Otvorena izložba slika Adele Ber Vukić
U organizaciji JU Muzej i u saradnji sa Međunarodnom galerijom portreta iz Tuzle otvorena je izložba slika Adele Ber Vukić. Na otvaranju izložbe direktor Muzeja Ernad Prnjavorac je predstavio goste i Međunarodnu galeriju, a Miralem Brkić je govorio o slikama. Direktor Međunarodne galerije portreta Dženan Jusufović detaljnije je govorio o Međunarodnoj galeriji i izložbi.
S lijeva Miralem Brkić, Dženan Jusufović i Ernad Prnjavorac
Adela Ber Vukić je prva školovana slikarka i grafičarka u Bosni i Hercegovini. Rođena 1888. godine u Tuzli. U Sarajevu je završila Višu djevojačku školu, a potom je pohađala Učiteljsku školu. Slikarstvo i grafiku je učila u Beču od 1908. do 1914. godine. Prvu godinu privatno, a potom na umjetničkoj školi za žene i devojke. Nakon završenih studija vratila se u Sarajevo, gde je namjeravala da otvori privatnu slikarsku školu, ali njeni planovi nisu realizovani zbog izbijanja Prvog svjetskog rata. Umrla je 1966. godine.
Domaći proizvod
Kupujmo domaće jer mi imamo dobre proizvode, a time jačamo i našu ekonomiju, pa će biti više novca za penzije, socijalna druga davanja. Ovakve podrške domaćoj proizvodnji često slušamo na domaćim TV stanicama. Prva asocijacija su proizvodi široke potrošnje, naročito mlijeko, mineralne vode i sl. Međutim ja sam kroz vlastito iskustvo osjetio neke druge domaće prozvode-usluge i njihove visoke vrijednosti.
Kada sam ugrađivao stent u Tuzli vidio sam dosta pacijenata iz Kosova, pa sam tada bio ponosan što sada u BiH dolaze pacijenti dok su nekada Bosanci i Hercegovci išli u Kamenicu u Srbiju ili Ljubljanu da za 15-30000 KM ugrade bajpase ili obave neke zahtjevnije operacije.
Drugi put sam osjetio vrijednost našeg BiH proizvoda ovih dana i to u našem bližem susjedstvu u Poliklinici Doboj Jug. Tamo mi je dr.Emir Čabrić operirao kataraktu.
Sreo sam pacijente iz raznih krajeva BiH, ali i jednog iz Hrvatske, a rekoše mi da je nedavno pacijent bio i Njemac. Razlog njihovog dolaska u BiH, i to baš u Matuziće, je kvalitet, kratko vrijeme čekanja na operaciju i kratko vrijeme boravka na Polokilinici nakon operacije.
Dok se u drugim sredinama čeka i do dvije godine na operaciju u ovoj ustanovi se može doći na red za 15 dana. Prošle godine je obavljeno preko 1000 operacija, a klinika se i dalje oprema za neke druge zahtjevnije operacije na oku.
Za takvo stanje najviše zasluga ima direktor i operater dr. Emir Čabrić, doktor medicinskih nauka koji je i svoj magistarski i doktorski rad radio na temu operacije katarakte. Pored toga njegov rad je obuhvatio i ekonomsku stranu uvođenje dnevne hirurgije. On danas obučava mlađe ljekare ne samo u Poliklinici nego i u dobojskoj bolnici gdje od kraja prošle godine obavlja sa osobljem ove bolnice operacije učići nove generacije ovom poslu.Dr. Čabrić nije samo vrstan stručnjak nego i menadžer.Sve je dobro organizovano, doktor i osoblje veoma ljubazni i profesionalni prema pacijentima, kao da se radi o privatnoj klinici. Uvedena je dnevna hirurgija i ja sam nakon nepuna dva sata krenuo kući. Imao sam utisak da sam bio kod zubara, a ne očnog hirurga. Brzo sam progledao i odmah se prijavio za operaciju drugog oka.
Dr. Emir Čabrić
Prije desetak godina jedan član iz moje porodice je morao ići na ovakvu operaciju u Sarajevu kod dr. Sefića, a operacije je vršio dr. Nikica Gabrić iz Zagreba čiji učenik je i dr. Čabrić. Operacija je koštala, za jedno oko 2000 KM, a danas u Poliklinici za osiguranika 200 KM participacije, a za ostale pacijente oko 1500 KM. Kvalitet, cijena, rok su opredjuljujući baš kao i kod svakog drugog proizvoda, samo što je ovdje proizvod usluga i to kakva.
Zato se vrlo često može zapaziti na Gornjoj čaršiji neki prolaznik sa zavojem na oku i pitanje radoznalog: Je li kod Čabre?
Hamdija Saračević Riba 1935-2015.
Hamdija Saračević Riba umro je 7. novembra prošle godine, a ja sam tek ove sedmice saznao za to. Stariji se dobro sjećaju stasitog Hamdije kojeg su samo u Tešnju poznavali pod nadimkom Riba. Znajući da je Hamdija rođeni Tešnjak i da je bio vrhunski sportista, želio sam, makar i sa zakašnjenjem, u Tešanjskom dnevniku evidentirati njegovu smrt.
Da bih se prisjetio sportskih rezultata, kako to danas ide, ukucao sam njegovo ime na internetu i na nekoliko portala pronašao obavijest RK Borac Banja Luka koji su objavili vijest o njegovoj smrti. Iznenadio sam se kada sam u njegovoj biografiji pročitao da je rođen u Banja Luci. Provjerio sam kod nekoliko starijih osoba ovaj podatak. Da je Hamdija rođen u Tešnju, prvu sam informaciju dobio u kući, od Zejne Livnjak, moje punice, koja se dobro sjeća Hamdine porodice i sjeća se da joj je Abdulah, Hamdijin otac, kao ženski frizer pravio frizuru kada se udala 1945. godine. Hamdija i moj školski drug Osman Morankić su djeca od brata i sestre, pa mi je i on dao potrebne informacije. I pored toga sam otišao u Matični ured kako bih i rodnim listom potvrdio ono što sam znao.
Ne znam zašto je portal Rukometnog kluba Borac, što su vjerovatno prenijeli i drugi, upisao Banja Luku kao mjesto rođenja, ali mi je drago da sam i rodnim listom potvrdio da je Hamdija rođeni Tešnjak.
Ko je Hamdija Saračević?
Prvo se bavio odbojkom, zatim fudbalom, da bi punu sportsku afirmaciju stekao u rukometu. Igrao je za ekipu Borca iz Banja Luke u vrijeme kada je ovaj klub osvojio prvenstvo Jugoslavije 1959. i 1960. godine, a 1961. godine je sa Borcem osvojio kup Jugoslavije. Odigrao je 114 utakmica za Borac i postigao 215 pogodaka. Bio je reprezenrtativac Jugoslavije, a prvu utakmicu je odigrao u Minhenu1962. godine protiv SR Njemačke.
Među rođenim Tešnjacima vrhunskim sportistima mislim da je on najviše postigao. (Neki od njega sa većim rezultatima rođeni su van Tešnja, ali su im očevi rođeni Tešnjaci, kao što su Dragoslav Raša Nesterović – NBA zvijezda i današnji sekretar Slovenačkog košarkaškog saveza, Zlatan Saračević – atletičar, bacač kugle, i Zlatan Saračević – rukometaš, sin Hamdijin.)
Hamdija je sin Abdulaha Saračevića, frizera iz Tešnja, krupnog čovjeka od dva metra koji je bio sokolaš. Hamdijin djed je mualim Vejsil ef. Abdulahov brat je Smail, otac Huseina, Jusufa i Alije Saračevića. Abdulah je pored Hamdije imao sina Hajrudina koji je umro i Izudina koji danas živi u Sloveniji.
Hamdijina mati je Hasnija Morankić, sestra Hidajeta Morankića. Nakon što su se roditelji razveli pred Drugi svjetski rat, Hamdija sa majkom odlazi u Banja Luku kod njezine majke. Poslije rata ponovo dolazi u Tešanj i završava osnovno obrazovanje. Sa njim je u razred išla Šahza Bajraktarević i sjeća se da su stanovali u zgradi preko puta Riječke džamije, a učitelji su im bili Zlata i Muharem Dedović. Nadimak Riba dobio jer je lovio ribu rulkama u Limanu. Poslije završetka škole u Tešnju u Sloveniju (Idrija) gdje završava stručnu tehničku školu. Nakon toga se zapošljava u firmi Univerzal u Banja Luci. U tom gradu je formirao porodicu sa Mandom Knežević, a njegov sin je Zlatan Saračević, bivši rukometni reprezentativac Jugoslavije i reprezentativac Hrvatske. Pripada samom vrhu čuvene jugoslavenske rukometne generacije.
Otac Abdulah ponovo se oženio i odselio iz Tešnja, te dobio sina Zlatana, najboljeg bh. atletičara svih vremena, dizača tegova i hrvača. Zlatan (Abdulahov) je bio evropski, mediteranski i balkanski prvak u bacanju kugle, drugi na Univerzijadi, pet puta je bio prvak Jugoslavije u dizanju tegova, predratni rekorder i državni reprezentativac u bacanju kugle. Nosio je zastavu BiH na olimpijskim igrama u Madridu 1992. godine.
Zlatan (Hamdijin) je bio reprezentativac Jugoslavije od 1981-1991. godine, Hrvatske od 1992. do 2000. godine. Sa jugoslavenskom reprezentacijom osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama, a sa hrvatskom reprezentacijom osvojio je olimpijsko zlato, srebro na Svjetskom prvenstvu, bronzanu na Evropskom i zlatnu na Balkanskom prvenstvu.
Hamdija Saračević (lijevo) – kapiten ekipe Gračanice, za koju je igrao 1962. godine,
sa sudijom Šerakom iz Tuzle, pred utakmicu sa ekipom Mladost iz Banja Luke
(fotografija Hasana Berberovića iz Gračanice)
Tako su dva sina i unuk Tešnjaka Abdulaha Saračevića postigli vrhunske sportske rezultate.
Hamdija je uvijek bio vezan za Tešanj. Sjećam se da smo jednom organizovali posjetu iz Pobjede u njegovu firmu, gdje smo imali i sportske susrete. Pamtim da nas je u odbojci sam pobijedio.
Promocija knjige Brak dr. Senaida Zaimovića
U organizaciji Medžlisa islamske zajednice održana je promocija knjige Brak dr. Senaida Zaimovića. Promotor knjige je bio socijalni psiholog, profesor emeritus dr. Ismet Dizdarević, prvi doktor psiholoških nauka u BiH. Izdavač je Rijaset IZ BiH. Promocijom je moderirao mr. Fuad ef. Omerbašić koji je uz nekoliko rečenica o braku, autoru i gostu napomenuo da je ovo prva promocija ove knjige. Knjiga je nastala na doktorskoj disertaciji autora i rezultat je niza istraživanja.
Tema knjige je zaista aktuelna u vrijeme novog globalnog svjetskog poretka sa poremećenim vrijednostima. Porodica kao osnova svakog društva doživjela je svoje transformacije koje se manifestuju i u stvaranju i održavanju bračne zajednice gubeći svoje mnoge ranije vrijednosti. Iz izlaganja autora nekoliko podataka mi se urezalo u sjećanje. U BiH na 1000 brakova događaju se 82 razvoda. Žene danas ulaze u brak sa prosječnih 26,5 godina, a muškarci sa 28,5 i ako je najbolje vrijeme za reprodukciju ljudskog roda 17-24 godine. U 2014. godini rodilo se u BiH 30328 djece, a umrlo 35500 njenih stanovnika. Danas žene rađaju prosjećno 1,2 djece. Zanimljivo je da među nacionalnostima koje žive u BiH nema bitnih razlika u podacima.
S lijeva dr. Senaid Zaimović mr. Fuad ef Omerbašić i prof. dr. Ismet Dizdarević
Intersentan je podatak da je anketiranjem 521 ispitanika o problemima koji dovode do razvoda finansije kao uzrok su na prvom mjestu. Promocija knjige je dio sadržaja Tešanjsko proljeće.
Treći sajam srednjih škola i fakulteta
I ove godine je održan, treći po redu, Sajam srednjih škola i fakulteta. Namijenjen je maturantima osnovnih i srednjih škola kako bi se upoznali sa srednjim školama i univerzitetetima gdje mogu nastaviti svoje obrazovanje. Na sajmu su se predstavila 22 fakulteta i višie škole iz Sarajeva, Tuzle Zenice, Doboja, Brčkog, Kiseljaka, Viteza, Travnika i Visokog, 8 srednjih škola i 4 institucije vezane za obrazovanje.
Dr. Venan Hadžiselimović se obratio maturantima i gostima u ime Udruženja privrednika,
Organizovan je dolazak na Sajam 600 maturanata srednjih škola i 550 maturanata osnovnih škola u Tešnju. Predsjednica organizacionog odbora Sajma je Aida Salkić. Sajam je otvorio načelnik mr. Suad Huskić. Maturantima se obratio u ime Udruženja privrednika i Venan Hadžiselimović. Među prisutnima su bili i zastupnik u Parlamentu u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentu ZE-DO kantona dr. Ibarhim Plančić predsjedavajući OV-a Senad Subašić i više vijećnika OV-a. Prigodan muzički, folklorni i dramski program izveli su učenici Gimnazije.
