelj procesa uvođenja, certificiranja i recertificiranja, prema zahtjevima standarada ISO 9000, ISO 14001 i OHSAS u Inžinjering 1 d.o.o

U svom radu koristi programske jezike Word, Exel, Powert Point i dr. Koristi u kominikaicji Engleski jezik.

Član je Nadzornog odbora JP RAD u periodu 2016-2018, a od 2018. predsjednik je NO JP Rad.

Oženjen je i otac troje djece.

Uskrs

Drugu godinu najveći katolički blagdan Uskrs obilježava se pod posebnim uslovima koje je nametnula epidemija. Nema uobičajne živosti na putevima, u naseljenenim mjestima Jelah, Tešanj i Tešanjka. U župnoj crkvi sv Ivana Krstitelja na Veliki petak održana je sv. misa Put Križa. Krizmena sv. misa održana je u crkvi sv. Petra i Pavla u Tešnju u 9 sati, a druga u Jelahu u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u 11 sati uz primjnu svih epidemioloških mjera. Mise je služio župnik don Ilija Marinović.

Nakon sv. mise u Tešnju ispred crkve se pojavio mladić Lucijan sa uskršnjim, išaranim, jajima. Potom je krenula igra takmičenja u tucanju jaja. Sjećam se kao dijete da smo se radovali Usksu i šarenim jajima pa bi ih, na naše instistiranje mati farbala tako što bi ih kuhala u suhoj ljuspi crvenog luka od čega jaje dobije crvenkastu boju. Potom smo izlazili napolje da tražimo vršnjake partnere za tucanje jaja.

Korizmena sv. misa u crkvi sv. Petra i Pavla u Tešnju

Lucijan pokušava razbiti jaje drugog takmičara

Književnici dr. Melida Travančić i Safer Grbić primnjeni u člannstvo P.E.N.-a

    Ove sedmice među 16 novoprimnjenih u članstvo P.E.N. Centra BiH nalaze se dva književna imena iz Tešnja:dr. Melida Travančić i Safer Grbić.

P.E.N.
je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca. Puni naziv udruženja glasi na engleskom jeziku: Poets Essayists and Novelists. Udruženje se sastoji od pojedinih jedinica (PEN centara), koji djeluju u okviru pojedinih zemalja i komuniciraju izravno ili preko svoje centrale PEN-a u Londonu s drugima.

O dr. Melidi Travančić sam pisao kada je odbranila doktorsku disertaciju.

Safer Grbić je rođen u Tešnju 1992. godine, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Filozofski fakultet završio je u Sarajevu gdje je i magistrirao. Prvu knjigu Noćnik čuvara Tešnja objavio je 2010. Autor je tri zbirke poetsko-esejskih zapisa od kojih je jedna publikovana u Beogradu, a književnoj sceni Srbije poznat je od ranije, kada je proglašen za među deset najboljih mladih pisaca na Balkanu od strane 50.
Organizacionog festivala kulture mladih Srbije i Drugog programa Radio Beograda.

Bio je laurent nagrade Trifun Dimić u konkurenciji mladih pjesnika sa cijelog Balkana, te je osvojio prvo mjesto na Međunarodnom festivalu Magda Simin u Srbiji.

Sefer Grbić

Dr. Melida Travančić

Safer Grbić dobitnik je prve nagrade za poeziju na Sedmom međunarodnom festivalu za poeziju i kratku priču u Srbiji Mihal Babinka,

Primljen u Hrvatsko književno društvo kao najmlađi član, te je dobitnik brojnih nagrada unutar i van Bosne i Hercegovine.

Obilježen 4. april Dan otpora fašizmu

Dan kada je Skupština opštine Tešanj donijela odluku o proglašenju neposredne ratne opasnosti i donijela važne odluke koje iz nje proističu, obilježava se na našoj Općini kao Dan
otpora fašizmu. Obzirom na veoma loše epidemiološke prilike ove godine obilježavanje se svelo na dodjelu nagrada za najbolje literarne radove koje je uručio općinski Načelnik. Opća biblioteka je pod pokroviteljstvom Općine organizirala literarni konkurs za teme za osnovne i srednje škole:Šta je danas antifašizam i Sjećanje na agresiju i budućnost Tešnja. Nagrade su osvojili učenik i učenice:Daud Danović, Irvana Rošić i Amira Piro.

Načelnik Općine se obratio prisutnim, a onda su delegacije položile cvijeće: Općinski Načelnik i Predsjednik OV-a, boračke organicacije Općine, dobitnici najviših ratnih priznanja i policijske značke, zastupnici na višim nivoima vlasti i Mirsad Hadžić novi kantonalni ministar, Kamp boraca, članovi odreda izviđača Crni vrh (dvije delegacije, najmlađi članovi i rukovodstvo Odreda), Asocijacija mladih SDA, Udruženje antifašista Josip Broz Tito.

Dobitnici priznanja sa Načelnikom i direktoricom Opoće biblioteke.

S lijeva: Davud Danović, Amira Piro i Irvana Rošić

Delegacija izviđača najmlađeg uzrasta

Nakon toga položeno je cvijeće na bistu narodnog heroja Huse Hodžića i Partizansko groblje. U organizaciji Općine i MZ-Jelah i Tešanjka položenno je cvijeće na spomen obilježja u ovim mjestima.

Ponovo postavljena Spomen ploča narodnom heroju Husi Hodžiću

Na početku rata u euforiji napada na sve što je pripadalo prošlom sistemu, kako to u BiH biva, bačena je bista narodnog heroja Huse Hodžića u Tešanjku, a njemu posvećena spomen ploča na zgradi DTV Partizan je uništena prilikom njenog rušenja . Članovi Udruženja antifašista
Josip Broz Tito već dugo su pokušavali vratiti ploču pokrećući i vijećničku inicijativu. Kada nisu uspjeli onda su sami krenuli u akciju. Uspjeli su pronaći fotografiju sa orginalnom pločom i napraviti repliku.

Za Dan otpora fašizmu, nakon polaganja cvijeća na ostala spomen obilježja i van općinskog protokola članovi Udruženja su svečano otkrili ploču. Ploču su otkrili Hasan Galijašević ii Nermin Deljkić koji su najviše na tome istrajavali.

Hasan Galijašević, lijevo i Nermin Deljkić otkrivaju ploču

Džuma namaz u dva termina

Epidemija utiče na promjene u svim sferama života pa i u vjerskom. Na preporuku sagledavanja organizacije rada u uslovima epidemije Rijaseta IZ BiH, Medžlis IZ je donio neke odluke prvi put. Tamo gdje se ukaže potreba džuma namaz će se organizirati u dva termina (13 h i 14 h), a ders će biti skračen na maksimanlno 5 minura. Tako je bilo u petak u džamiji Kutahya

Preminuo Osman Morankić

U nedjelju oko 21 h javi mi Havica Hećo da je preminuo Osman Morankić, moj dobar prijatelj i školski drug. Stručnjak, umjetnik, ali prije svega dobar čovjek kod koga u razgovorima nije bilo visokih tonova, koji se još kao dječak nikada nije tukao (za razliku od nas većine). Šta napisati o Osmanu, čovjeku koji je rođeni Tešnjak i nosio ga je u srcu i ako je još 1960. podine otisnuo na školovanje, a onda i ostao u Sarajevu. Odlučio sam da objavim intervju koji sam sa njim naparavio 14.4.2009. godine u njegovom stanu u Sarajevu.

Pripadam generaciji koja je tražila različito obrazovanje u srednjim školama kojih nije bilo u Tešnju. Završetkom Osnovne škole razilazili bi se po tehnickim skolama Tuzle, Banja Luke, Sarajeva, Gimnazije i Ekonimske škole u Doboju, učiteljske škole u Derventi ili Tuzli ili po drugim mjestima zavisno gdje je ko imao familiju.

Jedan iz te moje generacije, pored Omera Pobrića, svojim radom u struci i umjetnosti ostavio je velike rezultate iza sebe. To je Osman Morankić. Jedan od največih ako ne i največi stručnjak u Statici kod građevinskih komstrukcija, ali isto tako jedan unikatan umjetnik u slikanju levhi.

