TESANJ.NET stranica grada
Održan 11.Sajam privrede “Biznis Tešanj 2015”
U četvrtak 21.5. otvoren je 11.Sajam privrede “Biznis Tešanj 2015.” Organizator Sajma uz podršku Općine Tešanj i pojedinih firmi je Udrženje privrednika Biznis Centar Jelah- Tešanj. Ove godine ovu tradicionalnu privrednu manifestaciju su otvorili Premijer Vlade FBiH ,Fadil Novalić i predsjednik Udruženja privrednika Biznis Centar Jelah –Tešanj, Senad Brka.
Fadil Novalić i Senad Brka presjecaju traku
Ove godine na Sajmu je svoje proizvode izložila 81 firma. Među proizvodima su bili i novac i osiguranje i komunikacije. Naravno da je i ove godine bilo najviše izlagača iz Tešnja, a organizator je je iznio podatak da je odnos tešanjskih i drugih firmi bio 50:50%.
Sajam je prvi put organizovan u Bukvi na zemljišnom prostoru preko puta Madija na kome je instalisan veliki šator za izlagače, konferencijska sala i bina za otvaranje Sajma. Neposredno prije Sajma asfaltirana je i treća traka puta kroz industrijsku zonu. Po mom mišljenju Sajam je ove godine najviše izgledao sajamski. Odlično je organizovan, ali ono što je posebna vrijednost su vansajamske aktivnosti. U tome je posebno značajna bila veoma dobro organizovana panel diskusija veoma važnih učesnika. Prije toga je načelnik mr. Huskić Suad,govorio na temu: Tešanjski ekonomski razvoj, ista vizija nove
mogućnosti.
Iz njegovog izlaganja možda samo par podataka za 2014. godinu koje ranije nisam imao priliku zabilježiti: privrednici Tešnja su uložili 500 000 KM za razne njihove potrebe, da je oko 50% vlasnika kapitala u privredi dolazi izvan Tešanja. Da je u 2014. godini svaki 17 šleper u izvozu BiH išao iz Tešnja, da je svaki 20. novozaposleni dolazi iz Tešnja.
Iznio je i opredjeljenje da nije dovoljno biti prosječan u Državi pa i regiji nego najbolji. Govorio je o vlastitoj odgovornosti u vlastitoj sredini i potrebi kontinuiranog dijaloga lokalne zajednice i privrednog sektora.
U panel diskusiji pod nazivom Lokalni ekonomski razvoj kao vitalni zajednički interes učestvovali su veoma kompetentni učesnici: Pored načelnika mr. Huskića to su Fadil Novalić premijer Vlade FBiH, Miralem Galijašević premijer Vlade ZE-DO kantona, Visoki predstavnik Valentin Inzko, privrednici Izudin Ahmetlić, Rusmir Hrvić, predsjednik Udruženja privrednika FBiH Sefudin Čengić, Lejla Hadžiabdić iz Microsofta BiH. Pored njih govorili su ambasadori Rumunije i Hrvatske i predstavnici Udruženja privrednika iz Gračanice i Gradačca takođe uspješnih privrednih sredina. Panel diskusiju je vodila Ika Ferrer Gotić.
Detalj iz sajamske hale
Tešanjski sajam nije ni imao ambicije da bude u rangu velikih sajmova i da se mjeri po broju izlagača. On je prije svega prezentacija mogućnosti tešansjke privrede i privrede u okruženju. Međutim, ono što je Udruženje privrednika prepoznalo kao mogućnost je ovaj Sajam bude mjesto okupljanja privrednika i predstavnika vlasti, privrednih komora i svih onih koji bi mogli poboljšati uslove privređivanja, odakle bi se mogle sa većom snagom odaslati važne poruke onima koji odlučuju o privredi.
Takav skup je održan, a poruke su odaslane. Nisu u prvi plan stavljeni Dejton, ni političari i njihove politike, nego primarni sektor i kako stvoriti ambijent za njegov razvoj. Podržan je pristup ovom pitanju premijera Novalića koji je prezentiran u nastupnom ekspozeu. Diskutovano je o javno- privatnom partnerstvu i promjeni stanja da 60% prometa prave državne firme, a one su inertne i na tome se ne može graditi perspektiva. Treba razmišljati o promjeni filozofije da sve državne resurse treba čuvati od privatnog realnog sektora.
U našem društvu se stalno spominju promjene kao neophodnost mijenjanja lošeg, prije svega socijalnog stanja. Te promjene treba da stvore bolje uslove primarnom sektoru.
Međutim, svaka promjena zahtjeva promjene u glavama i djelovanjima svih učesnika tog procesa, a to je najteži dio posla. O tome ne odlučuju ni privrednici ni izvršna vlast već vođe partija, bar je do sada tako bilo. Partner u promjenama je i sindikat. Kada se samo površno stvari gledaju onda imamo sliku da liberalni kapitalizam nastoji propisima legalizovati izrabljivanje radnika, a kao sindikat je njihov branilac i ne da promjene.Tada se pojave u javnosti čuvari radnika u obliku organizovanog sindikata.
Međutim, kada se malo dublje zarovi i odnosi malo i drugačije pogledaju sve izgleda drugačije. Sindikat danas ima svoje organizacije u javnoj upravi i savim uređenim fabrikama gdje i nema onih problema iza kojih se kriju. Tamo gdje postoje problemi i gdje se ni zakoni ne primjenjuju nema organizovanog sindikata. Sindikalnim rukovodstvima su važni oni koji plaćaju članarine i omogućuju im udobnost. Fabrikama gdje ima problema se priključe tek kada u nemoći izađu na ulice da traže višemjesečne plaće, uvezivanje staža i dr. kako bi se poajvili u sredstvima informisanja.
Političari moraju prepustit privrednicima ova pitanja, a ne koristiti riječi primarni sektor i i zapošljavanje kao šarenu lažu biračima. Lijepo je bilo biti na skupu gdje nijednog trenutka u prvi plan se ne stavljaju politike stranaka i njihovih vođa.
Međutim, za promjene su potrebne podrške nosiocima promjena. One prije svega treba da krenu od privrednika, zatim političkih partija, sredstva informisanja (recimo o ovom po meni za privredu izuzetno važnom skupu i po učesnicima i temi o kojoj je bio razgovora najtiražniji dnevni list nije donio ni slova) i građana. Privrednici su iskazali podršku programu Premijera Novalića, a da li će ona biti dovoljna i kako prikupiti kritičnu masu za promjne teško je reći, jer je u ovom društvu previše sidraša.
Govoreno je i o tome ako promjene ne idu odozgo zašto ih ne pokrenuti odozdo gdje za to danas imamo dobre primjere u Tešnju, Gračanici, Gradačcu, a zašto tako ne krenuti i ostalim mjestima.
Lejla Hadžiabdić je kazala da od 8 uspješnih projekat u BiH, dva su realizovana u Tešnju.
Iskazana je inicijativa Udruženja privrednika općina Tešanj, Gradačac i Gračanica za jedinstvenu podršku premijeru Novaliću, prvom premijeru koji dolazi primarnog sektora na realizaciji njegovog programa. Tražit će to i od ostalih udruženja.
Hrvatski ambasador u BiH je oduševljen skupom.
U panel diskusiji je učestvovao i Enis Bešlagić naš poznati glumac, ali ovaj put nije nasmijavao učesnike nego je govorio o sasvim ozbiljnoj temi u okviru ukupne diskusije, Tešnja i njegove profesije.
Izvedena pozorišna predstava Mlaćenici plaćenici “Bosanskog pozorišta”
U povodu 150 godina od prve pozorišne predstave u Tešnju Judita Friedricha Hebbela koju je postavio Stevo Petranović 23.5.1865. godine (predstavljane i kao prve u BiH) Bosansko pozorište je izvelo predstavu Mlaćenici plaćenici.
Prije početka predstave na bioskopskom platnu su prezentirane predstave i njihovi akteri od osnivanja 1953. godine do danas sa pojedinačnim i grupnim fotografijama glumaca. Redali su se likovi Mehe i Mehmedalije Bajraktarevića, Dade i Rifata Kantića, Smaila Handžića, Smaila Terzića Penjka, Ekrema Ajanovića Sosa i mnogih drugih glumaca amatera tešanjskog pozorišta.
Pozorišni amaterizam u Tešnju ima svoju historiju, ali i mnoge terete koji su najmanje umjetnički. Petranovićeva predstave i pozorišni amaterizam je bio najmanje umjetnički o čemu se počelo pričati tek nakon rata 1992-1995. godine. Poslije Petranovićevog vremena dolazi vrijeme Uzdanice i Gajreta, kada je pozorišni amaterizam ponovo bio izložen političkim uticajima, a od 1953. godine formira se Amatersko pozorište “Stevo Petranović” koje opet obilježava vrijeme u kome egzistira. Od 1993. godine pozorište mijenja ime u Bosansko
pozorište koje i danas nosi to ime. Amatersko pozorišno djelovanje u Tešnju kroz historiju je bilo mjesto preklapanja najmanje pozorišnih vrijednosti. O tome je najdetaljnije pisao Amir Brka u “Teatar u Tešanjskom teatru”. Naravno da ima različitih mišljenja o svemu tome. Jedna sklona Petranoviću se u zadnje vrijeme pojavila na portalima. Međutim, dobro je danas da se oko pozorišta okupljaju i mladi i stari, da pune dvoranu i najčešće na repertoar stavljaju komedije. Smijeha depresivnom gledaocu treba u velikim količinama, a danas ih je kao nikada. Nadam se da će reditelj pronaći i one aktuelene teme koje su umjetnički obrađene i šalju porike. Toga nam danas nedostaje bez obzira što takve teme ne privlače publiku.
U svakom slučaju čestitke Nerminu Ajanovići i njegovim saradnicima što održavaju svojim amaterizmom i ovaj kulturni izraz u Tešnju.
Akteri predstave s lijeva:Narcis Halilović, Darmin Kahvić, Safet Paravlić, Almedin Nakić, Sabina Paravlić, Merisa Medarić i Željko Katavić
Tekst predstave Mlaćenici plaćenici su napisali Miroljub Nedović i Timošenko Milosavljević, a režirao Nermin Ajanović. Glumili su:Almedin Nakić, Sabina Paravlić, Safet Paravlić, Željko Katavić, Darmin Kahvić, Merisa Medarić i Narcis Halilović. Scenografija Enes Hodžić, muzika Haris Agić, svjetlo Amel Bašić, rekvizitar Adnan Pihljak i Lea Fejzić, sufleri :Ilma Terzić i Alema Navrboc.
Foto zabilješka
Pred kraj školske godine osnovne škole prave ekskurzije obilazeći historijska mjesta u BiH. Među njima je i Tešanj. Tako je su petak 22.5. posjetili učenici II, IV i VII razreda OŠ Miričina područna škola Rašljeva. Predvodile su ih nastavnice:Vildana Alić, Sanela Hasić, Edina Deverdžić i Edisa Okić. Sa djecom je bilo i nekoliko roditelja.
Stara fotografija
S lijeva: Smail Hundur, NN, Sead Kotorić, Mujo Smailbegović, Rusmir Bešlagić i Besim Hotić
S lijeva: Ćefa Halilović, Mustafa Dautefendić, Ahmet Turković, Smail Handžić, Đoko Vasiljević ?, Husein Kahrimanović, Smail Terzić, Mujo Smailbegović, Rusmir Bešlagić, Džemal Zejnilović, Osman Silajdžić, Rifat Kantić, Ekrem Ajanović i Vahidin Kantić
Sa table na Gornjoj čaršiji
