Husein Galijašević

Tešanjski dnevnik 24.-31.8.2015. godine

Četiri naše godišnjice

U okviru Ljeta u Tešnju, a u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje, Amir Brka je priredio tribinu posvećenu godišnjicama četvorice tešanjskih kulturnih stvaralaca Hamzalije Ajanovića (90 godina od smrti), Ahmeda Aličića (70 godina od smrti), Mustafe Ćemana (90 godina od rođenja) i Hasan ef. Škapura (40 godina od smrti). O Ajanoviću, Aličiću i Ćemanu, njihovom životu i stvaralaštvu govorio je Amir Brka, a o Hasanu ef. Škapuru Fuad ef. Omerbašić, koji je autor knjige Hasan ef. Škapur život i djelo.

Centar za kulturu i obrazovanje sa direktorom Brkom konstatno nas podsjeća na vrijednosti naših, tešanjskih,  kulturnih stvaralaca. Organizuje naučne skupove, okrugle stolove, izdaje knjige (Musa Ćazim Ćatić, Rešad Kadić, Omer Pobrić, Todor Vujasinović, knjige o Ajanoviću i Aličiću i dr.)

Amir Brka i Fud ef. Omerbašić

U nastavku su osnovni podaci, koje mi je na moju molbu dostavio Amir Brka,  o stvarocima kojima je posvećena tribina.

Hamzalija Ajanović

Hamzalija Ajanović rođen je u Tešnju 1892. ili 1893. godine, gdje je završio osnovnu školu, a „veliku realku“ pohađao je u Banjaluci i Sarajevu. Slavistiku i romanistiku studirao je u Beču, Zagrebu i Grazu, a diplomirao u Zagrebu 1920. godine. Politički i literarno aktivan još kao đak, a naročito kao student. Započeo rad na doktorskoj disertaciji Utjecaj romanskih literatura na Eugena Kumičića, ali uključuje se u Jugoslavensku muslimansku organizaciju i u toj stranci zauzima visoke pozicije. Na izborima 1920, 1923. i 1925. biran je za poslanika u parlamentu Kraljevine SHS kao nosliac liste za abnjalučko okružje, a od 1922. glavni je urednik Pravde, glasila JMO. U svojim skupštinskim govorima i novinskim tekstovima kontinuirano je ukazivao na izuzetno težak položaj Bosne i Bošnjaka u Kraljevini SHS. Bio je oženjen Nasihom, kćerkom Adem-age Mešića. Poginuo je u automobilskoj nesreći u Vrbanji kod Banjaluke 1925. godine. Knjigu njegovih izabranih tekstova priredio je i objavio 2000. godine Amir Brka.

Ahmed Aličić

Ahmed Aličić rođen je 1913. godine u Matuzićima. Završio je  Gazi Husrev-begovu medresu, te službovao u Sarajevu, Bosanskom Novom i Livnu, a u Drugom svjetskom ratu mobiliziran je kao vojni imam. Ubijen je od strane ustaša u Petrinji 1945. godine. Već kao đak medrese počeo je skupljati i objavljivati narodne priče, predaje i pjesme, te građu o narodnim običajima i igrama. Iz tog perioda datira i Aličeićevo zanimanje za prošlost Bosne, čemu je rezultat 20-tak objavljenih tekstova napisanih o prošlosti krajeva u kojima je živio i radio. U njima se ogleda solidno opće obrazovanje i visoka etičnost u operiranju podacima. Njegova knjiga Historiografski članci objavljena je 2001. godine, a priredio ju je Amir Brka.

Hasan Škapur

Hasan Škapur rođen je u Tešnju 1913. godine, gdje je završio osnovnu školu, a Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1935. Na Višoj islamskoj šerijatsko-teološkoj školi diplomirao je 1939. U bihaćkoj gimnaziji ima prvi posao, a potom i u Okružnoj bihaćkoj medresi. Potom, predaje u banjalučkoj gimnaziji i medresi, te u gimnaziji u Prijedoru – gdje je od 1954. kustos u muzeju. Tu je napisao i nekoliko tekstova iz povijesti Bosanske krajine. Objavio je i veliki broj tekstove islamske provenijencije u glasilima IZ. Njegovo životno djelo nesumnjivo je prijevod i komentar prva 3 toma Buharijine zbirke hadisa. Umro je 1975. godine u Prijedoru, kada je bio na posljednjim stranicama prijevoda i 4-tog toma Sahihu-l-Buhari. Od 2005. godine Medžlis IZ Tešanj dodjeljuje priznanje „Hasan Škapur“ za doprinos u razvoju hadiske znanosti. Fuad Omerbašić priredio je knjigu Hasan ef. Škapur – život i djelo, koja je objavljena 2010. godine.

mustafa-ceman

Mustafa Ćeman

Mustafa Ćeman rođen je 4.4.1925. godine u Miljanovcima, gdje je završio i osnovnu školu. Nakon nje završio je u Tuzli Behram-begovu medresu, da bi potom službovao u sreskim narodnim odborima u Tesliću, Tešnju i Doboju, i to u sektoru financija. Od 1957. godine radio je u Bibliotekarskom odjelu zagrebačke IRO “Zora”, koji je diljem bivše Jugoslavije osnovao preko 80 biblioteka, od kojih najviše u BiH. Objavio je veliki broj bibliografija o bh.  temama i piscima, počev od Bibliografije radova o “Hasanaginici” 1774-1974., a njegovo najznačajnije djelo svakako je knjiga koja je objavljena u Zagrebu 1994. godine pod naslovom Bibliografija bošnjačke književnosti. Impresivna je i Mustafina biliografija literature o tešanjskom prostoru koji na 442 stranice donosi 4.161 relevantniju jedinicu. Dovršena 1989. godine kao pretpostavka za monografiju Tešnja koju su trebali pisati kompetentni stručnjaci. Približno je istoga obima i bibliografija Stoca koja je završena 1991. godine, a objavljena je kao knjiga 2009. godine u Stocu. Nemjerljiv doprinos Ćeman je decenijama davao i ostvarenju brojnih tešanjskih kulturnih podviga, kakvi su, na primjer, kupovina biblioteke Hamida Dizdara, objavljivanje Sabranih djela Muse Ćazima Ćatića (1968.) i drugi. Umro je u Tešnju 1999. godine. Amir je najavio zbornik tekstova o Ćemanu, kojim će biti obilježena 90-ta godišnjica njegovog rođenja.

Načelnik organizovao prijem za Amira Brku

Želeći  dati podršku vrijednostima koje stvaraju pojedinci i kolektivi na našoj općini, načelnik mr. Suda Huskić priredio je prijem i za Amira Brku povodom njegove desete samostalne knjige pjesama Tačka. Svakako da je dobro da je načelnik prijemom odao priznanje jednom kulturnom stvarocu, a napravio je i pravi izbor.

Zadnja knjiga Tačka je deseta samostalna knjiga pjesama Amira Brke. Do sada mu je objavljeno i 6 knjiga izabranih pjesama, 2 knjige proze, 3 knjige eseja i 10 knjiga iz prošlosti Tešnja, tako da je poema Tačka, ukupno uzevši, njegova trideset i prva knjiga. Dobio je 2 puta Godišnju nagradu Društva pisaca BiH, Nagradu Planjax za najbolju pjesničku knjigu u BiH, Nagradu „Edhem Mulabdić“ za najbolju bh. novelu, Nagradu Fondacije za izdavaštvo Sarajevo, 5 puta nagradu za najbolju knjigu u Ze-do kantonu, te Plaketu Tešnja 2005. godine.

Amir Brka je svojim književnim radom odavno prevazišao ne samo našu tepšanjsku sredinu nego i bosanskohercegovačku i postao je jedno od najznačajnijih pjesničkih imena Bosne i Hercegovine. Pored svog književnog stvaralaštva Amir Brka svojim radom kao direktor Centra za kulturu i obrazovanje održava Tešanj prepoznatljivim i uspješnim, ne samo na privrednom palnu.

Podržao je niz tešanjskih autora u pisanju knjiga, uglavnom vezanim za naš prostor, tako da danas imamo oko 95 knjiga koje imaju tešanjske teme. Za mnoge od njih je zaslužan upravo Amir Brka. Porede toga Amir je sigurno najveći poznavalac tešanjske historije.

Prijem je organizovan u maloj sali Cko, a pored pomoćnice Načelnika Azre Muslije, bio je prisutan i predsjedavajući općinskog vijeća, Senad Subašić i nekoliko tešanjskih pjesnika i slikara.

Načelnik uručuje Amiru Brki prigodan poklon

Promocija knjige Miljanovci u vremenu i prostoru

U okviru Ljeta u Tešnju, a u organizaciji JU Opća biblioteka održana je promocija knjige Miljanovci u vremenu i prostoru autora mr. Ismeta Avdića. Pormotori knjige su bili poznati Miljanovćani Mirsad i Senad Ćeman. Treći promotor je bio mr. Sakib Kurtić. Moderator je  mr. Esmir Bašić. JU Opća Biblioteka je i izdavač knjige. Promocija je održana u sali nove zgrade Opće biblioteke i bila je tijesna da primi sve koji su željeli prisustvovati promociji. Naravno da je najviše bilo posjetilaca iz Miljanovaca.

Iz recenzija:

Mirsad Ćeman:

        Knjiga „Miljanovci u vremenu i prostoru“ autora Ismeta Avdića spada u dokumentarističku zapravo monografsku građu pa je kao takva i zanimljiva i korisna, pogotovo za Muljanovčane i Tešnjake,  ali i općenito. Prilog je to dokumnetiranju o događajima i ljudima koji bi, većinom, iz razumljivih razloga, ostali izvan domašaja i interesovanja šire publicističke i/ili opće javnosti. Total ponekada , možda nikada, nije moguće sagledati  bez uvida u detalje. Ova knjiga je, pored ostalog, doprinos i tome.

S lijeva:Sakib Kurtić, Mirsad Ćeman, Senad Ćeman, Ismet Avdić i Esmir Bašić

Iz recenzije Senada Ćemana:

        Autor u četiri poglavlja detaljno govori o nastanku, razvoju, opstanku i ostanku Miljanovaca. Dok čitamo knjigu ne možemo se oteti dojmu da je pobrojana količina događaja previše i za jedan drevni grad, a kamo li za jedno mirno, zeleno i uredno kultivisano selo.

Autor je napomnuo da su Miljanovčani radili svu tehničku pripremu oko štampanja knjige, lektorisali i na kraju su je promovisali.

Četrdeseti objekat Oslonca

NHU Oslonac je obezbjedio sredstva u iznosu od 25 000 KM i izgradio kuću za porodicu Maide Eminagić Ibrahimović iz Tešnja. Maida ima dvoje odrasle djece Maidu i Seada.

Najveći pojedinačni donatori su:Općina Tešanj, Silk d.o.o, članovi porodice Ahmetlić, nepoznati pošiljalac uplate iz Sarajeva i dr.

U ovaj objekat je prvi put ugrađena i termalna izolacija vanjskih zidova i ubuduće će svi objekti koje bude radio Oslonac biti tako urađeni.

Kuću je izgradila firma Travnjak gradnja d.o.o. Tešanj.

U ime najvećeg prisutnog donataora ključeve je predao ispred Općine načelnik mr. Suad Huskić. (Ostali veći donatori nisu željeli da se objavljuje cifra njihove donacije niti da se pojavljuju na primopredaji).

 S lijeva na desno: Sabrija Kavazović direktorica Centra za socijalni rad, Husein Alić predsjenik UO NHU Oslonac, članovi UO Oslonac Enes Galijašević, Fuad Šišić, Adem Huskić, načelnik mr. Suad Huskić, Besim ef. Bedak,  Sead i Majda

Održan 8. memorijalni rukometni turnir Fuad Prnjavorac-Fudo

U okviru Ljeta u Tešnju održan je 8. Memorijalni rukometni turnir Fuad Prnjavorac Fudo. Ove godine su učestvovale sljedeće ekipe:RK UB Srbija, RK Slavonski Brod Hrvatska, RK Velež iz Mostara i domaćin RK Bosna TS. Ispred pokrovitelja općine Tešanj turnir je otvorila pomoćnica Načelnika Azra Muslija.

Prvo mjesto osvojila je ekipa Veleža, dok je domaćin Bosna TS zauzela zadnje mjesto.

Azra Muslija otvara turnir

Foto zabilješka

U ponedeljak 24.8.2015. godine počeli radovi na rekonstrukciji Titove ulice. Kada se počela skidati kocka sa ulice sa ulice začuo sam jednu zanimljivu šalu-konstataciju. Pošto je naš načelnik Huskić veliki protivnik kocke i poslije nastojanja da se smanji broj kockarnica u Tešnju došla je na red i kocka u Titovoj ulici!

Stare fotografije

stara-3.jpg

Majstori i učenici Sloge na početku šezdesetih prošlog vijeka

Prvi red čuče:Avdo Hankić, Hasan Ahmetagić Kalaja, Enver Korajlić, Smajo Handžić, Rifat Hadžismajlović i Bedrudin Brka

Stoje: Salih Katardžić, Salih  Halilović, Fikret Kadušić, Salih Ajnić, Hajrudin Prnjavorac i Rešad Pobrić

(Iz albuma Hamde Hadžismajlovića)

Sa table na Gornjoj čaršiji

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši