TESANJ.NET stranica grada
Promocija knjige Maksum Tahira Mujičića
U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, a u okviru Tešanjskog proljeća 2015 održana je promocija knjige Maksum Tahira Mujičića. Promotori su bili Nedžad Fejzić i Enver Kazaz.
Amir Brka, Tahir Mujičić, Nedžad Fejzić i Enver Kazaz
Tahir je rođen u Zagrebu u tešanjskoj porodici Muhameda Mujčića u kojoj je Tešanj uvijek bio prisutan. Tako su Tešanj i njegova porodica tema njegovih mnogih pjesama. Imao sam priliku da i prije i poslije promocije budem u Tahirovom društvu. Iskazivao je poseban osjećaj što se nalazi u Tešnju, a rekao je da će premjestiti sa Mirogoja očeve posmrtne ostatke na mezarluke u Tešnju gdje je planirao i svoje mjesto pored oca.
Tahir Mujičić rođen je u Zagrebu 1947. godine, a pripada porodici tešanjskih Mujičića. Diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. On je dramski pisac, pozorišni reditelj, lutkar, kostimograf, scenograf, karikaturista, pjesnik, prozaista, urednik… Bio je urednik u Vjesniku, pomoćnik direktora u AGM-u, direktor produkcije i glavni urednik Egmonta, pomoćnik direktora u Zagreb-filmu, umjetnički savjetnik Dječjeg kazališta u Osijeku, umjetnički direktor Zagrebačkog kazališta lutaka… U svom izuzetno plodnom djelovanju on je pokretač brojnih kulturnih akcija u Hrvatskoj, inicijator i utemeljitelj nekoliko pozorišnih družina, bavi se pozorišnom režijom, kostimografijom, scenografijom, ilustracijom i dizajnom, crtanim filmom i stripom… Kako je na promociji rekao, u Tešnju je boravio jednom s ocem kao dijete, a u novije vrijeme, od 2005. godine kad je prvi put u Centru za kulturu i obrazovanje priređen književni susret Tahira Mujičića sa Tešnjacima, u ovoj ustanovi imao je još tri književna gostovanja, što je omogućilo Tešnjacima da spoznaju kakvu umjetničku veličinu Tahir predstavlja, a i na promociji ove njegove knjige pjesama bilo je očigledno da Tešnjaci osjećaju ponos na Tahira zbog njegove veze sa našim gradom. I posveta na knjizi Maksum potvrđuje njegovu suštinsku vezanost sa zavičajem predaka po očevoj liniji: „Mome babi, Muhamedu Selimovom Mujičiću iz Tešnja…“ Objavljeno mu je do sada više od 20 knjiga, a Maksum je 10-ta njegova knjiga pjesama. Knjizi pjesama Vlaška 99, koja je objavljena 2009. godine, CKO Tešanj bio je suizdavač. Tahir je dobitnik i nekih nagrada, a za jedini objavljeni roman Budi Hamlet, pane Hamlete dobio je nagradu T-portala za najbolji roman 2012. godine u Hrvatskoj. O dodjeli ove nagrade pogledati ovdje.
Promocija brošure Žene u srednjovjekovnoj Bosni
U Eminagića konaku promovisana je brošura UG Bosona iz Sarajeva pod nazivom Žene srednjovjekovne Bosne. Za ovu priliku Bosona je prezentirala i informaciju na temu Zemlje Usore u svjetlu bračne politike bosanskih vladara i vlastele. Dr. Ibrahimović je govorio o grbovima. Svoja izlaganja su imali Emir Lagumdžija, direktor Udruženja, koji je govorio i o udruženju Bosona i o brošuri Žene srednjovjekovne Bosne. Mr. Dženan Dautović je govorio o Usorskom prostoru kroz historiju kome je pripadao i Tešanj.
S lijeva: Emir Lagumdžija, mr. Dženan Dautović, Nermina Hećimović, dr. Adnan Ibrahimović i Ernad Prnjavorac
Udruženje građana Bosona osnovano je na Bobovcu, 11.oktobra 2008. godine. Udruženje se bavi konkretnim aktivnostima na zaštiti, afirmaciji i popularizaciji kulturno-historijskog nasljeđa nekadašnje Kraljevine Bosne te očuvanju njenih običaja i ostavština.
Članove Udruženja čine nezavisni entuzijasti različitih profesionalnih orijentacija.
Udruženje ima za cilj da okupi kvalitetne pojedince i grupe koje će izrađivati projekte finansiranih kroz opće dostupne javne fondove i konkurse te putem solidarnih doprinosa samih članova Udruženja u skladu sa potrebama i mogućnostima.
Promocija je održana u saradnji sa JU Muzej, a predstavlja jedan od sadržaja Tešanjskog proljeće 2015.
Posjeta studenata kompaniji Hifa oil
Nakon posjeta studenata Ekonomskog fakulteta Univerziteta Sarajevo te studenta BURÇ univerziteta iz Sarajeva, proteklog vikenda menadžment kompanije HIFA-OIL je ugostio i studente Univeziteta Džemal Bijedić iz Mostara predvođenih doc.dr. Veldinom Ovčinom profesorom na Ekonomskom fakultetu . Posjete studenata se već tradicionalno priređuju a osnovni cilj je da se jača korporativna povezanost univerziteta sa poslovnom zajednicom.
Menadžment je studentima upriličio obilazak kompanije te ih izbliza upoznao sa njenom organizacionom strukturom i strateškim opredjeljenjem. Tokom prezentacije analizirana su dosadašnja iskustva iz naftnog sektora koji je izuzetno dinamičan te izložene poslovne prednosti kompanije-domaćina inače jedne od najuspješnijih bosanskohercegovačkih kompanija za distribuciju nafte i naftnih derivata.
Također, domaćini su za studente upriličili turistički obilazak grada Tešnja, zatim prijatan ručak i ugodan razgovor.
(Tekst i fotografija dr.Venan Hadžiselimović)
Villa Ukus dobila status hotela sa četiri zvjezdice
Federalno ministarstvo ekologije i turizma dodijelilo je hotelu Villa Ukus status hotela sa četiri zvjezdice. Tako je ovaj tešanjski hotel ispunio kriterije za najveći status u kategoriji hotela ove vrste.
Detalji iz soba i wellnes centra
Posjete
Na zgradi u ulici Ali-paše Hećimovića nalazi se neupadljiva tabla sa natpisom Ettex d.o.o. Iza vrata prizemlja nalazi se veliki broj mašina za proizvodnju čarapa. To je firma koja mjesečno proizvede 100 000 čarapa i isporučuje italijanskom proizovođaču Socksmaker, koji svoje kapacitete ima u Tešnju. U Ettexu je zaposleno 12 radnika.
Jedan dio proizvodnog pogona
Osnivač firme je Hajrudin Čaplja, inače majstor na održavanju u nekadašnjoj tešanjskoj Tvornici čarapa. Sada je vlasnik firme Hajrudinov sin Elvis, koji je dosta toga naučio od oca. Obzirom na planove proširenja u proizvodnji čarapa firme Sockmaker na prostoru industrijske zone Vila, vlasnik očekuje najavljene razgovore sa vlasnicima ove italijanske firme koji će vjerovatno promijeniti i vlasničku strukturu Ettexa.
Amir Brka – Čuvar groblja
Dolazeći u subotu u Cko kako bi se pozdravio sa Tahirom Mujičićem na stolu direktora zatekoh novu knjigu sa naslovom Čuvar groblja Amira Brke.
U mnogo čemu je ova godina u znaku stoljeća od smrti pjesnika Muse Ćazima Ćatića (6.4.1915.), pa je tako i Amir Brka sačinio i kao vlastito izdanje (a pod pokroviteljstvom firme HIFA-OIL) objavio svoju knjigu koja sadrži 60 pjesama. Naslov je Čuvar groblja, podnaslov Pjesme sa Ćatićem, a u knjizi stoji ovakva napomena: Uz stogodišnjicu smrti pjesnika Muse Ćazima Ćatića.
Na zadnjoj korici je tekst dr. Envera Kazaza koji između ostalog piše:
” Ovakve poetske knjige rijetke su i u svjetskoj, a kamoli u južnoslavenskim književnostima. Zapravo ih i nema. Postoje tek pjesme u kojima jedan pjesnik vodi dijalog s drugim unutar poezije kao autorefleksivne rasprave o njoj, njenim mogućnostima u jeziku i mišljenju. Amir Brka je, dakle, u povodu stogodišnjice Ćatićeve smrti načinio iznimnu knjigu pjesama Čuvar groblja. Iznimnu po svemu: po njenoj dijaloškoj strukturi, vanrednom sloju autorefleksivnosti poezije koja se pita o svojoj prirodi, svrsi i smislu kreacije u jeziku, po dubini suočenja poezije sa smrću i nošenju sa trajanjem s ovu stranu postojanja (…) A unutar poezije kao dijaloške pozornice Brka dostiže antologijske vrijednosti, kao npr. u Posmrtnoj pjesmi pjesnika Muse Ćazima Ćatića – gdje se od motiva pjesničkog pokajanja Ćatićevog prelazi na pitanje o smislu i prostoru slobode unutar dramatičnog sudara metafizike i ideologije, i pitanja o granicama slobode i grešnosti egzistencijalnog trajanja. Ili se antologijske dimenzije poezije otkrivaju u deskriptivnoj gradaciji sadašnje civilizacijske pustoši koja se izvrće u osobenu socijalnu i egzistencijalnu grotesku. A sve to unutar knjige u kojoj dva pjesnika međusobno poetski razgovaraju preko granice smrti, dokazujući da je ključno pitanje jezika i sadržano na toj granici – u muci da se nejezičnost smrti pretoči u antologijske stihove.”
Gledajući pogled i izraz lica našeg današnjeg velikog pjesnika osjetio ssam neka vibraciju i mistična veza sa onim koji je umro prije 100 godina. Reprint Musine knige koji je napravio prošle godine, pa ova knjiga, pa i posveta koju mi je zapisao u knjizi govori puno toga.
Dani Musine poezije
U sklopu manifestacije ”Tešanjsko proljeće” 6.aprila 2015.godine u Eminagića konaku održano je pjesničko veče ”Dani Musine poezije” povodom stogodišnjice smrti velikana bosanskohercegovačke poezije Muse Ćazima Ćatića.
Predivno i nadahnuto pjesničko veče pripremili su učenici Gimnazije ”Musa Ćazim Ćatić” zajedno sa svojim profesoricama. Ćatić je jedan od rijetkih velikana čiji je umjetnički rad raznolik i bogat, toliko cijenjen i vrednovan (nažalost, ne i za njegova života) da zavrjeđuje punu pažnju i prostor. Učenici su evocirali sjećanja, odveli nas u prošlo vrijeme i predočili životne događaje našeg Ćatića. Naravno, sve je to bilo praćeno lijepom melodijom i još ljepšim stihovima.
Na samom početku večeri, prisutnim se obratila direktorica Gimnazije ”Musa Ćazim Ćatić”, prof. Aida Salkić, kao i direktor muzeja, Muzej Tešanj, prof.Ernad Prnjavorac.
”Hej, ja slikam, sviram, pjevam”- naziv je lirskog performansa kojeg su izveli učenici izazavši oduševljenje istinskih ljubitelja poezije, ali i interesovanje svih ostalih. Baš kao i ovih dana, tako i tog šestog aprila, davne 1915.godine behar je okitio i uzmirisao čaršiju. Musa je zauvijek napustio svoj grad, ali je ostavio mnogo toga iza sebe, a prije svega svoje pjesme koje bude ljubav i osjećaje za stvaranje i njegovanje lijepe umjetnosti.
Mirisni behar koji najavljuje dolazak proljeća, ustvari predstavlja dolazak novih, mladih generacija koje će nastaviti tradiciju sjećanja na lik i djelo našeg istaknutog pjesnika. Stoga je i ovo veče i druženje rezultat takvih želja i takvog predstavljanja. Učenici su pokazali da im ovaj vid umjetnosti nije stran te da će čuvati poeziju našeg Muse, čuvara grada Tešnja od krila zaborava još mnogo godina. Na kraju manifestacije prisutni su pored doživljenog i viđenog sa sobom mogli ponijeli i afiše u kojima su štapmane pjesme naših gimnazijalaca. Znak da poezija i umjetnost nikada ne zamiru.
Pjesničkoj večeri su prisustvovali ljubitelji Ćatićeve poezije, koji su nakon prelijepih recitacija naših učenika nastavili druženje u Konaku uz kafu i i ugodan razgovor o tešanjskom velikanu.
Akteri pjesničke večeri u Eminagića konaku
(Preuzeo sa gimnazijskog portala)
Učestvovali su: Eldar Srkalović, Selma Plančić, Kenan Delić, Damir Galijašević, Enesa Kruško,Benjamin Grahić, Sajra Agić, Rijad Širić, Merima Salkanović i Mirza Sračević
Stare fotografije
Škola učenika u privredi III razred, 18.10.1964. godine
Stoje s lijeva: Seid Mehinović, Edhem Rakić, Muharem Braković, Ivo Čota, Nikola Jurišić, Hidajet Smailbegović, Hamzalija Elezović, Kemal Škapurević, Filip Bošnjak, Ramo Ahmić mašinski tehničar, nastavnik, u to vrijeme radnik Pobjede, Hafiza Mahmutefendić
Sjede treći red: Mirko Lazarević, Muhamed Terzić, Ivan Križanović i Sead Brkić
Sjede drugi red:Muhamed Bešlagić, Pero Kelava, Simo Blagojević, Muharem Subašić, Smail Fetibegović Brada, Alija Mujarić, Pero Ivić
Prvi red: Fikret Kadušić, Muho Poprobić i Salih Livnjka
(Fotografija iz albuma Smaila Fetibegovića Brade)
Sa table na Gornjoj čaršiji
