Tešanjski dnevnik 09-16.12.2013. godine

Ambasadorka  Anesa Kundurović sa tešanjskim privrednicima

Saznadoh od potpredsjednika Udruženja privrednika Osmana Saračevića da će tek imenovana ambasadorka naše zemlje u Japanu Anesa Kundurović imati jedan neformalni sasatanak sa privrednicima Tešnja u organizaciji njihovog udruženja. Otišao sam da zabilježim jedan ovakav događaj i moram priznati odavno nisam bio zadovoljniji jednim sastankom predstavnika državne vlasti i privrednika.

Inicijativa za sastanak je potekla od ambasadorice Kundurović, sa ciljem da prikupi podatke o firmama koje izvoze svoje proizvode na svjetska tržišta sa posjedovanjem odgovarajućih standarda i certifikata kako bi se na najbolji način firme i njihovi proizvodi promovirali u Japanu. Poslije Tešnja ima namjeru održati sastanke istog sadržaja u Banja Luci, Mostaru, Sarajevu.

Ambasadorka Kundurović prva lijevo sa privrednicima Tešnja

 

Nisam samo ja  bio prijatno iznenađen ovim gestom ambasadorke Kundurović nego su to bili i privrednici koji su uglavnom do sada imali negativna iskustva sa privrednim komorama, a uglavnom su imali priliku da razgovaraju sa stranim ambasadorima o privrednim mogućnostima BiH, ali ne sa i bosanskohercegovačkim.

Drugo moje zadovoljstvo su bile prezentacije firmi, koje sam prvi put slušao: AS GROUP, Koteks, Zupčanik, Artisan uz prezentaciju domaćina skupa firme Mann und Hummel koju sam imao priliku nekoliko puta slušati. Prvo radi se većinom o mladim ljudima koji su zaista lijepo prezentovali svoje firme. Ispred AS d.o.o Samir Ibrić, Senida Subašić i Amir Šišić, ispred Koteks d.o.o Adisa Karahodžić, ispred Zupčanika d.o.o Anesa Subašić, Artisan d.o.o Fadil Ćostović i Mann und Hummela direktor Smail Ramović. Ali ono što je što je još važnije imali su i šta prezentirati jer već izvoze svoje proizvode po svijetu i imaju realne šanse da isporučuju i na zahtjevno japansko tržište.

Ovo je, koliko je meni poznato prvi slučaj da je jedan naš ambasador uradio nešto slično. Kroz poslove koje sam obavljao i kontakte sa ambasadama u nizu zemalja od Grčke preko Egipta do Kuvajta nisam imao ni jedan slučaj da je bilo ko iz ambasada BiH u ovim državama imao ikakvu želju da bilo šta uradi na promociji i prezentaciji privrednih mogučnosti BiH niti je ikada odgovorio na zahtjeve.

Nadam se da će sastanak imati rezultate. Očekivati je. Žalosno je što je ukupan izvoz u Japan u prošloj godini iznosio 500 000 KM, a u ovoj godini do sad je izvezeno 708 000 KM i to zahvaljujući prodavaču zaštitnih cipela.

 

Javna tribina Vakufname u BiH

U organizaciji Medžlisa IZ-a, a u okviru Dana grada Tešnja 2013 uoči 10.12. dana kada se obilježava rođendan našeg grada održana je javna tribina pod nazivom Vakufname u BiH.

Pored glavnog imama Medžlisa islamske zajednice Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašića učestvovali su dr. Mustafa Hasani , predsjednik Upravnog odbora Vakufske direkcije u BiH i direktor hfz. mr. Senajid Zaimović.

Fuad ef. Omerbašić, dr. Mustafa Hasani, hfz. mr. Senajid Zaimović

 

Tešanj je proglašen kasabom pred kraj 1559.godine. Tada je dostigao dovoljan stepen demografskog i urbanog razvitka. Utemeljitelj grada je Gazi Ferhad-beg koji je uvakufio džamiju, zgrade mekteba i dućane uz džamiju.  Prema informaciji mr. Zaimovića Tešanj je jedini grad u BiH koji obilježava svoj rođendan sticanjem uslova da bude kasaba.  Kasabe su nastajale zahvaljujući vakifima i njihovim vakufima.

Status vakufske imovine se mijenjao kroz vrijeme zavisno od odnosa vlasti. Tako je poslije drugog svjetskog rata u tadašnjem tešanjskom prostoru nacionalizovana vakufska imovina i to: 360 hektara šume, pet poslovnih zgrada i 55 parcela u ukupnoj površini 14,5 dunuma.

I danas ima vakifa. Svoj veliki doprinos dali su za rekonstrukciju Gazi Ferhad-begove džamije, zatim izgradnju zgrade medžlisa, obnovu porušenih džamija i drugo.

Porodica Ahmetlić, majka Mejra i sinovi Izudin i Hajrudin su dobili, nakon završetka tribine, Vakufname za izgradnju munare Kitahye-Plave džamije na Marin Hanu.

Posjetiocima je podijeljen katalog izložbe održane u Srajevu pod naslovom Bosanske vakufname.

 

Izložba Kulturno pamćenje-blago koje nestaje

U okviru manifestacije Dani grada Tešnja 2013 u organizaciji JU Muzej u Tešnju, a u saradnji sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomnika BiH u Eminagića konaku je otvorena izložba pod nazivom Kultruno pamćenje-blago koje nestaje. Izložbu je otvorila pomočnica načelnika općine Azra Muslija, a o izložbi je govorila Alisa Marjanović član Komisije. Izložba je otvorena do 25.12.2013. godine.

Amir Piro ( zastupnik u Općinskom vijeću), Jasmin Mandžukić, Azra Muslija i Alisa Marjanović

Na 30 panoa su prikazane fotogarfije nacionalnih spomenika Srednje Bosne, a među njima i četiri spomenika iz Tešnja koji su proglašeni nacionalnim :Eminagića konak, Gradina, Ferhad-begova džamija (nedostaje Muftin konak, ali je on nedavno dobio taj status).

Direktor JU Muzej je upoznao prisutne sa informacijom da je ova ustanova nominirana od Evropskog muzejskog foruma za Muzej evrope za 2014. godinu u kategoriji malih muzeja. Proglašenje pobjednika će se obaviti u Talinu, Estonija u vremenu od 14-17.05.2014. godine. I sama kandidatura ove mlade javne ustanove je uspjeh.

 

Promocija knjige Pečat izgubljenih radosti

U organizaciji JU Opća biblioteka u Tešnju, a u okviru manifestacije Dani grada Tešnja 2013 održana je promocija knjige Pečat izgubljene mladosti.

Mr. Esmir Bašić, Renata Mostarac, Indira Rahmanović i Salim Bajramović

 

Knjiga je posvećena ubijenoj djeci Sarajeva u vrijeme najduže opsade jednog grada u historiji.

Knjigu je priredila predsjednica Dječijeg pokreta za mir, ljubav i prijateljstvo-Djeca Sarajeva Ivana Mostarac, a autori dnevnika sjećanja su 16 studenata koji su u vrijeme opsade bili djeca i imali 6-8 godina.

Promotori knjige su bili  Renata Mostarac potpredsjenica Dječijeg pokreta za mir, ljubav i prijateljstvo, Salim Bajramović dječiji pisac iz Sarajeva.  Indira Rahmanović je pročitala pjesmu iz knjige, a moderator je bio mr. Esmir Bašić.

(Zahvaljujem se Samilu Srkalovići koji je umjesto mene napravio fotografiju i dao mi potrebne informacije).

 

Naučni skup o književnom djelu Jozefine Dautbegović

U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje održan je naučni skup o književnom djelu Jozefine Dutbegović, a u sklopu manifestacije Dani grada Tešnja 2013. Pokrovitelj naučnog skupa je općina Tešanj, a sponzor BH Telekom.

JOZEFINA DAUTBEGOVIĆ (Šušnjari kod Dervente, 24.2.1948 – Zagreb, 27.11.2008.) završila je Pedagošku akademiju, grupa za jezik i povijest, u Slavonskom Brodu. U Doboju je potom radila kao nastavnica, zatim kratko i Tešanjci, a nakon toga kao bibliotekarka, te uređivala biblioteku Druga svjetlost i časopis za kulturu Značenja. U Zagrebu, gdje je odselila 1992. godine, bila je voditeljica kulturne tribine i urednica muzeološkog časopisa Informatica Museologica (MDC, Zagreb) i radila kao arhivist-dokumentarist u MDC-u.

Ljiljana Šop, Enver Kazaz i Amir Brka

 

 Objavila je slijedeće knjige poezije: Čemerike (Književni klub “Ivo Andrić”, Doboj, 1979.); Uznesenje (Književni klub “Ivo Andrić”, Doboj, 1985.); Od Rima do Kapue (Književni klub “Ivo Andrić”, Doboj, 1990.); Ručak s Poncijem (Meandar, Zagreb, 1994.); Prizori s podnog mozaika (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997.); Božja televizija (Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2001.); Vrijeme vrtnih strašila (Buybook, Sarajevo, 2004.); Različite ljubavi. Izabrane pjesme, izabrao Tonko Maroević (Konzor, Zagreb, 2004.) i jednu knjigu priča: Čovjek koji je kupovao kuću (Profil, Zagreb, 2006.).

Bila je članica Društva pisaca BiH, Hrvatskog društva pisaca i  Hrvatskog centra PEN. Zastupljena je u svim relevantnim antologijama, a ciklusi njezinih pjesama objavljeni su na engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, švedskom, slovenskom i makedonskom jeziku.

Učešće na naučnom skupu su prijavila, zaista,  veoma poznata i ugledna književna imena:

Ljiljana Šop (Beograd): Prostori samoće u delu Jozefine Dautbegović

Dr. Enver Kazaz (Sarajevo): Etički prostori u poeziji Jozefine Dautbegović

Vojislav Vujanović (Sarajevo): Traženje sebe u prizorima svijeta

Dr. Mirsad Kunić (Tuzla): Kako je Bosna pronašla svoju pjesnikinju

Mr. Momčilo Spasojević (Banjaluka): Gorak okus nostalgije u stihovima Jozefine Dautbegović

Željko Grahovac (Zenica): Ritam daha i sintaksa pjesničkog jezika Jozefine Dautbegović

Ivan Pranjić (Čakovec): Zavičajno i univerzalno u lirici Jozefine Dautbegović

Almir Zalihić (Sarajevo): Poezija Jozefine Dautbegović ili poziv čovjeku da napusti vegetativno stanje i popne se na ravninu više svijesti

Mr. Naida Osmanbegović (Zenica): Nova osjećajnost u poeziji Jozefine Dautbegović

Selma Salihbašić (Zenica): Antiratno pismo u poeziji Jozefine Dautbegović

Emina Selimović (Zenica): Poetika prostora u poeziji Jozefine Dautbegović

Irma Lovrić (Zenica): Egzil u poeziji Jozefine Dautbegović

Željko Ivanković (Sarajevo): Fantastičko u prozi Jozefine Dautbegović

Dr. Muhidin Džanko (Sarajevo): Novoveristički diskurs u prozi Jozefine Dautbegović

Mr. Fatmir Alispahić (Tuzla): Izbjeglički kontekst u priči “Odmor” Jozefine Dautbegović

Centar za kulturu izdao je knjigu pjesama Jozefine Dautbegović

 

Za ovakve prilike zaista se rijetko desi da ne dođe samo 2 od 15 prijavljenih učesnika zbog spriječenosti (Almir Zalihić i dr. Mirsad Kunić koji će svoje radove dostaviti naknadno). Za to treba svakako zahvaliti i autoritetu u književnim krugovima Amira Brke.

