Dosljednost

Jasnoća i dosljednost nisu dovoljni:
potraga za istinom zahtijeva poniznost i trud.
Tarik Ramadan

Što je dosljednost? Moglo bi značiti pridržavanje nečega, držanje stava, postojanost, ustrajnost. U pozitivnom kontekstu podrazumijeva sposobnost redovnog i kontinuiranog obavljanja neke aktivnosti koja je dobra za onog ko je obavlja, i koja je usklađena sa okolinom, tj. koja je dobra i za okolinu. Dosljednost je veoma važna i u izgradnji organizacijske kulture jer unosi veoma važne elemente samodiscipline bez prijetnje hijerarhijskim sankcijama i bez samovolje pojedinaca na vrhu organizacije. Dosljednost stoga može promijeniti kulturu ponašanja.

Prije deset godina sam upoznao jednog radnog kolegu iz Ludvigsburga koji je svojim pristupom poslu pobudio kod mene posebnu pažnju. On je bio odgovoran za održavanje nekih pregleda vezanih za kupce. To su prilično dosadne rutine ali za organizaciju veoma važne. U njima se nalazi puno različitih podataka. Taj pregled je bio osnov određenih mjesečnih izvještaja putem telefonskih konferencija. Nakon određenog vremena neki podaci u pregledu se podrazumijevaju, gubi se pažnja u održavanju istih. Ali to nije bio slučaj kod kolege iz Ludvigsburga. Njegov pristup poslu je polazio od toga da je njegova obaveza provjeriti svaki puta svaki podatak, i da nema šanse da on tu nešto preskoči jer se radi o njegovoj odgovornosti. Njegov pregled više nije bio stvar rutine i skup dosadnih ponavljajućih cifri ili riječi nego je imao svoje puno značenje u svakom mjesecu. I bio je potpuno spreman da afirmiše svaki podatak, ili da brani pouzdanost izvora tog podatka. Nikada se nije dogodilo da je zaboravio, da nije stigao, da je bio zauzet nekim drugim stvarima.

Dosljednost u svakodnevnim rutinama snažna je podrškama performansama procesa. U takvog saradnika se ima povjerenje. Njegove informacije se uzimaju kao pouzdane. O njemu ne razmišljate kao nekom ko je najbolji ili najgori. O nekom ko pretjeruje, o nekom ko ili je prvi, ili posljednji. Ne morate mu “visiti” nad glavom. Takvoj osobi nije potrebno govoriti da obrati pažnju na ovo ili ono, da ne bi zaboravio. Od takve osobe nije potrebno tražiti povratnu informaciju jer je uvijek dobijete. Takvu osobu doživljavate kao pouzdanog saradnika. Jednostavno ste ponosni što je u vašem timu ili što ste sami dio takvog tima.

Ljepše od prethodnog je vidjeti dosljednost rukovodstva. To je veliki izazov posebno kada se spoji imetak i rukovodstvo u jedno. Veliko je to iskušenje za čovjeka, za svakog ko se nađe u takvoj situaciji. Čovjek ne gleda, ne sluša i ne misli isto kada ima i kada nema, i čovjek ne gleda, ne sluša i ne misli isto kada je na vlasti i kada nije. A svako prolazi kroz vrijeme, stari i nestaje. Samo jedan uzdah nekog kome je učinjena nepravda može biti teža od cijelog imetka, od svega dobrog što čovjek uradi tokom cijelog mandata. Veliki je uspjeh za svakog ko nađe mjeru, ostane dosljedan i bar se puno ne promijeni kada ima puno u odnosu kada to nije imao. Kada ne gleda ljude drugačije dok je na vlasti i kada nije na vlasti. To je zaista poseban izazov.

A kada čovjek sa strane gleda one koji su u takvoj poziciji onda vrlo jednostavno donosi svoj sud. Uglavnom ne misli kakav bi bio sam da se nađe u takvoj situaciji. Stoga bi svi trebali mnogo više razumijevanja jedni za druge, neovisno ko je u kakvom stanju i kakvoj poziciji. Ako se ljudi ne oslanjaju jedni na druge oni počinju da eksploatišu, da iskorištavaju jedni druge. Na razne načine i za različite sebične ciljeve. Onda se dijelimo u tabore, na “naše” i “njihove”, ostavljajući po strani šta je ispravno a šta pogrešno. A to je daleko, daleko od same svrhe postojanja čovjeka na Zemlji.

Govoriti jedno, a drugo raditi? U jednoj situaciji postupiti na jedan način, a onda u idućoj takvoj situaciji na drugi način? Ostavrivati zacrtane ciljeve svim sredstvima ostavljajući po strani temeljne vrijednosti. Dosljednost stvara kontekst i daje primjer. Stoga je jako važno kreirati primjere dobre prakse. Tada dosljednost vodi jednoj transparentnoj manifestaciji vizije, dugoročnih i kratkoročnih ciljeva i transparentnoj prezentaciji dostizanja tih ciljeva. Bez nepotrebne interpretacije iz nekih skrivenih, uglavnom sebičnih, motiva. I bez straha od odgovornosti ukoliko dostizanje tih ciljeva ne bude adekvatno. Zainteresovane strane će kroz fer i transparentan proces moći vidjeti objektivne uticaje ali i slabosti rukovodstva. Legitimne razlike u viđenju i dalje mogu postojati ali bi trebale biti mnogo manje. Smanjio bi se prostor za manipulacije a organizacije i društvo bi bili na dobitku. Istina, pojedinci bi se vjerovatno mnogo prije susreli sa osobnom odgovornosti. Ali pojedinci ne bi nikako trebali biti ispred interesa organizacije, zajednice ili društva. Bez obzira da li se govori o biznisu ili javnim institucijama.

WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com