Husein Galijašević

Tešanjski dnevnik 3.-10. 11.2014. godine

Husein Galijašević
Husein Galijašević

Posjeta Mehmedu Mešiću Mehi

Zajedno sa bratom Alijom otišao sam u posjetu Mehmedu Mešiću Mehi. Ovaj Tešnjak, privrednik, je po mnogo čemu zanimljiv sagovornik.

Rođen je 1943. godine, završio Školu učenika u privredi i Višu komercijalnu školu. Nakon završetka ŠUP-a radi u Pobjedi do 1964 godine, a od 1968. godine radi u u Slogi gdje obavlja opšte i knjigovodstvene poslove. Radio je u komercijali i bio šef računovodstva, a od 1976. godine do 1991. godine obavlja i poslove direktora. To je bilo vrijeme intenzivnog rasta ove firme koje danas, nažalost, više nema. U vrijeme dok je bio direktor izgrađena je hala u Bukvi. Poslije je radio u Kamel osiguranju i Kamel banci, KOP d.o.o Jelah, a danas je penzioner i kao dopunsku djelatnost radi u porodičnoj firmi sa kćerkom i sinom u Agenciji za
računovodstvo i finansije
Mešić.

Meho Mešić

Susretali smo se poslovno na raznim skupovima i zapamtio sam ga kao pedantnog zapisivača u svesku na svakom poslovnom razgovoru. Sve sveske su sačuvane. Meho ih pokazuje, a na slučajno odabranoj stranici je između ostalog je pisalo:

16.2.83. u Derventi pripreme za izgradnju nove tvornice –proizvodnja vrnčane (pletene) obuće.

19.2.83 Meho, Nedeljko Mandić i Muho Berberović u Derventi (Mandić je bio predsjednik Skupštine općine, a Berberović predsjednik OK SK)

20.12. Referendum u RO Sloga o stupanju u SOUR Demos Derventa od 1.1.1984. godine

31.10.84. Adil Alićehajić izrada projektne dokumentacije za proizvodnu halu u Bukvi

5.1. probna proizvodnja obuće

Nabavka nove opreme16-19. 4.84

6.9.85 obilježena zemljišna parcela u Bukvi.

Izgradanja počela 20.2.86, a proizvodnja puštena u rad 20.2.88

Mehina radna sveska

U drugoj svesci koju nam je Meho pokazao ispisani su kućni prihodi i rashodi u proteklih 50 godina. Zavirio sam na jednu stranicu i tamo između ostalog piše:

Plata 23.6.1989. godine 4 516 030 DIN.

Izdvojeno iz neto plate: 2% za MZ Bukva, 2,5%za zajam za zapošljavanje, partijska članarina 2,5%, sindikalana 0,6% fond solidarnosti, kolektivno osiguranje 1000 DIN, rata kredita IB banke iz Beograda 21130 DIN, rata Krivaja komerc 148 750 DIN, zimnica ugalj 128 000 DIN, namirnice podmjera 1 800 000 din.

U drugoj svesci se nalaze crteži čestitke i sl. njegove unučadi.

Tu je i biblioteka gdje se pored knjiga nalaze smrtovnice i sjećanja iz novina poznatih Tešnjaka nalijepljenih na papir A4, zatim isječci iz novina važnih događaja.

Dok prilazim Mehinoj kući zapažam ošišanu travu, okopano i nađubreno zemljište oko ruža i može se zapaziti da u bašti provodi puno vremena. Sa suprugom održava okućnicu urednom i lijepom i pri tom još uvijek radi sa djecom knjigovodstvene usluge za tešanjske firme.

Pored toga skuplja i isječke iz novina važnih događaja. Pored toga okućnicu je uredio sa suprugom i

 

Dvije od devet strana smrtovnica i sjećanja na umrle Tešnjake

 

 

TOŠK vratio gledaoce

Kada je u pitanju igra TOŠK-a i posjećenost utakmicima uvijek je postojala euforična povezanost. Ako TOŠK ima dobre rezultate onda i publika dolazi na stadion da ih bodri. Ako krenu nesupjesi publika nema strpljenja, brzo okrene leđa klubu i onda nastaju nevjerovatne osude rukovodstva kluba.