Evo nekoliko riječi uvodničara naučnog skupa Amira Brke o književnom djelu Jozefine Dautbegović:

A djelo Jozefine Dautbegović niti izbliza nije kritički tretirano onoliko koliko uistinu zavređuje. Čak, njezino djelo nije doživjelo ni osobitu primarnu, dakle čitalačku recepciju, pogotovu ne u Bosni i Hercegovini. Koliko je to zbog naše opće kulture nečitanja toliko je, bez sumnje, i zbog životne sudbine naše pjesnikinje. Ona je, naime, kao što znate, s okupacijom Doboja, grada u kojem je živjela, odselila u Zagreb, i tamo je ispisala i u Zagrebu uglavnom i objavila svoje najznačajnije knjige. To nas je motiviralo da objavimo i knjigu njezinih izabranih pjesama. Pjesme je izabrao profesor Enver Kazaz, i knjiga je, evo, na našu veliku radost, i na naš ponos, danas pred nama. U njoj je 61 pjesma, spram 61 godine koliko je pjesnikinja živjela.

Lično sam uvjeren da je Jozefina Dautbegović najznačajnija bh. pjesnikinja uopće, a usuđujem se ustvrditi i to da njezino pjesništvo dotiče i najviše evropske pjesničke domete. Uz to, smatram i da je Jozefina najveća pjesnikinja Bosne, i to na onaj način na koji sam uvjeren da je Czesław Miłosz najveći pjesnik Evrope, one Evrope druge polovine 20-tog stoljeća. Bit će onih koji će kazati da Miłosz nije i najveći poljski pjesnik, da su značajniju poeziju ispisali Herbert, Różewicz, Zagajewski ili Szimborska na primjer – i ja se ne bih oko toga naročito sporio. Ali niko, po mom sudu, nije pjesnički sublimirao ovu evropsku epohu koju sam spomenuo tako kako je to uspio Miłosz. U tom smislu je, po mome uvidu i dojmu, i Jozefina Dautbegović najveća pjesnikinja one bosanske epohe kojoj njezin opus pripada, dakle ovih naših kataklizmičkih posljednjih 20-tak godina. Sva je njezina poezija primarno od te bosanske boli, i sva je tako suvereno pjesnički artikulirana da joj uistinu nema premca, ne samo među pjesnikinjama nego i u našoj poeziji općenito.

Rezultat prošlogodišnjeg naučnog skupa posvećenog Rešadu Kadiću

 

Knjiga izabranih pjesama Jozefine Dautbegović pod nazivom Zadnja bosanska zima je 130. knjiga u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje.

Obradovao sam se kada sam na stolu ispred Envera Kazaza i Amira Brke, koji su vodili skup, zapazio knjigu Književno djelo Rešada Kadića (129. u izdanju Cko). To je rezultat prošlogodišnjeg naučnog skupa posvečenog ovom novinaru i književniku tešanjskih korjena.

Među posjetiocima sam primjetio i novinarku Federalne televizije iz Travnika Nađu Riđić. Nisam vidio kameru TV BiH pa neznam da li je imala i novinarsku zadaću. Dopisnika Federalne televizije iz Tešnja nije bilo. Zanimljivo je da na tri afirmativna skupa za tešanjsku sredinu ove sedmice nije bilo FTV. Posebno je bio vrijedan Naučni skup o književnom djelu Jozefine Dautbegović, sa toliko poznatih književnih imena, ne samo iz BiH.

Valjda su za Tešanj rezervisane samo crne hronike i u najtiražnijem dnevnom listu i FTV.

Izgleda da razlog leži u tome što se pisanje o pozitivnim stvarima u društvu moraju platiti, a loše se naplačuju kroz tiraž!

 

Šahovski turnir Tešanj open 2013

Tradicija igranja šaha u Tešnju je duga. Tešanj je nekada imao moćnu ekipu. Najpoznatiji tešanjski igrači šaha su Hasan Smailbegović, Halid Hafizović, Berzad Vilašević, Alija Galijašević, Sakib Brkić, Bahrija Krdžalić, Ibrahim Hukić i dr. Danas šah nije tako popularan, bar javno igranje. Šahovska tabla u parku „prekvalifikovana“ je u dekoraciju Gradskog parka. Šahovski klub ima svoje prostorije u zgradi Mjesne zajednice u Tešnju i nije tako ispunjen kao nekada. Danas se šah može igrati na jednoj šahovskoj ploči i u Gradskoj kafani.

Međutim, šah se kao i mnogo šta drugoga preselio u kuće i igra se uz pomoć računara sa igračima iz cijelog svijeta. I ja sam jedan od tih. Plaćam redovno godišnju članarinu ICC Dasher i pod zastavom BiH igram uživo na minut vremena sa igračima širom svijeta.

Dobro je da se ponovo organizuju šahovski turniri i da na njima učestvuje puno mladih takmičara. Zaslugu za to ima i predsjednik društva Jasmin Sinanović.

Turnir Tešanj open 2013 je organizovao Šahovski klub pod pokroviteljstvom općene Tešanj, a otvorila ga je pomoćnica načelnika Azra Muslija.

Azra Muslija i predsjednik šahovskog društva Jasmin Sinanović, desno mlađi učesnici turnira

 

Pobjednik turnira je Halid Bajramović, drugo mjesto osvojio je Smir Hatibović, a treče Hajrudin Đogić.

 

Izložba Tkani predmeti s motivima tešanjskog kraja

U Eminagića konaku otvorena je izložba pod nazivom Tkani predmeti s motivima tešanjskog kraja, a u okviru Dana grada Tešnja 2013.

Učestvovali su Jasmin Mandžukić direktor JU Muzej Tešanj, Mensura Mujkanović autorica izložbe i Almir Ramić konsultant u projektu.

Izložba je nastala kao rezultat projekta Inkluzija žena s posebnim potrebama u kulturu kroz tradicionalne tehnike kućne radinosti tešanjskog kraja.

U okviru ovog projekta obučene su za kućnu radinost tkanja učesnice koje pripadaju kategoriji osoba sa posebnim potrebama, a onda su se uključile i druge polaznice. Rezultat njihovog obučavanja i rada su tkani predmeti koji si predstavljeni kroz ovu izložbu.

Jasmin Mandžukić, Almir Ramić, Mensura Mujkanović, tkane staze

 

Instruktorice obuke su bile Alija Kruško i Džehva Garić. Učesnice obuke: Šahza Bešić, Ermelina Bešić, Kata Marković, Doma Muratović, Esmira Mujčić, Sabira Deljkić, Hajra Mulabdić i Hatka Medić.

Učesnicama obuke su dodjeljene zahvalnice JU Muzej kao i predstavnicima  udruženja Sunce iz Usore  i Sehara iz Tešnja Kati Marković i Almiru Ramiću i njima pojedinačno.

 

Stare fotografije

VKV Trgovačka škola 1967/68. godina

Stoje s lijeva:Ekrem Ajanović (iznad), Omer Abduzaimović, Osman Deljkić, Abdulah Hodžić, Fadil Abduzaimović, Hamdo Turalić, Muhamed Pašić, NN, Beska Adžamija, Mustafa Denjalić, Suljo Hrvić, Husein Džinalić, Hakija Ljevaković, NN, Meho Škapur

Čuče:  Hamo Deljkić, Ibrahim Šišić, Avdo Agić, Zineta Husremović, Sulejman Hodžić, Sabrija Smailbegović, Alija Mandžukić, Hamdija Terzić

Sa table na Gornjoj čaršiji

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši