TESANJ.NET stranica grada
Ovo je jedna od onih mirnih tešanjskih sedmica kada se u gradu malo toga događa. Jedino je nastala vremenska promjena. Neubičajno toplo vrijeme za ovo doba godine, traje već dugo pa smo imali i jedan i drugi Božić, Novu godinu i pola Januara bez snijega.
Iz hrvatske dolaze informacije o visokom snijegu, nezabilježenom u Zagrebu. Kod nas tek ove sedmice pade nešto snijega, ali se brzo poče topiti, pa se djeca na feriju ne stigoše ni sankati.
Zbog nedostatka događaja preostade mi da zabilježim neke detalje iz mojih ovosedmičnih posjeta.
♦
Načelniku općine mr Suadu Huskiću
Bila je to kurtoazna posjeta nakon imenovanja. Ranije se nisam najavljivao jer znam da u prvim danima svi žele do načelnika. I oni što žele samo izraziti čestitke, ali i oni koji imaju dugogodišnje probleme i odmah trče novom kako bi ih on riješio.
Tokom ugodnog razgovora pitao sam, naravno, i dokle su došle aktivnosti oko izmještanja bisti iz Gradskog parka i kada će Općinsko vijeće ponovo raspravljati o ovom pitanju. Bio sam ove sedmice i u Gračanici i šetajući glavnom ulicom pogled mi skrenu jedna bista i spomenik u parku.
Bista i spomenik u gračaničkom parku
Rekao mi je da neće biti na sljedećoj sjednici Vijeća, ali je upućen zahtjev Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu da u okviru napravljenog urbanističkog rješenja sagleda mogučnost odreivanja novog mjesta za biste Huse Hodžića i Muse Ćatića kako bi se utvrdio prijedlog za prvu sjednicu koja slijedi.
Ohrabren sam da će ovaj problem biti riješen na zadovoljstvo večine građana Tešnja. Jer mjesta u Gradskom parku ima, a ako dođe prijedlog na Općinsko vijeće da biste ostanu, siguran sam da će takvo rješenje biti i prihvačeno od viječnika.
♦
Posjeta JU Opća biblioteka Tešanj
I ovaj put sam u JU Opća biblioteka listao brojeve lista Glas Komuna od 1963-1969- godine, Glas komuna je izlazio u Doboju kao regionalnom centru kome je pripadao i Tešanj. Evo nekoliko detalja koji su ovih dana opet aktuelni:
Glas komuna od 22.10.1969. godine
Novinar je intervjuisao Atifa Purivatru, a povodom objavljivanja njegove knjige Nacionalni i politički razvitak Muslimana.
Novinar: U nas još ima neshvatanja pitanja nacionalne individualnosti BH-Muslimana?
Ja bih radije rekao nešto o nejasnočama oko tzv. nacionalnog „opredjeljenja“ koje sam obradio u knjizi, odnosno nedovoljnom razlikovanju u pojedinim sredinama etničkog i vjerskog pojma Musliman.
Kao pojam Musliman još uvijek izaziva asocijaciju na pripadnika islamske vjeroispovjesti-vjernika. Istorija je, međutim, na jugoslovenskom području, a napose u BiH tom pojmu dala nove koji u naše vrijeme često potiskuje i mijenjaju njegov izvorni smisao i značaj. Taj pojam (BH Musliman) u novije vrijeme, kod nas, razlikuje se od pojma pripadnika Islamske vjerske zajednice i sve više postaje etnička oznaka za Muslimane srpskohrvatskog jezičkog područja bez obzira da li su vjernici, vjerski identiferentan ili ateist.
Danas je naša etniča odrednica Bošnjak. Još uvijek značajan broj pripadnika bošnjačkog identiteta traži sebe u vjerskoj odrednici, a drugi u Bosanstvu koje je danas odrednica državnosti, a ne etničkog identiteta.
I jedni i drugi gledaju u historijske procese koji kao da nisu završeni.
Glas komuna 16.04.1969. godine
Izgradnja hotela
I ako nije otpočela izgradnja hotela jer Napredak treba da seli u Bukvu/ u to vrijeme pogoni su bili u školskoj zgradi koja se nalazila na mjestu današnje zgrade bivšeg hotela). Hotel će imati 40 ležaja i koštat će 2,6 milona dinara. Treba da bude završen do kraja 1969. godine, a očekuje se da će Tešnjaci Novu 1970. godinu dočekati u novom hotelu…
U novoj stambeno poslovnoj zgradi (gdje se nalazi mesnica Zemljoradničke zadruge i prodavnica Trgovinskog magazina) bit će smještena Pošta i 9 stanova za potrebe radnih organizacija. Izmjeni fizionomije doprinijet će rušenje dotrajale Tvornice čarapa i regulacijom rijeke (Tvornica se nalazila uz rijeku Tešnjku preko puta pošte).
Glas komuna 25.03.1970
Gradi se škola za radnička zanimanja (zgrada Univerzala na Musali koja se sada ruši).
Glas komuna 05.09.1963
Mehmed Mešić popisivao Srpsku varoš 1910. godine i zapisao 80 kuća (Markovići, Kostići, Popovići, Bajići, Anteševići, Dučići).
U istom rejonu 1953. godine registrovano 5 stanovnika Srba.
I danas je aktuelan hotel čija izgradnja je predviđena za ovu godinu. Vjerovatno Tešnjaci 1970. godine nisu dočekali Novu godinu u novom hotelu zbog kašnjenja izgradnje (pretpostavljam), ali 1971. sigurno jesu, a koju Novu godinu ćemo čekati u novom restauriranom hotelu?
Neozbiljna i nelogična privatizacija je dovela do stanja u kome je nemoguče vlasnika natjerati da izgradi hotel.
Novim urbanističkim planom ovog prostora lokalna zajednica je stvorila uslove za interes vlasnikaza investiranje u hotel koje je on prihvatio i sada se očekuje izgradnja (ove godine). Pitanje je sada investicione moći investitora i njegove sposobnosti da realizuje dogovorenu investiciju.
Već sedamnestu godinu stoje ruševine u centru grada od nekadašnjeg hotela
♦
Nekad i sad
♦
Sa table na Gornjoj čaršiji
♦
HUSEIN GALIJAŠEVIĆ
