TESANJ.NET stranica grada
Promocija knjige Fikrete Karić
U organizaciji JU Opća biblioteka u Tešnju održana je promocija knjige Djevojka sa bisernom suzom autorice Fikrete Karić. Iako još nisu zvanično otvorene, promocija je održana u novim prostorima Opće biblioteke. Promotori knjige su bili Damir ef. Babajić i profesor Safer Grbić.
S lijeva: Safer Grbić, Damir Babajić, Fikreta Karić i Esmir Bašić
Promocija je održana u novim prostorijama Opće biblioteke
Fikreta Karić je rođena u Doboju 1989. godine. Od djetinjstva boluje od cerebralne paralize. Prvu zbirku pjesama Moji snovi objavila je 2008. godine, a dvije godine kasnije i Stihove svoje duše. U romanu Djevojka sa bisernom suzom Fikreta opisuje svoj život od ranog djetinjstva pa do promocija svojih knjiga.Tako je pokazala da se i osobe sa posebnim potrebama mogu naći u svijetu stvarnja i time oplemeniti i svijet i sebe.
Prof. Safer Grbić je govorio o mladim autorima i njihovoj poziciji u podijeljenom kulturnom prostoru BiH, a mr. Babajić je govorio o iznalaženju u vjeri duhovne snage hendikepiranih osoba. Očekivao sam od promotora da kažu više o samom djelu.
Đonlagića Magaza
U Titovoj ulici se vrši temeljita rekonstrukcija Vemalove zgrade, Đonlagića magaze. Ova zgrada ima svoju daleku trgovačku istoriju. Iz JU Muzej još ranije sam dobio tekst o historijatu ove zgrade:
Prvi upis za k.č.br. 15/16 bio je 1885. godine povodom sastavljanja gruntovnice gdje su upisani: Mešić Halil sa obimom 1/2 i Mešić Omer sa obimom1/2. godine 1889., na temelju ugovora o kupoprodaji, upisana je Tursko trgovačka tvrtka Israel Russ Sinovi iz Pešte i Beča. Godine 1897. Magazu kupuje Ademaga Mešić, a 1905. kupuje je trgovačka tvrtka Neusohler ErsteTuch und Sehafrollvaren Farbrks Actien Gesellschaft u Nensohln. Godine 1906. upisana je trgovačka tvrtka Josefa M. Galderona iz Beča, a 1961. proglašena je Društvenom svojinom. U 2004. godini upisana je kao Društvena svojina, a korisnik je Vemal d.d. iz Tešnja, da bi 2012. godine Vemal d.d. bio upisan kao korisnik sa obimom prava 1/1.
Zgrada Đonlagića magaze
O ovom objektu pisao je i sam Ademaga Mešić koji u svojim memoarima (na str. 25) kaže da je Hadži Abdo Mešić, najpoznatiji vlasnik Magaze kroz historiju i tešanjski veletrgovac, (od njegovog imena i dolazi anagram X.A.M. na vratima objekta) je bio najznačajniji trgovac za izvoz poljoprivrednih proizvoda. On je bio zakupac suhe šljive za prostor tešanjskog kajmakamluka, te bi ih slao u Slavonski Brod ili Sisak. Hadži Abdo Mešić je bankrotirao početkom 20. Stoljeća ,ali je zahvaljujući solidarnosti ostalih tešanjskih trgovaca uspio sačuvati zgradu koja se nalazi ispod Starog grada u Tešnju, sa prepoznatljivim oznakama na vratima X.A.M., koja su naručena u Beču. U knjizi Alije Galijaševića „Tešanjske zanatlije i trgovci 1642-1992“ (na str.52), sam autor opisuje razgovor sa Hamdom Turalićem, dugogodišnjim i poznatim tešanjskim trgovcem, u kojem Hamdo kaže:“Idući zajedno sa ocem kroz čaršiju,pokaza mi na jednu magazu i reče:“Sine nek znaš kakvih je trgovaca u Tešnju bilo i kakve su poslove pravili.U trgovini Hadži Abde Mešića došao je jednom iz Stambola karavan od 50 konja natovaren po sto oka samo kne za kosu.“ U periodu poslije Drugog svjetskog rata osniva se u Tešnju Sresko trgovačko preduzeće „SRE-MAG“. Šest godina kasnije ovo preduzeće se dijeli na četiri samostalne radnje:“Gaj“,“Grič“,“9.septembar“ i „Budućnost“.Tri radnje,izuzev radnje „Gaj“, spajaju se 1955. godine u preduzeće „Gradina“, koje se 1959. godine pripaja „Trgovinskom magazinu“. “Trgovinski magazin“ posluje kao preduzeće na malo i veliko, sve do sljedeće reorganizacije 1974. godine kada ulazi u sastav UPI-a Sarajevo. I u ovim godinama Đonlagićka magaza funkcionira kao stabilna trgovačka radnja. Po pričanju tešanjskog trgovca Avde Agića, prostor na spratu korišten je kao magacin, to jest skladište, a prostor ispod kao trgovina mješovite robe. Avdo kaže kako je jedan od ranijih poslovođa Mustafa Denjalić (u peridu poslije 1961. i proglašenja Magaze Društvenom svojinom) prvi u Čaršiji uveo u Magazi prodaju voća i povrća koje je svježe svakodnevno dolazilo u radnju.
Saobraćajna buka
Svakodnevno čitam E-mailove kolege Šefketa Turalića upućene Načelniku i drugima o ekološkim i saobraćajnim problemima u gradu. Zadnji put se žalio na brzinu i buku vozila u kasnim satima na pravcu Trg Alije Izetbegovića i Ulice braće Pobrić. Istovremeno sam došao do jedne zanimljive informacije:
U listu Bošnjak br.36. str. 3 iz 1893. godine jedan čitalac iz Tešnja se žali na prebrzu vožnju i veliki promet fijakera i kola. Strahujući da se ne izazove nesreća predlaže gradskim ocima da se donese Pravilnik o regulaciji saobraćaja.
Nažalost, nisam mogao naći prezime čitaoca, ali postoje historijske pretpostavke da se zvao Ferizbegović (Šefketova majka je Ferizbegovićka) ili Turalić.
Igre vatrogasne omladine Jelah 2015
Neformalna grupa iz Jelaha uz pokroviteljstvo UNDP-a i DVD Jelah sa motom „Dijalog za budućnost“, organizovala je Igre vatrogasne omladine Jelah 2015. Učestvovalo je 10 ekipa sa oko 100 članova, djevojčica i dječaka do 16 godina starosti. Prvog dana organizovane su edukativne aktivnosti i obuka u savladavanje prepreka u prirodi, a drugog dana održano je takmičenje u vatrogasnim vještinama. Učestvovale su ekipe: DVD Stanišić Srbija, DVD Beli Manastir Hrvatska, DVD Jagodnjak Hrvatska, DVD Gornja Tuzla, DVD Kakanj, DVD Bjelave- Sarajevo, DVD Kozarac,DVD Vrbanja, DVD Tešanj i DVD Jelah.
Tehničku podršku takmičenju obezbjedila je i organizacija THW (Technisches Hilfwerk iz Njemačke) koja je specijalizovana za pružanje tehničke pomoći kod prirodnih nesreća.
Ipred neformalne grupe najaktivniji članovi u oganizaciji su bili Muharem Hujdur, Hajrudin Džanić, Almir Ramić i Armin Maglić.
Grupa koju je vodio Almir Ramić pred početak testiranja i rada radionice
Stare fotografije
Pijaca u Doboju 1951. godine. Na prodajnoj tezgi su radnici slijeva: Smail Medarić, Rifat Hadžismajlović i Enver Korajlić
(Iz albuma Hamde Hadžismajlovića)
Prva zgrada je zgrada kina. Ona je izgrađena 1950. godine. Imala je parter i balkon. Pored filmskih predstva prikazivane su pozorišne predstave, održavani razni skupovi i izvodili muzički programi. Jedno vrijeme na spratu je bila smještena i Narodna biblioteka.
Zgrada preko preko puta kina i rječice Tešanjke je zgrada koja je izgrađena 1892. godine za potrebe čitaonice. Poslije Drugog svjetskog rata odmah po prelasku mosta bila je trgovina u kojoj je radio poznati trgovac Ahmet Medarić, a u produžetku čitaonica sa bibliotekom. Između parka i zgrade bio je natkriven prostor na kome su se održavale igranke i druge zabave. U prostorijama čitaonice bili su instalisani i kapaciteti Tvornice čarapa.
Sa table na Gornjoj čaršiji