Otac Hidajet poznat kao Babo, mehaničar i vozač taksirao je još i prije rata. Dobrota babe Hidajeta i majke Nefe ugradila se u svu njihovu djecu pa i Osmana. Dok smo mi svi drugi njegovi školski drugovi imali i onih dječiji tuča i psovanja u nogometu i mahalskim igrama od Osmana se to nije nikada moglo čuti. Uvijek je oko sebe unosio onaj fini mir.

Postao je vrhunski stručnjak u projektovanju građevinskih konstrukcija. Uvijek je imao dara i za slikanje, a on ga je iskazao u jednoj kombinaciji sa crtanjem građevinskih vertikala i čvorova u slikanje levhi. Nisam mogao naći informaciju da u takom obliku to još neko radi. Iskoristio sam jedan od susreta u Sarajevu da porazgavaram sa Osmanom

Kako je nastala odluka da se okreneš građevinskim naukama i da dostigneš vrhunske rezuktate u struci?

Nakon završetka osnovne škole upisao sam se u Tehničku građevinsku školu u Banja Luci. Za izbor škole bila je odlučujuća stipendija koju je Babo Hidajet pronašao u Doboju, a Banja Luka zato što mi je tamo živjela tetka (poznata rukometna porodica Saračević pr. H.G). Nakon završetka Tehničke građevinske škole, upisao sam Građevinski fakultet u Sarajevu i završio ga u redovnom roku, nakon čega sam se zaposlio u projektantskoj firmi

Kada se pojavilo opredjeljenje unutar struke prema Statici jednom važnom dijelu građevine koji obuhvata nosivost konstrukcije, proračune i izvedbe.

Nisam ja to birao. Sve zavisi od toga gdje se zaposliš. Nisam ja izabrao tu oblast sa nekim unaprijed određenim afinitetom. Jednostavno sam se odlučio da radim u projektnoj kući, a ne na radilištu gdje moraš ići i po kiši i snijegu. U moje vrijeme sam mogao birati. Odlučio sam se za projektnu kuću Mepling gdje je radilo 15 ljudi koji je činio veoma jak tim gdje sam mogao puno toga naučiti. Stalno govorim mlađim: Kada završiš fakultet ne znaš ništa. Moraš imati nekog skim počinješ učiti i tek poslije 5 godina postaješ samostalan. Nesreća je našeg današnjeg mladog čovjeka koji završi fakultet što nema mogučnosti da se zaposli u jakim projektnim biroima gdje bi mogao učiti.

Nakon završetka počnu lutati i na kraju nađu izlaz i u zaposlenju gdje je struka malo bitna. Tako danas nas statičara ima veoma malo.

U to vrijeme u Meplingu smo se dosta bavili čeličnim konstrukcijama, sa više detalja, to je bio zanat. Drugo, tada nije bilo pomagala. Računalo se šiberom, a crtalo sve ručno. Prvo smo dobili jednu mašinu gdje se moglo nešto mašinski sabirati, a kada je došao digitron to je bila revolucija.

Od kada počinješ raditi u Union investu poznatoj sarajevskoj firmi i to na značajnim projektima?

Metaling je faktički prešao u Union invest i egzitirao je kao projektantska organizaciona jedinica. To je bio biro gdje su se nalazili sve vrste projektanata:građevinci, arhitekte, električari, mašinci i dr. Bilo je to kompletno i kvalitetno projektovanje.

A onda kako to biva uđeš slučajno u velike projekte sa velikim ljudima iz struke.

Radilo se tada puno na projktovanju škola i sportskih dvorana. Štedilo se na materijalu. Danas je drugačije. Ne štedi se na materijalu, ali se projektuje i gradi brže i efikasnije. U to vrijeme sječam se radio sam konstrukciju za halu u Đuri Đaković u Slavonskom Brodu na kojoj se nalazio kran od 300 tona!

Koliki su to stubovi? Pa i meni se desilo da na vagonu voza vidim samo jedan stub i pitam se šta li je ono, a to su bili stubovi te hale. Tako se stekne iskustvo tako da ti veliki objekat ne predstavlja problem.

U Tower Twist Avazov toranj ugrađeno je znanje i jednog Tešnjaka

Prvi veliki poznat objekat u čijem projektovanju si učestvovao i nagradu dobio je sportska dvorana Zetra?

Kada smo mi napravili idejni projekat Zetre osamdesetih godina, onda je neko proturio vijest koja je došla do Branka Mikulića da će se to srušiti ako se napravi. Naravno investitori se zabrinu i raspišu jugoslovenski konkurs. Javilo se deset, dvanaest tada najpoznatiji jugoslovenskih projektantskih firmi na taj konkurs. Stručna komisija koja je bila veoma korektna sve su pregledali i odlučili da je naše rješenje najbolje. To je bio arhitektonski lijep objekt , a statički je riješen raspon od 100 metara. U to vrijeme je postojala Borbina nagrada za najbolja arhitektonska rješenja i mi smo je dobili. Upravo zato što je nagradi za arhitekturu pridonijelo statičko rješenje konstrukcije i ja sam jedan od dobitnika te nagrade.

Jedno si vrijeme radio i na Građevinskom fakultetu?

Upisao sam magisterij, ali nisam nikada stigao i da okončam zbog angažovanja na projektima. Radio sam sedam godina kao asistent, kod opet jednog porijeklom Tešnjaka, prof Tahirovića. To je jedan izuzetan čovjek i stručnjak statičar koga ja izuzetno cijenim. To je čovjek koji izuzetno voli Tešanj. Njegov otac Velija /brat Sejfe Tahirovića/ odselio je davno u Zenicu, ali je on uvijek sa oduševljenjem pričao o Tešnju i njegovim ljudima.

Zaista je zanimljivo kako Osman arapsko pismo izdvaja u vertikale i čvorove, a onda ih iskazuje slikom

Avazov toranj Tower Twist je isto tako statički zahtjevna građevina a za koju si ti radio statiku?

Nekada i manji objekat može biti zahtjevniji u statičkom smislu. Recimo sanacija porušene zgrade Oslobođenja u Avazovu Radon Plazu je bila izuzetno zahtjevna. Međutim danas je ipak lakše projektovati. Postoje računari, programi. Naravno da je pri tom važno iskustvo. Jer sa svojih 39 godina rada ja očekujem rezultat u 10%. Program može i prevariti, a onda je ključno žestoko iskustvo koje imaš i osječaj koji si stekao.

Ovaj toranj je zanimljiv. Visok je 147 metara, i sa antenom još 30.

Obzirom na visinu zahtjevan u pogledu na zemljotres i vjetar. Najvažnija je saradnja sa arhitektom. Možda je zanimljivo da nismo temelje riješili samo pločom nego i šipovima.

Kod zemljotresa ili vjetra kolike su pomjeranja na vrhu?

Ne puno, 8-10 cm (Petronas tornjevi u Maleziji visine preko 500 m osciluju 1m). Važnije je ovdje uobziriti temperaturu, dilatacije i drugo. Naravno da nije isto projektovati zgradu od deset spratova ili jedan ovakav objekat.

Za izložbu 23.04. 2009 godine u Skenderiji Osman je pripremio i Levhu koja je postavljena ispod pendžera sa njegove kuĆe rođenja u Tabacima

Obzirom na intelektualnu i fizičku snagu koja još uvijek zrači iz tebe koliko ćeš još biti aktivan u struci?

Nemam namjeru baviti se naukom i izučavati nova znanja, ali ovo što dobro znam radit ću i dalje.

Ljudi izražavaju svoje unutrašnje stanje kroz različite oblike umjetnosti:pisana riječ, slika, skulptura. Osman Morankić je jedinstven po svom načinu umjetničkog izraza. Ne piše nego slika levhe?

Išlo mi je od ruke i obično slikanje. Kada sam bio u Frankfurtu kao izbjeglica i kada sam imao puno vremena počeo sam se baviti slikanjem levhi. Još kao student na fakultetu naučio sam od jednog Arapa arapsko pismo. Izazivali su me oblici.

Odlučio sam da napravim kompoziciju od tih harfova. Onda sam se odlučio uzimati ajete iz Kurana. Krasnopis ili islamska kaligrafija traje 1.400 godina. Ona je savršena. Ima ih desetine vrsta i pisama. Poznati su i naši kaligrafi među njima i tešanjski zet (od Hundura) Hazim Numanagić. On ima svoju firmu i svoju radnju kaligrafsku i izvrstan je kaligraf.

Ja sam htio da od arapskog pisma formiram jednu strukturu koja nije uobičajna. Prvo što sam uradio bio je oblikovan bosanski ljiljan sa Bismila hirahman… Meni je to lijepo ispalo pa je sin Izo koji se bavi dizajnom oblikovao privjesak.

U to vrijeme od nekih ljudi pojavila se ideja da se napravi bosanski dukat. Neko je dao ideju da se napravi džamija na jednoj strani, ali kada su vidjeli ono moje rješenje sa Bismilah onda su promjenili odluku.

I tako se napravi prvi bošnjački dukat sa mojim ljiljanom i Izinim dizajnom. Tako je počelo.

Poslije sam napravio goluba sa Bismilom i dolazile su nove ideje.

Imao sam 2.000. godine izložbu u Kuršumli medresi u Sarajevu, zatim dvije u Tešnju. Trenutno je u pripremi izložba u Kolegijum artistikum na Skenderiji od 23.04.2009. godine sa 65-70 slika, u pripremi je izložba u Tuzli, a u planu je i izložba u Zagrebu.

Nastojim da dam oblikovnu vrijednost tekstu-pismu i da to podržim bojama. Tako da i onaj ko ne razumije tekst može doživiti vrijednosti oblika i boja.

Osmo nije prodavao slike, ovu sam dobio na poklon nakon molbi za kupovinu. kako bi je pridružio slikama Mirka Bratića, Hasana Mhinovića (generacije), Tonke Rajkovače i Miralema Brkića

Na jednoj izložbi sa Hadžimejlićem bio si Osman Morankić Tešnjak, a evo u katalogu i profesor Duraković te naziva tako. Umjetničko ime Tešnjak. I ako se iz Tešnja otišao davne 1960 godine ostao si privrežan svom mjestu rođenja?

Kada legnem naveće pa hoću zamisliti nešto lijepo onda se vratiš u to djetinjstvo. Ja nisam imao problema, sjetim se samo igre i bašće. Ja taj Tešanj zaista volim. Vikendica koju sam napravio u Kotlanicama je bila rezultat te veze. U Babinoj se kući skupljamo, a vikendicu ne bih nikada prodao. To što sam upisao kao umjetničko ime Tešnjak to je iskreno izrečena moja pripadnost Tešnju.

Na mojoj izložbi u Tešnju ja sam u svom nastupu rekao:

” Ja sam na privremenom radu u Sarajevu. Dokle će to trajati? Ne znam”.

Kada bih ranije dođi u Tešanj uvijek sam išao gornjim sokakom i prisjećao se Halida Turalića, Osmana Prnjavorca i drugih starijih Tešnjaka. U tom vremenu si imao nekog kome si mogao reći merhaba i selam pa ti drago. Sjedneš na ćepenak sa Halidagom Turalićem i bistriš stanje u svijetu.

U Tešnju praktično nema pokvarenih ljudi To su dobroćudni ljudi ne prema meni nego prema svakom. Naravno da ima i onih drugih, ali je to tako mali broj. Kada izađem na čaršiju drago mi je svakog srest. Nije bitno šta je od škole završio ili šta on radi. Nisam zaista ljudio cijenio po tome šta je završio nego samo po tome jeli čovjek. Jeli fin jeli pošten.

Zaista je bilo prijatno provesti vrijeme sa Osmanom u njegovom stanu u Sarajevu samo sedmicu prije njegovog rođendana (22.4.). Čestitke za rođendan, a godine neću spominjati ne zbog Osmana nego zbog mene i Omera Pobrića jer smo generacija, pa nije dobro da se sazna njihova količina.

Stare fotografije

Druženje 11.3.1983. godine.

S lijeva: Velimir Dujaković, Asim Prnjavorac, Hakija Mulabdić, Alija Saračević, Avdo Agić i Osman Gazić (okrenut leđima)

Sa table na Gornjoj čaršiji