Nekada se pričalo da kada TOŠK igra u Maglaju u Tešnju ostane sam dežurni vatrogasac i hodža. Danas je to puno drugačije, puno je drugih zanimancija donijela savremena tehnologija, ali se i pored toga publika na mahove vraća TOŠK-u.

Ove sezone TOŠK bilježi dobru igru i dobre rezultate i trenutno se nalazi na prvom mjestu. Pred subotnju utakmicu imao sam druženje sa predsjednikom Skupštine TOŠK-a Ramizom Brkićem, sekretarima Izudinom Ibrahimkadićem i Seadom Korajlićem. U zadnje vrijeme nisam redovan, ali ovaj put odlučim otići na utakmicu, jer nije to obična utakmica. Gost je bio Borac iz Jelaha.

Atomci su strastveno navijali od prve minute

Neko je rekao da u BiH postoje samo dva istinska vječita derbija Željo-Sarajevo i Tošk- Borac. U ove susrete se unese puno emocija i kod igrača i kod publike, pa su se često dešavali incidenti. U zadnje vrijeme su utakmice i sa stanovišta igrača i publike korektnije. TOŠK je pobjedio sa 2:0, blizu 1000 posjetilaca (nezvanično saznah da je prodano 800 ulaznica, što se odavno nije desilo). Navijanjem su se isticali Atomci, Toškovi navijači, koji su osnovani 1998. godine. Bili su tu i Jalijaši navijači Borca. Atomci su dugo korektno navijali, ali nisu mogli izdržati, a da nekorektno ne spomenu trenera Borca Senada Subašića i stare priče o administartivnoj poziciji Jelaha u odnosu na Tešanj.

Zabavni park u Tešnju

Dok sam išao na utakmicu prođoh kroz zabavni park koji je smješten između fudbalskog igrališta i upravne zgrade TOŠK-a. Pored svih noviteta namijenjenih za dječiju zabavu dominantno mjesto ima ringišpil. Sjetih se vremena od prije šezdesetak godina. U Tešnju se svake godine krajen oktobra održavao vašar. To je bilo vrijeme kada se završe poljoprivredni poslovi, proda suha šljiva, pekmez i drugi proizvodi, a onda se u kućnom budžetu tešanjskih poljoprivrednika i onih kojima je poljoprivreda bila dopunska djelatnost (a to je većina i stanovnika grada) nađe novca za kupovinu. I djeca tada dobro prođu. A ponuda dođe sa vašarom. Pored trgovačkih roba obavezan je bio i ringišpil, igre na sreću i dr. Međutim ,ringišpil u to vrijeme nije imao motorni pogon. Pokretao se ručno tako što bi se djeca popela na kružni plato i onda okretala preko onih drvenih nosača noseći stub, a time i sjedala. Deset puta okreneš i onda jednom sjedneš besplatno. Posebno je bilo atraktivno sjedalo koje se zvalo bacača. Radnik uz ringišpil je zaustavlajo to sjedalao, a onda mu davao višu i dalju putanju. Sjedati na bacaču bio je i čin hrabrosti i odraslosti među djecom

Ringišpil kod TOŠK-ovog igrališata

 

Stare fotografije

Podmladak Toška 1952. godine. S lijeva stoje: Muharem Kremić, Salih Kahvić, Husein Berberović, Ekrem Hundur (navijač), Muharem Bašić (brat poznatijeg Hakije), Bećir Ramović (navijač), Hajrudin Dizdarević, Salih Hatičić, Pero (domac Doma za ratnu siročad),

Čuče s lijeva: Hamdija Denjalić amidža, Muhamed Tahirović Šen, Smail Handžić Bata (sa šeširom), Muhamed Belagija i Fuad Bešlagić

Sa table na Gornjoj čaršiji









O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *