TESANJ.NET stranica grada
Centimetar brade 100$
Ovu sedmicu je obilježio događaj hapšenja šestoro bosanskih imigranata u SAD pod optužbom da su pomagali takozvanu Islamsku državu novcem i opremom. Pomoć je svojevremeno usmjeravana Rami Pazari iz Teslića koji je po nekim informacijama poginuo na ratištu u Siriji. Među prvooptuženim se spominje ime Ramiza Siki Hodžića i njegove supruge Sedine Unkić iz Jelaha.
Novinar A. Dučić u Avazu od 9.2.2015. godine konstatuje da je Hodžić bio blizak vehabijskim krugovima i da su ga poznavali oni koji su dobro upućeni u djelovanje odreda “El-Mudžahid” i da je te kontakte ostvarivao još dok je bio u BiH. Isti autor na početku teksta piše”..predvođena Ramizom Hodžićem Sikijem iz Jelaha, bivšim pripadnikom odreda “El-Mudžahid” …
Ramiz Hodžić Siki i Ramo Pezer (skenirano iz Avaza)
Evo opet prilike da se Tešanj stavi u negativan kontekst jer se čitajući tekst nameće mišljenje da je ovdje ratovala jedinica El-Mudžahid i da su u ratu proizvedene vehabije u Tešnju.
BiH društvo se susreće sa problemom pojedinaca koji su prihvatili ideje arapskih radikalnih krugova, pa i sam Tešanj. Međutim ,dovođenje pripadnika 374 brigade Armije BiH u vezu sa vehabijama izgledalo mi je nelogično i izazivalo sumnju da se i ovaj događaj koristi za neke dnevne političke obračune, a kroz to se Tešanj ponovo nastoji prikazati kao radikalna islamska sredina.
Najbolji način da provjerim svoje dileme su Ramizovi saborci iz 374 brigade Armije BiH koju su uglavnom sačinjavali borci izbjegli iz Teslića.
Ramiz Hodžić Siki je veoma mlad stupio u odbranu BiH, sa 17 godina, i to na prostoru Komušine u jedinici HVO-a. Otac mu je Zijad, majka Grozdana, a brat Goran. Ramiz je prije rata bio poznat po maloljetničkoj delikvenciji. Nakon napuštanja prostora Komušine od strane HVO-a, Ramiz Hodžić zajedno sa ocem se uključuje u jedinicu Armije BiH koja će kasnije prerasti u 274.brigadu Armije BiH. Otac je na Zmajevcu bio ranjen i izgubio je nogu. Ramiz nije imao nikakva predhodna vojnička znanja nego ih je sticao kroz borbu kao hrabar borac koji je obišao sva ratišta na prostoru gdje ratovala njegova jedinica. Na osnovu velike hrabrosti iskazane u borbama dobio je zasluženo najveće ratno priznanje Zlatni ljiljan.
I kao borac je bio sklon, nakon pića, praviti nered u ugostiteljskim objektima. Do kraja rata, pa i sve do odlaska u Ameriku nakon ženidbe nije mijenjao svoje ponašanje po kafanama niti odnos prema vjeri.
Oženio se i otputovao za Ameriku.
Prilikoj jednog dolaska u BiH, prije pet-šest godina u jednoj kafani nakon pića je bio učesnik tuče i demoliranja namještaja, zbog čega je protiv njega podignuta krivična (?) prijava.
Ko je Ramo Pazara?
Ramo Pazara je takođe sa prostora Teslića i sve do 1995. godine je bio pripadnik vojske Republike Srpske i učestvovao u egzodusu i genocidu nad Bošnjacima pri čemu je učestvovao i u rušenju vjerskih objekata (ili je bar mogao da ih vidi srušene pa se dovodi u pitanje njegov odnos u ratu prema islamu).
Ramizovi saborci sa kojim sam razgovarao su ogorčeni ovakvim pisanjem, ali još više na boračka organizacija i Udruženje Zlatnih ljiljana što se ne oglašavaju, zbog svih onih mrtvih, ranjenih, ali i živih boraca ratnih Ramizovih saboraca. Ove organizacije mogu lako dokumentovati ove njihove informacije koristeći vojne kartone boraca i policijske arhive.
Šta se dogodilo sa Ramizom, ali i sa Ramom Pezerom nakon odlaska u Ameriku kada postaje vjerski fanatik vjerovatno će utvrditi istraga, a o Ramizu do odlaska u Ameriku treba znati istinu. Proizvodnja ovakvih ratnika i to u Americi može izazvati razne komentare koji danas polaze od toga da su proizvedeni američkom politikom uticajem jevrejskih vlasnika finansijske moći u svijetu kako bi proizveli islamsku državu, a zatim je porazili uz pomoć saveznika i ovladali tom državom i naftnim putem do Sredozemlja do toga da su produkt američke demokratije i ljudskih sloboda. Običnom malom čovjeku odgovor na ova pitanja u vrijeme kada mediji u svijetu uglavnom šalju marketinše dirigovane vijesti teško je shvatiti.
Očekujem, kao i Ramizovi saborci, da će se istinom o Ramizu oglasiti boračka organizacija i Udruženje Zlatnih ljiljana, zbog istine, zbog našeg grada.
U knjizi Monografija Zlatnih ljiljana nema fotografije Ramiza
Na moje razmišljanje šta je uticalo da se Ramiz ovako preobrazi pred Ramizovim saborcima nakon odlaska u Ameriku, začuo sam:
-Centimetar brade 100 $ mjesečno!
Poplavljeni
Prošle godine desile su velike poplave. Mnogi su ostali bez svojih domova, a drugima je nanesena velika šteta. U tešanjskoj općini najveće poplave su bile u Šijama. Slušali smo i čitali o prvim danima kada je jedan veliki broj Bosanaca i Hercegovaca iz zemlje i inostranstva iskazao veliku hrabrost i humanost u pomoći poplavljenim.
Nakon toga pojavile su se informacije o sredstvima koja će doći iz svijeta bilo kao grant ili povoljan krediti. Sada se u sredstvima informisanja pomoć sve manje spominje. Kakva je situacija u našoj općini?
Tražeći informaciju o tome saznao sam da su obezbjeđena sredstva koja su u fazi realizacije:
- Kantonalna sredstva u iznosu od 35 700 KM za totalnu štetu prema javnom pozivu. Postupak završen i očekuje se potpisivanje ugovora.
- Sredstva u iznosu od 12 000 KM potpisani ugovori sa 6 korisnika po 2 000 KM. Ova sredstva su namjenjena malim privrednim subjektima bolje rečeno obrtnicima.
- Pomoć za objekte oštećene usljed elementarne nepogode poplave i klizišta je u fazi realizacije. Raspored se vrši prema usvojenom Zakonu o Federalnoj pomoći poplavljenim. Iznos sredstava je 120 000 KM, a u budžetu općine za ove namjene izdvojeno je 60 000 KM.
Na javni poziv se javilo 78 kandidata za sredstva od kojih 24 nisu ispunili uslove.
Sredstva su sigurno nedovoljna, a i oni koji se bave provođenjem postupka žale se na komplikovane procedure.
Centar za kulturu i obrazovanje objavio knjigu Islamski identitet Evrope
Centar za kulturu i obrazovanje objavio je ovih dana novu knjigu, prvu ove godine. To je drugo izdanje historijsko-filozofske studije Islamski identitet Evrope dr. Ferida Muhića, knjige koja je objavljena prošle godine u izdanju CNS iz Sarajeva i Logos-A iz Skoplja. Može se reći da je Centar na ovaj način dostojno obilježio jubilej, jer ovo je 140-ta knjiga u izdavaštvu ove ustanove. Ovo izdanje, kako autor navodi u predgovoru, “kraće je za više od jedne četvrtine”, jer je “osjetio potrebu da polemičku oštricu nekih svojih stavova učini još britkijom i u razmatranje uvede i druge teme s kojima se ova knjiga, na osnovu povijesnih činjenica, odlučno konfrontira, kao što je to, primjerice, neodrživo insistiranje da je Evropa ekskluzivno ‘kršćanski kontinent'”
Dr. Enes Karić u pogovoru piše da je Muhićeva knjiga “impregnirana njegovim briljantnim interpretacijama sadašnjosti i prošlosti, sinhronije i dijahronije” i dodaje slijedeće: “Prihvatimo li da je islamski identitet Evrope glavna tema ove knjige, te prihvatimo li da Ferid Muhić tu Evropu (koje je i islam integralni dio) vidi kao ‘multikulturnu, multietničku i multireligijsku’, prihvatimo li, dakle, sve to, onda se samo po sebi razumije da Ferid Muhić jednako tako vidi i islam i da smatra da je i sam islam za ‘multikulturna, multietnička i multireligijska’ društva i zajednice. Ferid Muhić smatra da je prošlost islama bila takva. On na više mjesta bodri današnje muslimane da opet smognu snage pa budu ponosni na multilateralna društva koja su njihovi duhovni preci stvarali i gradili. Baš stoga, u velikim dionicama ovoga svog djela Ferid Muhić kreće u potragu za onim epohama islama gdje se ta vjera (kultura, civilizacija…) naglašeno potvrdila kao graditelj inkluzivnih i skladnih zajednica sa snažnim participacijama muslimana, kršćana i jevreja u važnim područjima života, nauke, ekonomije, kulture, civilizacije. U potkrepu svojih teza Muhić navodi desetke i desetke autora (jevreja i kršćana) koji priznaju islamske doprinose multilateralnim društvima.”
Ferid Muhić je univerzitetski profesor, filozof i književnik. Rođen je 1943. godine u selu Mahoje kod Zavidovića, Bosna i Hercegovina. U svojoj bogatoj akademskoj karijeri predavao je na Univerzitetu Sv. Kiril i Metodij u Skoplju, te na drugim univerzitetima širom svijeta kakvi su International Institute of Islamic Thought and Civilization u Kuala Lumpuru, Florida State University, Syracuse University te na univerzitetima u jugoistočnoj Evropi.
Uže oblasti njegova interesiranja su savremena filozofija, kulturna antropologija, estetika, politička filozofija i filozofija religije. Objavio je više djela iz navedenih oblasti, kao i više književnih djela, među kojima su: “Kritički metodi”, “Filozofija ikonoklastike”, “Motivacija i meditacija”, “Štit od zlata”, “Noumenologija tijela”, “The Study in Fragmentation and Despair”, “Logos i hijerarhija”, “Mišljenje u akciji”, “Smisao i vrlina”, “Filozofi utješitelji”, “Filozofija religije u njemačkom klasičnom idealizmu”, “Ex cathedra”, “Falco Peregrinus”, “Dim ugarka snova”, “Sto koraka iznad”.
Stare fotografije
Jedan broj učenika druge generacije 1962.-1965. Industrijske škole u Tešnju
S lijeva:Hamzalija Elezović, Mustafa Kalaba Musto, Edhem Rakić, Salih Livnjak Meša, Kemal Škapurević i Sead Brka
Sa table na Gornjoj čaršiji