Počela implementacija projekta Zasadi cvijet za bolji svijet
UG REZ Tešanj
Nastavljaju se aktivnosti proljetnog čišćenja i uređenja na području Općine. Jedna od njih je i početak implementacije projekta Zasadi cvijet za bolji svijet
UG REZ iz Tešnja u Rosuljama. Akcijom se uređuje prostor MZ Rosulje sadnjom sadnica drveća, ukrasnog rastinja, cvijeća i čišćenjem javnih povrđina MZ-e.. Uređen je ili se uređuje prostor oko izvorišta vode Sankovac, prostora oko Doma kulture, sportskog poligona. Cilj je da se i svijest prema okolišu u vlastitoj sredini mijenja.
Susret je započeo u prostorijama Doma kulture gdje su na zidovima bile fotografije od prije 25 godina kada se mještani zajednički provodili razne akcije. Prisutnima se prvi obratio Ivica Bošnjak i kazao je da je ovo prvo zajedničko okupljanje nakon 25 godina oko zajedničkih aktivnosti u Mjesnoj zajednici. Predjednik UG REZ Senaid Himzić je napomenuo da je ideja nastala još prije dvije godine. Napravili su projekat kandidovali i dobili podršku od Općine. Ono što je posebno važno stanovnici svih nacionalnosti učestvuju u programu. Govorio je i Muhamed Agić predsjednik Savjeta MZ, a vjerski dostojanstvenici jerej Mihail Gavrilović, don Ilija Marinović i glavnim imam Fuad ef. Omerbašić dali su svoju podršku mladim i njihovim aktivnostima. Među prisutnima su bili imam džemata Vukovo Mirnes ef.Alić, predsjednik HDZ Tešanj Anto Pešić, a Emir Unkić Deba je u ime SDP-a donio na poklon sadnice niskog ukrasnog rastinja. Nakon toga prvi ljudi vjerskih zajednica, predsjednik Savjeta MZ i najstariji stanovnik Rosulja Jozo Bošnjak zasadili su sadnice kod Doma kulture.
Prvi ljudi vjerskih zajednica u Tešnju zasađuju sadnice
Time su mladi želili pokazati da je multietičnost i multikulturalnost njihove sredine prednost, ane mana u aktivnostima za bolji život njihove sredine.
Zadovoljstvo je bilo pratiti ovu aktivnost mladih Rosuljana. Nema ni jedan razlog da se zajedništvo na teritiriji cijele Općine ne manifestuje na ovakav i drugi način. Kada ne ide odozgo mogu se temelji zajedništva i multietničke BiH, graditi i odozdo. Rosuljani su to i pokazali
Mr. Fuad ef. Omerbašić je kazao da su hudbe nakon džuma namaza bile posvećene očuvanju okoline i sugestijama za vakufljenje svog slobodnog vremena za opće dobro i napomnueo je dnu zanimljivu konstataciju da su zrak i voda u ljudskim, a ne Božijim rukama, nekima bi bili uskračeni.
Odigrana prijateljska fudbalska utakmica TOŠK- Sarajevo
Sarajevo, Željezničar i Sloboda su bili česti gosti u Tešnju. Pauza u klupskim takmičenjima Premijer lige zbog nastupa reprezentacije i priprema TOŠK-a za narednu sezonu iskorištena je za prijateljsku utakmicu. To je bila i prilika da se sadašnji trener TOŠK-a Edin Šaranović, koji je ponikao u TOŠKU, a punu afirmaciju stekao u Sarajevu, na simboličan način oprosti od aktivnog igranja noseći nekoliko minuta dres Sarajeva. Bila je to prikika da jedan od največih navijača TOŠK Enver Korajlić dobije dres sa brojem 85 za svoj 85 rođendan i izvede početni udarac. Dres je uručen oboljelom Emiru Kotoriću navijaču Toška, i organizovano postavljanje kutija za pružanje pomoći navijača za njegovo liječenje.
Zajednička fotografija rukovodstva TOŠK-a i Sarajeva
Utakmica je odigrana po hladnom i kišovitom vremenu, a završena je rezultatom 2:1 za Sarajevo.
Enver i Emir su dobili dresove TOŠK-a
Završena ekološka akcija na uređenju Kiseljaka
Odred izviđača ”Crni vrh” pod vodstvom stariješine Muje Pobrića,jutros je u 10 sati vrijedno krenuo u akciju ekološkog uređenja Turističko-rekreacione zone Kiseljak. Njima se priključio i Husein ef.Bećirović sa polaznicima mektebske nastave MZ Karadaglije
Nije im smetalo ni što je nedjelja, niti što počinje ljetno računanje vremena, okupili su se na dogovorenoj lokaciji i počeli sa radom. Nakon uputa stariješine i podjele u grupe, članovi su počeli da pune vreće i temeljito čiste okoliš. Poslije dva sata vrijednog rada, dobili su zasluženi odmor uz vatru na kojoj se kuhao izviđački grah u kazanu, zaštitni znak udruženja. Njihov trud nagrađen je lijepim vremenom, pa će ostatak dana moći provesti u igri na izletištu Kiseljak.
Naravno,iskorišteno je vrijeme za uvježbavanje patrola za nastupajuće takmičenje u Zenici.
Svrha ove akcije je da je općina objedinila ovu atktivnost na proljetnom uređenju, dajući materijalnu i finansijsku podršku. Rezultat je čista okolina, ali što je još važnije ekološki osvješteni građani koji prepoznaju vrijednost ovoga i temelj mladim ljudima, koji će graditi pravilan odnos prema prirodi.
Naše članove danas su posjetili:
- Mr.Suad Huskić,načelnik općine Tešanj
- Hamzalija Hojkurić,pom.načelnika za financije
- Šemsudin Karahodžić,eko policajac
- Azra Mujaković,predsjedavajuća Savjeta
- Belma Torić,novinar
Medijski pokrovitelji: ZOS radio, Tešanjweb, Tešnjaci
Posjeta načelnika općine mr.Suada Huskića učesnicima akcije
Održan koncert Mješovitog hora LEGE ARTIS iz Tuzle
U organizaciji Cko, a u okviru Tešanjskog proljeća održan je koncert Mješovitog hora LEGE
ARTIS iz Tuzle pod dirigentskom palicom mr. Jasmina Hasića. Gledalaca je bilo malo i ako je ulaz bio besplatan
Polaznici mektebske nastave u akciji proljetnog čišćenja
Polaznici mektebske nastave nih između 1800 i 2000 iz 34 džemata na prostoru Medžlisa Islamske zajednice Tešanj u nedjelju, učestvovali su u organizovanom proljetnom čišćenju svojih sredina u kojima žive.
Učenicima pred Šarenim mektebom godorio je glavni imama, lijevo imami Kurtić i Bukvić
Prije početka čišćenja njihovi imami su im govorili o potrebi očuvanja Božijih vrijednosti kao što su voda, zrak, biljni svijet. I ova akcija je dio ukupne općinske akcije, a sendviće i sokove djeci su obezbjedili firma MADI, pekara Berberović, Medžlis IZ-a i Općina.
Uskrs
Ove nedjelje 27.3. katolici su obilježili svoj velliki praznik Uskrs. Ovog katočičkog praznika se dobro sjećaju i muslimanska koja su od komšija i prijatelja dobivali šarena jaja. Prije odlaska u Dom kulture u Rosuljama otišao sam da posjetim mog strarog Pobjedovca Stipu Šarića i dobio sam dvoje jaja kao nekad od pokojne Ane Knežević iz Cerovca.
U crkvi sv. Ivana Krstitelja u Jelahu održana je Uskrsna misa u nedjelju, a održat će se i u Uskrsni ponedeljak. U subotu nakon jutarnje mise u crkvi svetog Petra i pavla održan je Blagoslov hrane koju su vjernici donijeli u crkvu kako to nalaže običaj.
Obilježavanje praznika će se nastaviti porodičnim okupljanjima i ručcima. Po intezitetu saobraćaja i broju stranih tablica i ove godine su svoj kraj posjetili nekadašnji stanovnici ili oni koji privremneo borave u Hrvatskoj, Njemačkoj i drugim zemljama.
Detalj sa jutarnje mise i Blagoslava hrane u tešanjskoj crkvi sv. Petra i Pavla
Stare fotografije
Nastavnici ispred osnovne škole Huso Hodžić 1975. godine S lijeva Zulejha Sadžak Terzić, Radovan Markov, Jelica Jankov, Hasan Dolamić i Ramiz Brkić
Sa table na Gornjoj čaršiji
(PS r. Advija se prezivala Agić)