Vrućine ne prestaju. Na displejima benzijskih pumpi termometri pokazuju  40°C. Ušla vrućina i u kuće pa se nema gdje ni sakriti. Vode nestaje naveče, a dolazi ujutro. Bašte i cvijeće se prestale zalijevati. Prinosi iz bašta neznatni, osim kod onih koji su obezbjedili zaljevanje. Globalno zagrijavanje je stiglo. Čovjek se mora prilagoditi i kada je u pitanju način života, tako i način poljoprivredne proizvodnje. Lanjske pukotine u zemlji nisu ni nestale tokom protekle zime, pa se ponovo brzo pojaviše.

 

Tešanjka u Zvečaju

 

Dobro je da je ono malo kanalizacione vode, što se kreće koritom Tešanjke, pokupljeno prije mosta i provedeno ispod dna korita pa nema onog strašnog smrada, bar u centralnom dijelu grada.

 

Okrugli sto o Općoj bolnici u Tešnju

Premijer ZE-DO kantona Fikret Pljevljak je imao radnu posjetu našoj općini. Posebnu pažnju je izazavala posjeta Općoj bolnici zajedno sa ministricom zdravlja   Senkom  Balorda i ako je još posjetio i firme Alpina Browy i Madi. Odluka Vlade ZE-DO kantona da se osnivačka prava prenesu sa općine Tešanj na ZE-DO kanton izazavala je dosta pažnje kako kod načelnika i općinskog vijeća tako i kod građana. Strah da bi promjenom osnivačke uloge općine i promjenama koje slijede u upravljačkoj finkciji mogla ugroziti opstojnost i razvoj ove veoma značajne medicinske ustanove. Upravo iz tih razloga održan je i okrugli sto na ovu temu, koji je izazavao interes političkih struktura, rukovodstva i osoblja Opće bolnice i građana.

Odluka je donesena kako bi se provodio zakon. Međutim, na Okruglom stolu su iznesene i ocjene da zakon nije potpuna jasan i da ostavlja mogućnost da općina ostane osnivač Opće bolnice kao što je slučaj sa Banjom u Olovu. Data je puna podrška stavovima načelnika i općinskog vijeća da se putem zastupnika, ako treba, pokrenu i promjene zakona ili njegova pojašnjenja koja će omogućiti Općini da ostane osnivač.

Sjetih se nekih prošlih vremena. Centri nisu baš ni u jednom sistemu volili da se dobre stvari događaju u provincijama i nastojale su da se od Tešnja odmaknu mnoge stvari. I sam sam učestvovao u borbama za izgradnju fabričkih kapaciteta koji su trebali biti u Rogatici ili Vogošći. Po pričanju starijih vođena je borba da i sud ostane u Tešnju. Da nije bilo velike borbe rukovodstva fabrika i općinske vlasti danas sigurno, neki od najuspješnijih kolektiva ne bi postojali. Tešnjaci su podržali bolnicu u svakom pogledu. Ona danas ima respektabilan stručni kadara, dobru organizaciju. Za njenu modernizaciju zainteresovani su i privrednici koji godinama podržavaju programe opremanja i kvalitetnije usluge građanima obezbjeđenjem sredstava za nabavku opreme. Mislim da ni jedna odluka kakava god bila ne smije ugroziti opstojnost i razvoj ove važne ustanove za građane sjevernog područja ZE-DO  kantona.

 

Okruglim stolom su predsjedavali direktor Opće bolnice dr. Sejdinović i pomoćnik načelnika mr. Huskić

 

Šta imamo pokazati gostima?

SR Njemačka je država koja je po mojim procjenama primila najviše izbjeglica tokom proteklog rata. Kasnije su mnogi od njih svoj izbjeglički put nastavili prema Australiji, Americi, Danskoj, Norveškoj ili Švedskoj.

Ove sedmice sam bio u prilici da upoznam jednog domaćina koji je otvorio vrata svog doma banjalučkoj izbjegličkoj porodici Mustafe Kapetanovića, danas Tešnjaka, penzionera. Tamo su ostali skoro 4 godine.

Almut Gwiasda je došla u posjetu porodici Kapetanović sama jer muž Peter nije mogao zbog zdravstvenih problema. Imao sam priliku da upoznam ovu izvanrednu ženu i da sa njom obiđem neke dijelove naše BiH, a i da razgovaram o raznim pitanjima. Prvo što impresionira kod gošće  je saznanje o BiH. Almut je puno toga pročitala o BiH, a uz nju je i Turistički vodič na njemačkom, autora Marka Plešnika u kome ima jako puno informacija. Imala je kurseve iz Botanike i poznaju svaku travku koju smo vidjeli na našim prostorima, a kod kuće ima baštu sa većinom tih primjeraka. Drugo, poznaje srednji vijek jer i iz te oblasti prošla kurs. Dobro poznaje religije i odnose u BiH. Veliki je ljubitelj prirode i njenog očuvanja.

 

Almut sa domaćinima u Eminagića kući i detalj iz Kamenice

 

Obratio sam pažnju na to šta je Almut mogla da vidi kod nas?

Prva stvar koja se vidi je čistoča. U Tešnju možemo biti ponosni na čistoću, ali i na neke druge stvari. Gradina je čista, obogaćena i izložbom iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Table na zidovima prate posjetioca i daju mu prave informacije na engleskom i bosanskom. U Eminagića kući takođe. Ljubazan domaćin, film na engleskom i njemačkom. Biblioteka i ljubazno osoblje da pokaže vrijedne primjerke knjiga. Obilazila je i sama grad otkrila  kaldrmisani put iznad Tešnja kao vrlo interesantan.

A onda je predložila da odemo do Kamenice (umjesto u Mostar zbog velike vrućine) jer je u prospektima vidjela lijepe slapove na rijeci Gostović. Put se može i podnijeti, korito rijeke i okolna priroda zaista prekrasni, ali…Preko puta slapova u Kamenici kafana, a šareni stoljnaci nevjerovatno prljavi. Tražimo bosansku kafu, a konobar donosi kafu u nekoj ogromnoj šolji i ubjeđuje nas da je bosanska. Krećemo prema slapovima, gdje sam i ja prvi put, a na putu u blizini obale velika gomila smeća odmah iznad slapova. I kada se vidi smeće džaba vam priroda. To je isto kao kada lijepa djevojka obuče najljepšu haljinu, napravi vrhunsku frizuru, cipele, a haljina isflekana. Više ne vidite ljepotu, samo onu fleku. Bježeći od kafane i slapova idemo koritom prema čistoj prirodi, ali spasa od plastičnih kesa i boca nije bilo spasa. Posjetioci rijeke, kojih je bilo jako puno, nabacali su i u korito dovoljuno plastičnih vrećica i boca.

U Sarajevu Vrelo Bosne čisto, lijepo, grad pun prolaznika, Sarajevo film festival je u toku. Zemaljski muzej zaista ima šta da ponudi strancu, a onda se sjetih njegovog statusa i mogućnosti gašenja. Baš bi to bila katastrofa. Baščaršija, Gradski muzej, zaista se ima šta pokazati i vidjeti. Da ne bude sve baš dobro pobrinuli su se oni koji vode muzej kuću Tunel. Prvo što je karta po osobi 10 KM, a drugo veoma neljubazno osoblje. Više se oko vas potrudi susjed koji ima parkiralište nego domaćini.

Ljepote u Bosni ima, ali je ne treba propagirati ni prospekte stavljati dok se ne obezbijede uslovi trajne čistoće.

 

Svečano otvorena džamija na Krndiji

Nakon 16 godina od postavljanja temelja u subotu je svečano otvorena džamija u Krndiji. Troškovi izgradnje su 680 000 KM, a veći dio novca, blizu 70%, su obezbjedile džematlije turskog mjesta Kutahya, pa je džamija i ime dobila po ovom mjestu. Džamija ima dva minareta visine od po 44 m, a objekat ima oko 560 m2 površine prostora. Svi putevi od džamije su sa obje strane načičkani šatrama sa raznim robama. Od janjetine, šećerlama do garderobe.

 

Kitahya džamija na Krndiji i posjetioci u jednoj ulica sa prodajnim štandovima

 

 

Tešanj nekad i sad:

 

Fotografija je načinjena negdje oko 1970. godine

 

 

Ramazanski koncert:

 

 

 

Sa table na Gornjoj čaršiji: