TESANJ.NET stranica grada
Protekla sedmica je bila sunčana i topla, a krajem sedmice se malo spustila temperatura. TOŠK je pobjedio Borca iz Jelaha, starog rivala, sa 1:0, a BiH Gibratala sa 5:0. Sedmicu je obilježio i niz sadržaja iz Tešanjskog proljeća 2017. Desila se za nas Tešnjake još jedna zanimljiva akvizicija. Odluka Općinskog suda u Velikoj Kladuši o prodaji pogona firme iz Velike Kladuše donesena je na sudskoj aukciji 28. februara, a kao najbolji ponuđač izabrana je firma AC Food d.d Velika Kladuša sa 3,053 miliona KM koju je osnovao AS Holding iz Tešnja. Firma AC Food osnovana je ove godine, a kada uplate novac za preuzimanje nekretnina Agrokomerca , dobit će ogromne skladišne kapacitete, nekoliko proizvodnih pogona te 84 dunuma građevinskog zemljišta.Na ovaj način domaća AS Group nastavlja širenje i broj kompanija koje posjeduje. AS Group sačinjavaju prehrambeno – trgovačka kompanija AS iz Tešnja, industrija prehrambenih proizvoda Vispak iz Visokog, kompanija za proizvodnju mineralne vode Oaza, kompanija za preradu i proizvodnju proizvoda na bazi žitarica Klas d.d iz Sarajeva, industrija prehrambenih proizvoda Sprind d.d. iz Sarajeva, Mlin i PekaraLjubače d.d. iz Tuzle te kompanija za nekretnine Vemal, kao i tekstilne industrije Napredak iz Tešnja i Fortitudo iz Travnika.
Bosansko narodno pozorište iz Zenice izvelo predstavu Pukotina
U okviru Tešanjskog proljeća 2017 Bosansko narodno pozorište iz Zenice izvelo je pozorišnu predstavu Pukotina autora Ivane Simić Bodrožić, Lajle Kaikčije & grupa autorica. Predstavu je režirala Lajla Kaikčija, a glumački ansambl su sačinjavali: Uranela Agić Burina, Lana Delić, Snežana Vidović, Sabina Kulenović i Faketa Salihbegović-Avdagić.
U afiži za predstavu između ostalog piše:
Osim što će vas impresinirati estetkim postignućima, osobito glumačkom igrom, predstava Pukotina će vas dobro zabaviti, a katkad i nasmijati. Istovremneo, ona će vas iz svog “idejnog plana” potaknuti da više razmišljate o položaju žene u društvu, o potrebi dalje emancipacije žena i njihovog samoosvješćivanja, o potrebipreispitivanja vlastitih modela življenja, o potrebi potpune eliminacije rodnog nasilja, ne samo fizičkog nego i mentalnog.
Bosansko narodno pozorište Zenica osnovano je početkom 1950. godine kao peto narodno pozorište u Bosni i Hercegovini, nakon Sarajeva (1923), Banje Luke (1931), Tuzle i Mostara (1949).
Održano Pjesničko veče Envera Kazaza
U organizaciji JU Opća biblioteka, a u okviru Tešanjskog proljeća 2017 održano je Pjesničko veče Envera Kazaza. Učestvovali su Ljiljana Šop iz Beograda pozata književna kritičarka čest i drag gost u Tešnju i Ivan Lovrenović, a moderator je bila mr. Almina Alagić.
Enver Kazaz je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i dobro poznat Tešnjacima kao čest gost književnih događanja u Tešnju, tribina pa ga ne treba ni predstavljati. Poznajemo ga i sa elektronskih medija kao političkog analitičara i kritičara vladajučih etno partijskih struktura. Manje smo ga poznavali kao pjesnika. Međutim, prof Kazaz je i pjesnik. Pjesničko veče je posvećeno njegovoj poeziji, a o tome su govorili eminetni učesnici.
S lijeva: mr. Almina Brkić, prof. Enver Kazaz, Ljiljana Šop i Ivan Lovrenović
Aida Salkić ponovo imenovana za direktoricu gimnazije Musa Ćazim Ćatić
Prateći priredbu gimnazijalaca 12. marta zapazio sam i predaju buketa cvijeća za direktoricu Aidu Salkić (van protokola) nakon ponovnog imenovanja za direktora. To je i za mene bila nova informacija pa sam zamolio direktoricu za radno obrazovnu biografiju.
(Fotografija sa maturskog panoa)
Rođena je 1970.godine u Doboju (majka Emina i otac Refik Karahodžić).Osnovnu školu završila je u Jelahu, a potom upisuje Srednju medicinsku školu u Doboju.Po završetku srednje škole 1989.godine, upisuje se na Prirodno-matematički fakultet u Sarajavu, odsjek Geografija-nastavnički smjer.Njeno studiranje je prekinuo rat.
Vraća se u Tešanj i odmah angažuje u radu Civilne zaštite Tešanj (1992-1993. god.). Ratne 1993.godine buduća profesorica geografije našla se u razredu kao profesor predavač u svim srednjim školama, a istovremeno i kao medicinska sestra u Ratnoj bolnici sve do 1996. godine.
Sve su obaveze značajne,ali čini se najznačajnijom angažovanje u ratnim uslovima (istovremeno rad u bolnici kao medicinska sestra ( 1993-1996) i kao profesor u svim srednjim školama u Tešnju.
I ako je bila samo nekoliko godina starijaod svojih učenika,preživljavala je sa učenicima i djecom u bolnici na dječijem odjeljenju dan za danom u paklu rata i u isto vrijeme bila predavač, psiholog i često roditelj.
Detalj kada su direktorici Salkić učenici uručili cvijeće
U najtežim okolnostima uspijeva da okonča svoj započeti studij i stekne zvanje profesora geografije. U Gimnaziji Musa Ćazim Ćatić, Srednoj tehničkoj školi i Srednjoj stručnoj školi, predavala je geografiju u periodu od 1993.god do 2013.god.
U periodu od 2006.godine do 2010.godine obnašala je funkciju poslanika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.
Vijećnica je u Općinskom vijeću Tešanj u periodu od 2012. godine do 2016.godine.
U martu 2013. godine imenovana je za direktoricu Gimnazije “Musa Ćazim Ćatić” Tešanj, a nedavno je obnovila mandat.
Od svog osnivanja 1961. godine gimnazija Musa Ćazim Ćatić dala je veliki doprinos razvoju tešanjske općine pa i šire. Mnogi njeni učenici su postali poznati naučnici, profesori književnici, doktori nauka, doktori medicine, inžinjeri, pravnici, ekonosmisti koji čine i danas ključne kadrove u svim oblastima u našoj lokalnoj zajednici, ali i šire. Naša Gimnazija se nalazi u samom vrhu po uspješnosti u Ze-do kantonu za što zasluge ima i direktorica Aida Salkić
Održana promocija knjige Sloboda vjera na radnom mjestu u SAD Emira Kovačevića
U organizaciji Medžlisa IZ-e održana je promocija knjige Sloboda vjera na radnom mjestu uSAD autora Emira Kovačevića. Promotori su bili dr. Nedim Begović sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Vanja Jovanović paroh Sarajevski. Moderator promocije je bio mr. Fuad ef. Omerbašić.
S lijeva: Emir Kovačević, Vanja Jovanović, dr. Nedim Begović i mr. Fuad ef. Omerbašić
Tema zaista zanimljiva, a autor i promotori veoma kompetenti sa velikim iskustvom u radu Međureligijskog vijeća. Knjiga tretira vjerske slobode na radnom mjestu u sekularnoj državi kakave su SAD, ali i naša država. Tokom izlaganja dominirala su riječi razumna prilagodba i od strane poslodavaca i vjernika radnika.
Šehidski mezar na Ravnima
Rodio sam se na porodičnom imanju na Ravnima gdje je otac imao 12 dunuma zemlje. Zemlja je bila zasađena voćem, a jedan dio je bio bez zasada i služio je za sijanje žitarica. U njemu se nalazi mezar koga smo zvali šehit. Nekada su nepoznati na ovaj mezar stvaljali i upaljene svijeće. Od malena sam bio radoznao da nešto više saznam o tome koje ukopan u taj mezar.
Tragajući za tim naišao sam na tekstove koji nisu zvanično objavljeni. Tako u materijalu koji je rađen za izradu Monografije Tešnja sedamdesetih godina prošlog vijeka piše:
Neki Ahmet Kondžić, zvani Salihefendija s Ravana, noseći kolac i sjekiru na ramenu išao je da popravi razgrađenu ogradu na svojoj njivi. Naišao je na stražara koji je viknuo:
-Halt (stoj)!
Međutim, kako je ovaj, po svemu sudeći, bio nagluv ili, pak, nije razumio zapovjest, nije ni stao. Stražar je pucao i ubio ga. Za njegov grob se na Ravnama se kaže u narodu da je to grob šehida (fanatični borac za vjeru-din) koji je junački branio Tešanj od Švaba.
Mustafa Ćeman u rukopisu Ličnosti i događaji tešanjskog kraja piše istu priču:
5. septembra nakon okupacije i ulaska okupacionih trupa u Tešanj, poginuo Ahmet Kondžić zvani Salihefendić sa Ravana. Išao je sa njive sa kolcem o ramenu i sjekirom. Straža ga zaustavila sa riječi “halt”, ali nesretnik nije razumio riječi produžio i vojska ga ubila.
Radeći genealoško stablo porodice u gruntovnici ta njiva je bila prilikom uspostave austrougarske gruntovnice na Galijaševićima. Na Ravnima su u ta vremna bile samo tri porodice:Dolamići, Mahmutefendići i Galijaševići (potvrđuje to i Domovnica iz 1910. godine.
Šehidski mezar na Ravnima
Da bi potvrdio ili demantovao navode trebalo je prevesti natpis sa nišana. Obzirom da se radi o Staro turskom jeziku nije bilo tako lako naći nekog ko će to uraditi.
Na više adresa sam uputio fotografije sa molbom da prijevod.
Dok sam čekao odgovor ispao mi je put u Sarajevo, pa sam posjetio u Gazi Husrev-begovu biblioteku ne bili našao nekog ko bi mi pročitao tekst. Tamo me primi veoma ljubazna gđa Azra Kasumović, arhivista biblioteke.
Kada mi je kazala da na nišanu piše Šejh Abdurahman Sirri i da možda i mi Tešnjaci imamo svog Šejha Sirrija bio sam zaista iznenađen.
Kasnije mi je informaciju potvrdio i prof. Almir Fatić sa FIN-a, inače naš Tešnjak.
Šejh Abdurahman Sirri (1775-1847.) godine zvani Šejh od Fojnice izgradio je tekiju u selu Oglavak na putu Kiseljak Fojnica gdje se nalazi i njegovo turbe. Njegova tekija je sigurno napoznatija u BiH. Pripadao je nakšibendijskom derviškom redu.
Nisam moga pronaći pisane podatke o tešanjskom Šejhu Abdurahmanu Sirriju. Puno ljudi sam angažovao i nadam se da postoji neki pisani tzrag. Između ostalih zamolio sam i svog školskog druga, našeg Osmu Morankića, za pomoć. Na moju sreću Osmo je angažovao akademika Durakovića, koji je preveo tekst:
… ياواقفابقبري
أمريبالأمس
مثلك غدا تصير مثلي
المرحوم والمغفور والمحتاج
إلى رحمة ربه الغفور
الشهيد بشهداء عظام..
مستجاب الدعوة كرامتلو
الـ.. الشيخ عبد الرحمن
سرّي رحمه الله رحمة
واسعة وغفر ورحم
الله لمن قرأ ولروحه
وأحسن إليه
Dragi Osmane,
Izvini što odgovaram sa zakašnjenjem: nisam sada on line. Nažalost nisam uspio dešifrovati cijeli tekst. Ovo što sam markirao žutom bojom znači da nisam potpuno siguran u tačnost dešifriranja toga dijela jer sam zapazio da je onaj ko je klesao tekst znao napraviti i po neku grešku. Na kraju teksta ostale su mi dvije nejasne riječi, ali mi se čini da one znače: rahmetan vasiaten /velikom milošću/. No , i te dvije riječii su upitne.
Što je najvažnije, nisam uspio dešifrirati godinu jer se sa snimka zaista ne može pouzdano utvrditi. Možda samo na licu mjesta.
Prijevod ovoga teksta glasi:
Ti što stojiš pored moga kabura
Ja sam još jučer bio poput tebe
A ti ćeš već sutra biti poput mene
Umrloga koji oprost traži
Kome je potreban
oprost njegova Gospodara Oprosnika
Šehid među znamenitim šehidima
Koji moli za keramet dovu
al… Šejh Abdurahman Sirri
Allah mu se neizmjerno smilovao
I oprostio mu
I neka Allah oprosti onome ko /ovo/ pročita i duši njegovoj
I neka mu dobro učini
:::
Traganje za godinom i podacima o tešanjskom Šejhu Abdulahu Sirriju se nastavlja.
Izveden kulturno-umjetnički program pod nazivom U duhu bosanske tradicije
U organizaciji MZ Tešanj, a u okviru Tešanjskog proljeća 2017 izveden je program pod nazivomU duhu bosanske tradicije. Program su izveli KUD Pobjeda i Omladinski ansambl.
Koreografiju za nastup KUD Pobjeda uradila je Samira Elezović, a orkestar KUD-a je vodio Edib Smailbegović. Interpretatori sevdalinki su bili:Nermin Handžić, Irna Katić, Adelisa Krdžalić, Adna Smailbegvić, Selma Plančić, Merisa Muminović i Nedžad Hasanbašić. Orkestrom Omladinskog ansambla rukovodio je Damir Galijašević.
Izvođači sevdalinki
Bio-Šamp d.o.o. lider u BiH u proizvodnji gljiva šampinjona
Na Danima biznisa u Mješovitoj srednjoj školi saznao sam da je firma Bio-Šam lider u proizvodnji gljiva šampiona u Bosni i Hercegovini Bio-Šamp d.o.o. Odmah ispod bazena u Šijama bili su objekti za proizvodnju gljiva. Međutim, firma Bio-Šamp je izgradila novu halu u dijelu Šija između rijeke Bosne i puta M17. Obzirom da hala nije pored samog puta, a da vas baš na tom mjestu očekuje radar nisam ni mogao zapaziti iz automobila novu halu. Najavio sam se vlasniku i osnivaču Fahiru Hasaniću koji mi je dao sve potrebne informacije.
Fahir Hasanić je vjerovao u projekat proizvodnje gljiva pa je počeo sa primitivnim načinom proizvodnje još 1997. godine.
Nakon napuštanja vojnog poziva 2002. godine formira Samostalnu zanatsku radnju (SZR) HF. Nakon toga zapošljava i prve radnike i povećava kapacitet na 20 tona gljiva mjesečno, da bi do 2007. godine proizveli do 60 tona mjesečno. Krajem 2007. godine i početkom 2008. godine Fahir Hasanić osniva firmu sa novim pravnim statusom Bio-Šamp d.o.o. Investira i postepeno dolazi do 10 plastenika i 14 linija u zgradi u Šijama i zapošljava 40 radnika. Osnovni proizvod su gljive šampinjoni.
Pored proizvodnje gljiva Bio-Šamp d.o.o. se bavi uvozom repromaterijala za ovu proizvodnju za svoje potrebe i druge. Zbog izražene potrebe za većim količinama ambalaže organizovana je i proizvodnja plastične ambalaže-gajbi za gljive i maline.
Fahir Hasanić
Nakon izgradnje objekta 3000 m2 instalisana je najmodernija oprema holandskog proizvođača. Procesi su upravljani preko softvera, automatizovan postupak održavanja potrebne temperature i vlažnosti. Jedino nije automatizovana berba koja se obavlja ručno. Proizvodnja je dostigla nivo od 150 tona mjesečno. Vrijednost ulaganja je bila preko 3 miliona KM. Stari kapaciteti na prvobitnoj lokaciji su takođe modernizovani.
Detalj iz proizvodne hale
Kupci su uglavnom veliki trgovački centri kao što su Konzum, Bingo drugi. Sva proizvodnja se proda, a kada se pojavi veća proizvodnja od prodaje gljive se blanširaju i prodaju kao poluproizvod. Danas ima preko 100 zaposlenih, najviše nekvalikovanih radnika, žena. Firma raspolaže sa vlastitim transportom. Značajno je što jedan broj radnika dolazi iz povratničkih naselja preko rijeke Bosne kao što su Ševarlije i dr.
U cilju daljeg proširenja kapaciteta Bio-Šamp d.o.o. je kupio 6 dunuma zemljišta u Ljetiniću. Pribavljanje potrebne dokumentacije i dozvola je u toku, ali postoji i suzdržanost u realizaciji jer vlasnik misli da će biti problema sa obezbjeđenjem radne snage.
Obzirom na pravni status dioničarsko društvo sa ograničenom odgovornošću ova proizvodnja ima mnoge fiskalne terete koje ovakva proizvodnja u svijetu nema. Ona se ne bi trebala razlikovati od plasteničke proizvodnje. Međutim svojom upornošću i znanjem kroz proteklih 15 godina Bio-Šamp d.o.o. uspijeva, pored svih izazova, da savlada sve prepreke, posluje pozitivno i lider je u ovoj proizvodnji u BiH, a da joj nijedna druga firma nije blizu.
Tešanj dobio multietničko groblje
Udruženje građana Zajedno(u daljem tekstu Udruženje) iz Jelaha održalo je svoju skupštinu. Na plakati kojom se pozivaju građani na dnevnom redu spominje se i multietničko groblje. To me je zainteresovalo pa sam odlučio prisustvovati skupštiniUdruženja.
Sa zasjedanja Skupštine UG Zajedno
Udruženje je osnovano 10.10.2013. godine. I ako je Udruženje u svom statutu ima opću humanitarnu misiju ipak se jedna aktivnost i jedan cilj izdvajaju. To je Multietničko groblje u Tešnju. Inicijativa za Multietničko groblje je pokrenuta pred OV od strane OOSDP Tešanj, a poslije je Udruženje preuzelo sve poslove realizacije. Već 2014. godine dobili su Rješenje od Ministarastva pravde po kome im se odobrava upravljanje i održavanje multietničkog groblja.
Prema riječima predsjednika Udruženja Ismeta Zeničanina Kićija zemljište od 5180 m2 u Ljeskovcu i sva potrebna dokumentacija je dobijena angažovanjem Načelnika mr. Suada Huskića i njegovih pomoćnika Hamzalije Hojkurića i Nadira Medarića i njihovih saradnika kao i Općinskog vijeća koje je odluke donijelo jednoglasno. Podršku su dale i vjerske zajednice i tu nisu imali nikakvih problema. MZ Jelah sa neumornim Emirom Kotorićem bila je velika podrška u realizaciji.
Pred Udruženjem je bio veliki posao. Preko 1000 m2 je bilo pod šibljem, trebalo je regulisati jedan kanal, obezbjediti kapiju i ogradu što je bila obaveza i po dobivenom Rješenju. Realizacija je izvršena pomoću donacija MZ Jelah, građana i poduzetnika koji su svoju dobnaciju realizovali materijalima i radovima.
Tako je MZ Jelah donirala 1000 KM, građani 2680 KM i poduzetnici donatori :Dalkop mehanizacija za zemljane radove sa mehanizacijom, Safet Zeničanin šljunak, Muhamed Ćeman šljunak, Kockica radnu snagu i cijevi za odvod površinskih voda i dr. Vrijednost tih radova je 1880 KM.
Groblje je u funkciji i već je izvršen jedan ukop. Ono što posebno naglašavaju iz UG Zajedno da to nije komunističko, ateističko već multinacionalno groblje gdje se mogu sahranjivati građani svih svjetonadzora i opredjeljenja.
U planu za 2017. godine je izrada projekta objekta za prihvat onih koji se sahranjuju.
Ovaj problem u Tešnju je prisutan od početka devedesetih godina. Bilo je zaista traumatičnih slučajeva sahranjivanja građana iz mješovitih brakova koji su proizveli čak i promjene imena i vjere. Zato je dobro da svi građani imaju pravo izbora. Do sada ga nisu imali i zato priznanje za entuzijaste koji dijelom i vlastitim sredstvima rješavaju ovaj problem.
Deset godina Udruženja Omladinske Organizacije Eko-Mladi
U proteklih deset godina u Tešnju je dosta toga učinjeno na podizanju ekološke svijesti građana. Sjetim se onih početaka kada je Šefket Turalić sa porodicom čistio Tešanjku u Medakovu od najlonskih vrećica, zatim kada je čišćen Mazurovac u kome je učestvuje i tadašnji načelnik Fuad Šišić. U strategiji razvoja Općine odnos prema okolišu zauzima istaknuto mjesto i gdje je jedan od ciljeva Tešanj sredina ekološke svijesti čistoće i reda.
Organizovani oblik djelovanja, van lokalne administarcije, dolazi sa osnivanjem Udruženja Omladinske Organizacije Eko-Mladi Jablanica Tešanj 2007. godine. Prvi predsjednik i jedan od osnivača je Adnan Lihić.
Ove godine su svečano obilježili svoju desetogodišnjicu na dan osnivanja 17. marta.
Nakon osnivanja Udruženje je sačinjavalo petnaestak omladinaca sa područja MZ Jablanica. Tokom desetogodišnjeg rada broj članova se povećavao pa danas imaju 80 registrovanih članova od čega 30-40 veoma aktivnih.
Jedan od najznačajnijih projekata kojim je koordiniralo Udruženje, a u koji je uključen veliki broj učesnika jeste organizovano sakupljanje, odvoz i reciklaza PET ambalaže. Inicijator prvog oblika ove ideje je bio Šafket Turalić dipl maš ing, nakon čega je razvijen model i kordiniranje te uspješna implementacija već 7 godina. Partneri Udruženju na na tom projektu su 9 osnovnih i 3 srednje škole, Općina i JP RAD a najzaslužniji su svi učenici sa roditeljima i uposlenicima škola. U tom periodu sakupljeno je cca 150 tona ili 3 miliona PET boca. Kroz ovu aktivnost škole su ostvarile prihod od cca 90 hiljada KM.
Pored toga Eko-Mladi je već sedam godina organizator Izbora najljepšeg dvorišta , zatim učestvuju u aktivnostima organizovanim povodom Svjetskog dana šuma, obilježavanja Svjetskogdana voda, Svjetskog dana PlaneteZemlje, Svjetskog dana jabuka i pekmeza, ukljanje divljih deponija, sportskim takmičenjima i dr.
Pored prvog predsjednika Adnana Lihića (2007-2012), ovu funkciju su obavljali i Admir Plančić (2015-2017), a treći i aktuelni predsjednik je Mersed Spahić.
Zas svoj rad imaju Pohvalu i Zahvalnicu Načelnika Općine i zahvalnice MZ i udruženja građana.
Adnan Lihić
Na svečanosti povodom desetgodišnjice Udruženje je dodijelilo priznanja:
Aktivu direktora srednjih škola, Bernadeti Galijasević, Šemsudinu Mehmedoviću, Ibrahimu Plančiću, Fuadu Spahiću, OŠ Ferhad-beg Jablanica, MZ Jablanica, UG Tragovi-Crni Vrh,TV SMART, FTV i AVAZ dopisništvo Tešanj.
Takođe su dodijeljene Plakete:Aktiv Direktora OS, UNDP BiH, Medzlisu Islamske Zajednice Tesanj, Lihic Adnanu, Općini Tešanj i Načelniku.
Mimo protokola grupa od 5-6 članova je iz ličnih sredstava uručila poklon Adnanu Lihiću osnivaču i prvom predsjedniku Društva.
Sa svečanosti obilježavanja desetogodišnjice Eko-Mladi
Foto zabilješke
Djeca iz vrtića Evlad sa Škapureva brda, povodom šestog rođendana održali su jednosatnu priredbu za roditelje, djedove i druge zainteresovane
Ovako izgleda ulaz na Gradinu utorkom i petkom-parkiralište
Stare fotografije
Članovi Amaterskog pozorišta Tešanj koji su 10.10.1975. godineotvorili Deseti festival dramskih amatera Jugoslavije muzičko scenskim kolažom Vox Humana.
Prvi red čuče i sjede:Halid Galijašević, Faruk Morankić, domaćin, Ivo Šumić, Zumra Bajraktarević, Mustafa Bešlagić Mućo, Enver Mehinagić, Beska Gazić (Begović), Hidajet Mehinagić, Salih Sarić, Smail Terzić Penjak, domaćim, domaćin.
Stoje:Besim Smailbegović, Milenko Jukić, Zdenka Vejzović, Ismeta Sarić, domaćin, Suada Hafizović (Huskić), Snežana Jukić, Osmo Silajdžić, Branislava Jukić, Zulejha Terzić (Hadžiselimović), Enisa Hafizović
Sa table na Gornjoj čaršiji
Desi se da nekada ne uspijem fotografisati neku smrtovnicu, ali veoma rijetko da je ne prenesem u Dnevnik. Ovo drugo mi se dogodilo u prošlosedmičnom Dnevniku. Naime Hikmet Tzralić mi se požali da nisam stavio smrtovnicu njegove tetke r.hadži Fikrete. Nisam vjerovao, a eto dogodilose. Ovom prilikom postavljam smrtovnicu r. Hadži Fikrete sa zakašnjenjem, a svakako za štampanje dnevnike naći će se tamo gdje treba. Izvinjavam se porodici r. hadži Fikrete.
