TESANJ.NET stranica grada
Godišnjica fabrike filtera Mann und Hummel
Fabrika filtera Mann und Hummel je svečano obilježila 40 godina od instalisanja proizvodnje filtera po licenci Mann und Hummel u Tešnju. Obiljažavanju ovog značajnog datuma za Tešanj prisustvovale su mnoge visoke zvanice. Iz Mann und Hummela Ludwisburg stigla je visoka delegacija koju su sačinjavali:Thomas Fischer predsjednik Nadzornog odbora i suvlasnik firme Mann und Hummel, Alfred Weber generalni direktor firme Mann und Hummel, Bernhard Wimmer generalni direktor fabrike u Marklkofenu i predsjednik NO Mann und Hummela u Tešnju, Heinz Josef Flöper bivši direktor firme u Marklkofenu i bivši predsjednik nadzornog odbora Mann und Hummel BA, Zoran Teodisijević član nadzornog odbora Mann und Hummel BA, Fridrich Ebertseder direktor Marklkofena u vrijeme početka rada fabrike u Tešnju, Siegfried Kraus kontrolor u vrijeme početka proizvodnje filtera u Tešnju, Gđa Filiz Albrechht rujovodilac za ljudske resurse u Mann und Hummelu.
Prisutan je bio i ambasador Njemačke u BiH Nj. E. Christian Hellbach.
Obilježavanju godišnjice su prisustvovali i premijer ZE-DO kantona Munib Husejnagić, predsjednici sve tri privredne komore (Državne, Federalne i Kantonalne) Ahmet Egrlić, Avdo Rapa i dr. Šefkija Botonjić, načelnik općine mr. Suad Huskić i predsjedavajući Općinskog vijeća Fuad Šišić koji obavlja jednu od rukovodećih dužnosti u Mann und Hummelu, predstavnici Udruženja privrednika Biznis Centar predsjednik, direktor Srednje mješovite škole, Opće bolnice i drugi gosti. Tu je bio i jedan broj penzionera firme Mann und Hummel od kojih je većina od prvog dana radili u proizvodnji filtera.
Prisutnima se obratio direktor Weber, zatim ambasador Nj.e. Hellbach, premijer Husejnagić, dr. Šefkija Botonjić, mr. Suad Huskić, novi direktor Mahmut Galijašević i na kraju dosadašnji direktor Smajo Ramović.
Ramoviću je prikazan jedan film posebno namjenjen za njega od tešanjske firme Mann und Hummel koji je kod njega izazvao dosta emocija.
Direktor Weber je odao priznanje Ramoviću za uspješan radni vijek proveden u Fabrici filtera i posebno mu odao priznanje za proteklih 19 godina koliko je obavljao dužnost direktora.
U Tešnju i nije baš lako biti uspješan direktor. Moglo se čuti u gradu da je Ramović smijenjen. Ramović je i sam objasnio da su promjene u Mann und Hummelu planirane, da je njemu istekao ugovor i da je već od ranije Mahmut Galijašević planiran da ga zamjeni. Nikakvih smjena nije bilo i Ramović ne zaslužuje u kuloraima takve komentare. Da je tako svojim govorom direktor Weber je svima dao do znanja izrazivši sve pohvale za Ramovićev rad uručivši mu prigodan poklon.
Od svog ulaska u porodicu največeg svjetskog proizvođaća filtera Mann und Hummel fabrika u Tešnju bilježi godišnji rast prodaje od 15%. Danas zapošljava 561 radnika, sa kojima očekuje ove godine ostvariti vrijednost prodaje od 60 miliona KM.
Prije 40 godina otvoren je pogon za proizvodnju filtera u okviru Fabrike pumpi i prečistača Pobjeda. Šest godina ranije su počeli razgovori sa Mann und Hummelom da bi se 1971. godine bio potpisan licencni ugovor u vrijednosti 700 000 KM. Realizaciju investicije sprečavao je Famos sa svojom Fabrikom prečistaća u Rogatici i rukovodeći ljudi u tadašnjoj SR BiH, tvrdeći da se tako dupliraju kapaciteti i nastoji uvesti tržišna privreda.
Međutim upornost Izudina Alićehajića tadašnjeg direktora Pobjede i ostalih članova rukovodstva i poslije njegovog odlaska iz Pobjede, dvanaestogodišnja borba za ovaj program se isplatila. Dobiven je kredit, a devizna sredstva su obezbjeđena upisom zajma radnika u inostranstvu sa tešanjske općine. Jedan dio sredstva su obezbjedili radnici Pobjede iz (viška-profita), a drugi dio iz svojih platnih listi. Tako je 9. septembra uz zvuke Sarajevske filharmonije otvoren pogon za proizvodnju filtera.Od početka 1978. godine formiran je OOUR Fabrika filtera u o kviru RO Pobjeda, a od 1989. godine Fabrika filtera egzistira samostalno.
Obilježen 9. septembar Dan otpora fašizmu
Datum 9. semptembar je višetruko značajan za Tešanj. Tog dana prije 70 godine jedinice NOR-a oslobodile su Tešanj. Od tada se ovaj datum stalno obilježava. Tako su na ovaj datum otvorene sve značajnije fabrike u Tešnju: Fabrika filtera, Tvornica svjećica, Napredak i dr. pa su kasnije te fabrike obilježavale ovaj dan kao Dan fabrike.
Ove godine u okviru Ljeta u Tešnju 9. semptembar je dobio svoje posebno mjesto.
JU Muzej je organizovala izložbu pod nazivom “70 godina oslobođenja Tešnja od fašizma”. Načelnik općine je primio predstvanike boračkih organizacija koje baštine antifašističku borbu, nakon čega su zajedno položili cvijeće na Spomen obilježje ispred Doma kulture, bistu narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata Huse Hodžića, na Partizansko groblje i spomen obilježja u Tešanjci. Centar za kulturu i obrazovanje organizovao je Homage a Todor Vujasinović.
Prijem kod načelnika Općine
Načelnik općine mr. Suad Huskić povodom 9. septembra primio je predstavnike boračkih organizacija iz dva protekla rata: Zamjenika predsjednika JOB-a, predsjednika SABNORA (saveza antifašističkih boraca narodno oslobodilačkog rata), predsjednika SABNOR-a ZE-DO kantona, predsjednika udruženja Zlatnih ljiljana, predsjednika Udruženja invalida rata, Udruženja porodica šehida i poginulih boraca, prvoborca iz Drugog svjetskog rata Kemala Alićehajića.
Polaganje cvijeća na spomen obilježja
Delegacija predstavnika antifašističkih organizacija proisteklih iz dva protekla rata, nakon prijema kod načelnika uputile su se na polaganje cvijeća na Spomen obilježje kod Doma kulture gdje im se pridružio i predsjednik Općinskog vijeća Fuad Šišić.
Nakon toga su položili cvijeće pred bistu Huse Hodžića i partizansko groblje.
Izložba 70 godina oslobođenja Tešnja od fašizma
U zgradi boračkih udruženja na Tepetu, a u organizaciji JU Muzej Tešanj organizovana je izložba pod nazivom “70 godina oslobođenja Tešnja od fašizma”. Autor izložbe je Damir Nuhbegović, a učestvovali su:prof. dr. Sead Selimović, Kemal Alićehajić i Jasmin Mandžukić direktor Muzeja.
Na izloženim panoima prikazane su fotografije, ratna priznanja i tekstovi o najpoznatijim učesnicima NOR-a narodnim herojima Husi Hodžiću i Nisimu Albahariju, Edhemu Pobriću učesniku zasjedanja AVNOJ-a, prvoborcu Šemsi Galijašević i njenoj sestri Zibi, ostalim članovima porodice kao i o ostalim učesnicima Narodno oslobodilačke borbe. Izložba je vrijedna postavka koja će u JU Muzej govoriti budućim generacijama o ovom već dalekom vremenu borbe protiv fašizma.
Dok je prof. Selimović govorio o historijskom kontekstu događanja Kemal Alićehajić je govorio o tešanjskom karakteru otpora i posebno o Sabitu Brakoviću kao ključnom čovjeku oslobođenja Tešnja 1944. godine.
Izložba je dio programa Ljeto u Tešnju 2014.
Homage a Todor Vujasinović
Zadnji sadržaj manifestacije Ljeto u Tešnju 2014 je Homage a Todor Vujasinović. Direktor Centra za kulturu i obrazovanje Amir Brka ponovo je iskopao i priredio u novom ruhu tešanjsko blago, ovaj put priredivši knjigu Todora Vujasinovića Razgovor pod jabukom. Uz reprint prve i jedine knjige Muse Ćazima Ćatića Pjesme, na 100 godina od njenog štampanja priredio je i ovu knjigu povodom 110 godina od rođenja Todora Vujasinovića.
Ovaj put je onima koji to nisu znali, a njih je puno i ja sam jedan od njih, otkrio književnika Todora Vujasinovića rođenog Tešnjaka.
Todor Vujasinović je rođen u Tešnju 1904. godine. Završio je bogosloviju, studirao filozofiju u Parizu gdje postaje član Komunističke partije Francuske. Po povratku u Jugoslaviju aktivan je član KPJ pa je hapšen i robijao je godinu dana u Sremskoj Mitrovici i bio u logoru u Bileći. Učestvovao u organizaciji usatanka i tokom rata obavljao dužnosti od komadanta odreda do zamjenika komadanta korpusa. Poslije rata je bio ministar saobraćaja u Privremenoj vladi Demokratske federativne Jugoslavije. Umro je 1988. godine i sahranjen je u Aleji velikana.
U večeri posvećenoj ovom antifašisti i književniku su govorili: Šemsudin Mehmedović zastupnik u Parlamentu BiH koji je lijepo i argumentovano govorio o tešanjskoj tradiciji borbe protiv fašizma, zatim Alija Galijašević o susretima sa Todorom Vujasinovićem dok je obavljao funkcije potpredsjednika i predsjednika SO Tešanj.
Iz pogovora Amira Brke:
Objavljivanje Razgovora pod jabukom izraz je nastojanja da se konačno svrati ozbiljna pozornost na izuzetnu vrijednost nesvakidašnje Vujasinovićeve književne umjetnosti. Začudno je, naike, to kako se Vujasinović kao pisac izdigao iznad, ili, bolje kazati, postavio izvan naloga i zadatosti oslobodilačko-revolucioalne epopeje, kojoj je i sam bio tako istaknutim sudionikom, u samim njezinim vrhovima, i ispisao tako snažnu prozu, neprolazne vrijednsoti. A postigao je to upravo stoga što njegova klnjiževnost nije znala svoj ideološki dug u zanosnoj povijesnoj epohi nego je, kao autentična umjetnost, nastajala empatijski saživljeno sa stradalaštvom, sa ogromnom, neiskazivom i nepodnošljivom “maloga”, neznanog čovjeka
U školskim klupama nakon 50 godina
Prvi put se okupila jedna generacija Osnovne škole u Jelahu i to ona koja je klupe ove škole napustila prije 50 godina. Prozivku je izvršila Ismeta Hatibović, koju su kolege izabrale kao najbolju u svojoj generaciji da zamjeni nastavnike.
Nakon održanog časa i prozivke druženje je nastavljeno do duboko u noć.
Stare fotografije
(Pripremajući knjigu Amir Brka se zaintereovao za fotografiju kuće u kojoj se rodio Toša Vujasinović. Tamo gdje se ona nalazila sada je izgrađena druga nova kuća.
Hamzalija Bajraktarević član porodice ranijeg vlasnika kuće mi je pomogao da Amiru obezbijedim dvije fotografije. Fotografija kuće iz 2003. godine je bila kod njegove sestre Dževahire koja živi u Maglaju. Dževahira je bila ljubazna pa je fotografiju poslala autobusom koji saobraća do Tešnja. Druga fotografija koju objavljujem je iz Hamzalijinog albuma)
Sa table na Gornjoj čaršiji
