TESANJ.NET stranica grada
Ismar Krdžalić ponovo u svojoj školi
Jedno lijepo druženje priredio je mladi pisac Ismar Krdžalić učenicima Osnovne škole Rešad Kadić koju je i sam pohađao. Ismar je sa sa svojim kolegom, takođe piscem Ramizom Brkićem, a uz pomoć firme Koteks iz Tešnja pripremio prigodnu promociju, za uzrast učenika osnovne škole, svog autobiografskog romana Poseban od prvog udisaja. Istovremeno je predstavljen i roman Ramiza Brkića Na raspeću Guantenama.
Firma Koteks preko direktorice Adise Karahodžić je podržala promociju, tako što je besplatno podijelila 70 knjiga-romana koji su promovirani.
Posjetioci su bili članovi dramske, literarne i novinarske sekcije. Tom prilikom i članovi sekcija su Ismaru, Ramizu i ostalim učenicima i posjetiocima pročitali svoje radove.
Učenicima se obratila i zamjenica direktorice škole Jasmina Jusufović.
Adisa Karhodžić, Ismar Krdžalić, Ramiz Berkić, Jasmina Jusufović, učenici
Ismar je bio dobro raspoložen. Na moju upadicu, da je postao tako popularan da sada, umjesto da Ramiz promoviše njega, on promoviše Ramiza i njegov roman, slatko se nasmijao. Naravno Ramizova podrška mu puno znači, kao i majke koja je glavna Ismarova podrška.
Nakon promocije u Maglaju i pojavljivanja u dnevnim listovima i portalima mnogi su saznali za Ismara i njegov roman, a tome najboljhe govori njegova rečenica izgovorena u Maglaju, a koju je Ramiz prenio na promociji:
– Ja nisam sa posebnim potrebama, ja sam potreban vama!
Bosansko pozorište Tešanj
Prije par dana sretnem Nermina Ajanovića. Kroz razgovor zamjeri svima onima koji pišu o događajima u Tešnju, pa i kada se radi o portalima, što ne posvetiše malo prostora i predstavi Bosanskog pozorišta iz Tešnja Mušica. Nermin je predsjednik udruženja građana Bosansko pozorište i ujedno reditelj predstava ovog pozorišta. Nažalost nisam taj dan bio u Tešnju, ali mogu to ispraviti tako što ću ih posjetiti na probi.
I dođoh na probu sekcije Omladinska scena. Čitačka proba predstave za djecu Ljubivoja Ršumovića Ma šta reće. Dođem u prostrorije pozorišta i tamo na probi zateknem njih 15, djevojaka i mladića, srednjoškolaca. Čitaju tekst, a on sadrži uglavnom odgovore djece na pitanja o stvarima, životinjama,…, a onda kao hor svi izgovore:
– Ma šta mi reče!
U pauzi čitanja upitah djevojku koja je sjedila do mene, i zove se Kanita, šta je bio njen motiv da se uključi u rad pozorišta.
-Druženje!
Admira dodade da je ovo druženje neke spasilo od teške bolesti modernog društva.
Narcis je već imao i glavne uloge i zavolio glumu pa planira upisati Fakultet scenskih umjetnosti.
Gornji red s lijeva: Nermin Ajanović, Anes Hodžić, Almedina Hadžan, Alma Terzić, Damir Galijašević, Kanita Mujkanović i Merisa Medarić
Donji red s lijeva: Narcis Halilović, Nejla Husukić, Mumin Salkić, Ahmed Medarić, Mirsada Pilav, Amar Omahić, Admira Šljavić, Tarik Ramić, Andrea Krajina
Vesela, razdragana mladost. Zaista lijepo ih ovako zajedno vidjeti, vesele pune one mladalačke ljepote. Sigurno će ovom predstavom uveseliti i one kojima je ona namjenjena-djecu.
Plakat za zadnju premijeru i čitačka proba predstave Ma šta mi reče Ljubivoja Ršumovića
O problemima drugi put da ne bi kvarili lijep utisak.
♦
Tribina Bošnjačko nacionalno pitanje
U organizaciji Bošnjačke nacionalne fondacije-BNF u prostorijama za prezentacije PC Ukus održana je javna tribina pod nazivom Bošnjačka nacionalna ideja. Na tribini su učestvovali: Nedžad Latić, Rasim Muratović i muftija Muamer Zukorlić. Domaćin i moderator je bio predsjednika BNF-a Haris Sejdić.
Haris Sejdić, muftija Muamer Zukorlić, Nedžad Latić i Rasim Muratović, posjetioci tribine
Ako mi je ostala neka radost i zadovoljstvo kada se napunim Bosnom i Hercegovinom, onda je to vrijeme kada fudbalska reprezentacija igra utakmicu. Isto tako se radujem kada dobro odigraju Džeko, Spaha i ostali. U srijedu igramo sa Slovenijom, a u isto vrijeme i tribina. Odlučih se za tribinu.
Moram priznati da nisam stekao ni malo simpatija kroz ranije političke nastupe prema muftiji sandžačkom i Nedžadu Latiću, a za Rasima nisam prije ni čuo. Obzirom da je organizator BNF, a i da je skoro održan Svebošnjački kongres na kome su ključne uloge imali bivši reis Cerić i muftija Zukorlić radoznao sam bio da neposredno saznam šta to ustvari nude i predstavljaju ovako ambiciozne bošnjačke institucije.
I sam naslov me navodio na dilemu da će predmet tribine biti bošnjačka nacija. Na naciju gledam kao državnu kategoriju, a narod kao etničku. Prema tome ja se osjećam kao pripadnik bošnjačkog naroda, a živim u državi bosanske nacije zajedno sa drugim etničkim narodima: Srbima, Hrvatima, Romima, Jevrejima idr.
Sama izlaganja učesnika tribine (i ako je o tome bilo manje akcenta, više smo slušali o liku i djelu Nedžada Latića i promociji njegovih knjiga), govorila su o Bošnjacima kao naciji njihovoj 1000 godišnjoj državi, ali uglavnom o muslimanskim intelektualnim i vjerskim ličnostima i vrijednostima. Nakon izjave muftije o okupiranim teritorijama BiH (i ja se slažem ali okupirana sa ideologijom koja je slična onoj koju izlaže muftija i koja je učinila mnogo nesreća posebno Bošnjačkom narodu), imao sam utisak da bi muftija rado vidio državu Bošnjaka muslimana, ali ne samo iz Bosne i Hecegovine. Tešanjski dnevnik nije mjesto za opširniju analizu, ali su iznešeni su stavovi koji su potpuno suprotni mojim pa moram ih bar kratko komentarisati.
Moje stavove svaki čitalac može naći ako u pretrazi ukuca ime prof. dr Senadina Lavića i pročita njegove intervjue, jer ovaj bošnjački intelektualac u potpunosti izražava stavove koje i ja osjećam. Zato nema potrebe da ga prepisujem. Prepisat ću ih kada budem svoje stavove tumačio onima koji ne koriste internet.
Da ne bi bio previše subjektivan u ovakvoj ocjeni skupa, nakon održane tribine izdvojio sam 5 KM i kupio list PAN-BOŠNJAK koji uređuje Nedžad Latić i koji odražava stavove Svebošnjačkog kongresa. Da nisam pogriješio u svojoj ocjeni, evo nekoliko detalja iz tog lista koji bi trebao da baštini bošnjačke interese:
– Na 11. strani pod naslovom Turci od Alije napravili taguta.
Kritikuje se postavljanje biste kao znak priznanja prvom predsjedniku RBiH i to od AK partije, pa zaključuje:
U svakom slučaju, da lideri AK Partije uopće znaju biografiju Alije Izetbegovića, na primjer, kada je bio buntovni mladić koji je lupao stolice u kinu zbog prikazivanja za muslimane uvredljivog filma, mogli bi pretpostaviti da bi taj i takav Alija prvo sam svoju bistu slupao, jer on se borio i život proživio prezirući tagute, one čije su biste u Alijino vrijeme bile na trgovima BiH, nekih muslimanskih država pa i Turske.
Na strani 56. Nedžad Latić govori o najvećoj hipoteci Bošnjaka Handžar diviziji u okviru formacija Trećeg raiha u Drugom svjetskom ratu. Latić govori o reinkarnaciji ustaške i četničke ideje od strane Hrvata i Srba, a Handžar diviziji ni spomena ni pjesme od strane Bošnjaka??!!
U drugom dijelu se potrudio i prenio je strip Enesa Hasića pripadnika Handžar divizije koji govori o pohodima Handžar divizije koja „se borila protiv četnika i crvene armije i istočnoj Bosni 1944. godine.“
Na strani 76 pod naslovom SDA je otrov u medu autor, Latić konstatuje
-Džamije su se pretvorile u sve drugo osim mjesta gdje se stiče duhovno zadovoljstvo i da je tome kriva i najviše doprinijela stranka nastala na Izetbegovićevoj filozofiji. Stoga koliko god likovali (po) bjednici ovih izbora, neće dugo proći , a narod će osjetiti da je polizao otrov u medu. Staklenka tog otrova u medu postala je Islamska zajednica!
A „vladajuća većina“ i nije takav problem kakvim je prikazuje agiprop SDA. Da su oni hasuli, tzv vladajuću većinu, misli na SDP i SBB, jedan ozbiljna stranka bi „pojela za ručak“.
Zanimljivo je da iza navedenih tekstova stoje ljudi koji su uveli u praksu sve što se ovdje kritikuje. Prvi među njima ef. Cerić je sada glavni u „pokretu bošnjačke nacije“, a on je uticao na rezultate izbora kod Bošnjaka koristeći instituciju IZ-a čiji je prvi čovjek bio, baš kao što ih sada osuđuje Latić. I Latić je bio u politici pa nije uspio. Muftija Zukorlić je bio u politici pa nije uspio.
Pisati o Handžar diviziji a ne spomenuti fašizam i antifašizam i svesti sve na borbu protiv komunista i četnika je zaista nevjerovatno.
E sada će po Latiću, pomesti tri vodeće političke stranke koje izražavaju volju naroda preko izbora, a IZ će vjerovatno reformisati pa je vratiti na neke ranije pozicije ( Novog reisa Kavazovića sam počeo cijeniti i po tome što se svaki dan ne fotografiše po novinama, ne pojavljuje po televizijama i ne komentariše dnevnu politiku, nastojeći biti poklopac svakom loncu u navodnom interesu Bošnjaka)
Da li pojedninci ispod ahmedije žele kroz borbu za „bošnjaki nacionalni korpus“ preko novoformiranih institucija ostvariti svoje političke ambicije kako bi pomeli tri najveće političke stranke koje favorizuju Bošnjaci ostaje da se vidi.
Znam samo jedno. Zbunjeni Bošnjaci se samo još više zbunjuju. Poslije tribine zove me Atko i kaže da mu je ova tribina ličila na državni udar, a opet Muho iz pekare da je muftija govorio odlično. Već dvojica obrazovanih zbunjeni i podijeljeni.
Kako sada da razumijem tekst predsjednika BNF na tešanjskom portalu (tekst je bio zaista odličan) o sudbini „taguta“ u Gradskom parku u Tešnju i njihovoj dislokaciji, a ne reaguje na članak urednika lista koga finansira, o bisti Alije Izetbegovića!?
Sjetih se jednog Fikreta iz Raduše i njegove izjave kada se ulema pošla baviti politikom:
-Izem ti državu koju prave popovi i hodže!
Druženja
Prije početka tribine u PC Ukus zapazih jedno lijepo druženje mladih penzionerki prosvjetnih radnica i onih koje će to veoma brzo postati. Koliko su samo generacija djece podučavale i odgajale. Danas njihovi učenici i učenice žive na sve četiri strane svijeta, sa svojim porodicama, manje ili više obrazovani, rade razne poslove. Ima i onih mlađih koji obrazovanje tek stiču. Neka im je sretno u penziji, zaslužile su je.
Zlata Katinić, Sabra Mešinović, Emina Ćosatović, Zumra Hadžismajlović, Hatidža Hukić i Emira Širbegović
♦
Susret sa urednikom
Javi mi se urednik ovog portala Almir Ruštić. Stigao iz Švedske, gdje od prošle godine živi.
Almir voli Tešanj i trudio se da ovdje ostvari svoju egzistenciju, a i da volonterskim radom doprinese da naš grad bude bolji. Bio je veoma aktivan u udruženju građana Stari grad, izviđačkom odredu „Crni Vrh“, predsjednik Vijeća roditelja OŠ „Huso Hodžić“, član uprave Teniskog kluba, učestvovao u izradi „Strategije za mlade općine Tešanj 2010-2015“, pokušao sa kino predstvama, koncertima, internet klubom, instaliranje interneta i ponuda novih tehnologija, prodavao cvijeće.
Davno je postavio portal tesanjweb. Sjećam se kada sam mu predložio da objavljuje tekstove Alije Galijaševića, Hasana Subašića pa i moje.
Ne sjećam se kada je počela naša saradnja, ali je bilo zadovoljstvo raditi sa ovim mladim čovjekom punim novih ideja. I danas finkcioniramo tako da ja nedjeljom otpremim Tešanjski dnevnik Muji Pobriću, a on lektoriše i proslijedi uredniku.
Eto, kao i većina mladih ljudi iz BiH i Almir sa porodicom ne vidi svoju budućnost u ovoj državi. Nažalost, jer Almir je sjajan momak. Na moju molbu obećao je da će poslati tekst pišući nam o svom iskustvu i iskustvima naših, posebno mladih, ljudi u ovoj prijatljskoj zemlji u kojoj su izbjegli Bošnjaci i svi drugi Bosanci našli egzistenciju.
♦
Promocija romana Konjanici u OŠ Gazi Ferhad-beg Jablanica
Aktiv bibliotekara Osnovne škole Gazi Ferhad-beg Jablanica organizovao je u srijedu 6.2.2013. godine, u školi, predstavljanje romana Konjanii autora Mustafe Muće Bešlagića.O romanu su govorili Ramiz Brkić i autor. Promociji je prisustvovalo nekoliko nastavnika i 60 učenika, koliko ih je moglo stati u prostoriju školske biblioteke.
Mustafa Bešlagić i Ramiz Brkić
U drugom dijelu promocije izvršena je dodjela nagrada i diploma učenicima, koji su bili najbolji na konkursu , raspisanog u povodu susreta sa autorom romana ,na temu „Kako vidim Gazi Ferhad-bega“.Nagrade je obezbijedio i uručio Mustafa Mućo Bešlagić, a diplome direktor škole Plančić Šerif.
Najuspješniji na konkursu bili su:
1. Halvadžić Sadžida
2. Hajrić Nermina
3. Halilović Amina
Na kraju druženja autor romana „Konjanici“ je poklonio nekoliko primjeraka svojih knjiga za školsku biblioteku.
♦
Tešanj neka i sad
♦
Sa table na Gornjoj čaršiji
HUSEIN GALIJAŠEVIĆ
