Tešanjski dnevnik 04-11.11.2013. godine

U posjeti kompaniji Hifa-oil

Prošlog mjeseca sam susreo Izudina Ahmetlića vlasnika i direktora kompanije Hifa-oil pred restoranom Ukus u Bukvi. Dobih poziv na kafu, što me prijatno iznenadi jer oni koji imaju puno posla, a malo vremena rijetko gube vrijeme na penzionere. U ugodnom razgovoru saznadoh puno lijepi stvari o razvoju firme Hifa-oil, teškoćama u poslovanju, planovima. Porazgovarasmo i o aktuelnim tešanjskim prilikama.

Poslije toga dođe i zvaničan poziv da posjetim firmu zajedno sa grupom nekadašnjih tešanjskih direktora firmi i rukovodilaca institucija. Radoh se odazva pozivu.

Tešanjska privreda je kroz svoju historiju imala uspone i padove. Od razvijenog zanastva do moderne automobilske predratne industrije. Bilo je i dosta depresivnog perioda i stagnacija. Izudin Aličehajić je 1960. godine krenuo da pravi industrijski perpetumobile. Krenuo je u modernu industriju, a da osim vizije, hrabrosti i ogromne energije nije imao ništa drugo. Nije imao novac, stručne kadrove, proizvodne hale, moderne programe pa niti punu  podršku ni na nivou općine niti šire društvene zajednice. I uspio je zahvaljujući svojoj energiji uloženoj prije svega u stručne kadrove.

Rat je prekinuo sve velike planove u auto industriji. Proizvodnja automobila se seli iz Sarajeva u Bratislavu, pa nema realizacije razvojnih programa. I ne samo to, nema ni relaizacije ranijih poslova jer je izgubljeno tržište. Tu je i tranzicija političkog i privrednog sistema.

Međutim, Tešnjaci su opet pokazali vitalnost. Nisu čekali rješavanje političkih i privrednih problema na nivou države nego su krenuli hrabro u biznis. I tako je nastalo nekoliko daleko prepoznatljivih firmi koje su prevazišle, ne samo tešanjske i BiH okvire, nego i regionalne (pored Hifa-oil to su AS, Madi i dr). I oni su me podsjetili na Izudinovo vrijeme. Hrabro su krenuli u velike poslove, a da su za to imali samo viziju i hrabrost i spremnost na ogroman rad.

Zadovoljstvo je bilo posjetiti ovu firmu.

Kompaniju je prezentirao izvršni direktor Venan Hadžiselimović. Iznio je ipresivne poslovne rezultate u zaista kratkom vremenu.

Konferecijska sala Hifa-oil sa rijetkim i zanimljivim gostima

Evo nekoliko podataka iz njegovog izlaganja.

-Hifa-oil je formirana 2002. godine kada je krenula realizacija odluke da se pored maloprodaje nafte i naftnih derivata krene i u veleprodaju

-Ukupan prihod u 2012. godini ostvaren je u iznosu od oko 463 000 000 KM, na 9 tržišta jugoistočne Evrope, plaćeno je 123 000 000 KM poreza državi.

-Pokrivaju 15% BiH tržišta u nafti i naftnim derivatima, a u plasmanu bitumena u Hrvatskoj pokrivaju 40% tržišta, na Kosovu 26%.

I pored svih problema koje nosi globalna ekonomija, stravične konkurencije u ovoj oblasti gdje velike kompanije idu na plasman preko kćerki firmi, a ne preko drugih kompanija, Hifa-oil se uspješno nosi sa svim tim problemima. I ne samo da održava dostignuti nivo i ostvaruje rast (zavisno od cijena na tržištu nekada u novcu, a nekada u količinama)  ima i ozbiljne planove na uspostavi novih programa.

S lijeva na desno: Ahmet Čaplja, Ahmet Dizdarević, Muhamed Brkić, Nurija Hasanić, dr Ekrem Ajanović, Muho Berberović, Samil Srkalović, Mesud Demirović, Azemina Galijašević, Izudin Azhmetlić, Husein Galijašević, Mustafa Bešlagić, Halid Galijašević, Meho Mešić i Rasim Korajlić (nedostaje Alija Galijašević)

Obraćajući su prisutnima Izudin Ahmetlić, vlasnik i direktor kompanije je rekao da je žalostan što se rodio u BiH, ali da je sretan što se rodio u Tešnju. Pojašnjavajući razloge uspjeha Hife-oil naglasio je da su to prije svega ljudi, a najbolji opis pristupa radu tima naveo je kroz sljedeću rečenicu:

  • Brze ribe jedu spore, a ne kako je to uobičajno prihvatanje da velike jedu male!

Naglasio je da kompanija nije pravila velike promocije jer je pošla od toga da će zadovoljan kupac dati preporuku drugom i tako biti najbolji promotor.

Budućnost je u mladim ljudima. Danas je prosjek starosti tima Hifa-oil 30 godina.

Upoznao je prisutne sa informacijom da je Hifa-oil kupila firmu „Bosanka“ iz Doboja.

Gosti su izrazili svoje veliko zadovoljstvo, zaista neubičajnim potezom kompanije Hifa-oil, a obratili su se između ostalih Alija Galijašević, Rasim Korajlić, Muho Berberović, Ahmet Dizdarević.

Znao sam da Hifa group učestvuje u stambenom zbrinjavanju socijalno ugroženih u saradnji sa NHU „Oslonac“ i da su ove godine finansirali izgradnju 4 kuće, da učestvuju u finansiranju kulturnih projekata, a od Muho Berberovića na prijemu saznadosmo da svaki dan  Izudin Ahmetlić obezbjeđuje 25 hljebova za građane sa socijalnim potrebama.

 

Tešanjski srez

Nakon prolaska željezničkih i značajnih putnih komunikacija izvan Tešnja on počinje stagnirati. U vrijeme turske i austro-ugarske valadavine tešanjski kotar, pa srez zauzimao je široki prostor koji je dobrim dijelom poslije pripao Tesliću i Doboju.

Ta činjenica i politika Kraljevine Jugoslavije je dovela je do odluke o ukidanju tešanjskog sreza. Načelstvo sreza tešanjskog je svojim aktom broj 11258/33 od 23. aprila 1933. godine obavjestilo Imamat u Tešnju da je prema Zakonu o formiranju novih srezova u Vrbaskoj banovini objavljen u Službenim novinama br. 85/33 od 15. aprila 1933. godine  i paragrafu br.6 dosadašnji tešanjki srez ukinut, a prema naredbi Ministra unutrašnjih poslova zaključno sa 30.aprilom 1933. godine.

Sreski načelnik u Tešnju svojim aktom br. 314/37 od 04.januara1937. godine obavještava sva državna i samoupravna nadleštva u srezu da je sa 01.januarom 1937. godine preuzeo dužnost Sreskog načelnika, a povodom ponovnog obrazovanja sreza tešanjskog.

(Zahvaljujem Rašidu Orlovići iz Medžlisa IZ-a Tešanj na ustupljenim dokumentima)

 

Tešnjaci ponovo na naslovnoj strani „Avaza“

Stare fotografije

U neka ranija vremena tešanjskim sokacima nisu prolazili automobili, pa se u njima u neko ljetno virijeme komšiluk znao naći na druženju. Stare nane su u avlijama sjedile i pušile cigarete, pile su se kafe, a i abdest se uzimao napolju. Te stare žene, majke i nane moje generacije bile su obučene u dimije, sa prslucima i zavijene šamijama. Ove fotografije to pokazuju. One mlađe kao i danas mladi ljudi  volile su da se lijepo oblači. Na fotografiji Mine Šiljak i Hate Širbegović se može vidjeti raskošnije odjevanje u imućnijim porodicama.

Fadila Mulabdić, Ilijas-begovca Ajanović, Haša Adilović Pandurovka sa Aidom Mulabdić u krilu, Ilijas Saračević i Sabiha Mulalić Mlada.

Mina Širbegović Šiljak i Hata Lalić Širbegović

Riđalka Kapetanović Đonlagić              Hata Ahmetagić

 

Sa table na Gornjoj čaršiji

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *