TESANJ.NET stranica grada
Zvanično otvorena farma pilića u Potočanima.
Firma Ivex d.o.o., osnivača i vlasnika Ivana Ercega završila je investiciju u farmu sa četiri objekta za uzgoj pilića kapaciteta 80 000 kom. Uzgoj prvog legla u navedenom kapacitetu je započeo, a obavljen je i čin zvaničnog otvorenja. Uz prisustvo porodice, prijatelja i zvaničnika (zvaničnici su moguće došli u svojstvu prijatelja), Ivina mama, baba Janja, je zvanično skinula crvenu traku sa vrata prvog objekta i tako simbolično obavila svečano otvaranje objekta. Otvaranju je prisustvovao Senad Subašić predsjedavajući OV-a i Senad Brka predsjednik Udruženja privrednika.
Promovisana knjiga Patriotska liga regije Doboj i patriotska liga opštine Tešanj Ekrema Ljevakovića
U maloj sali Cko održana je promocija knjige Patriotska liga regije Doboj i Patrotska liga opštine Tešanj autora Ekrema Ljevakovića. Izdavač knjige je knjižarska kuća Planjax komercd.o.o. Recenzenti knjige i promotori su bili generali Sakib Mahmuljin i Fikret Muslimović. Moderator promocije je bio Kemal Ljevaković.
Knjiga je autorovo svjedočenje, postojanja Patriotske lige BiH, regije Doboj i općine Tešanj, kao aktivnog učesnika u formiranju i djelovanju.
Ekrem Ljevaković je rođen u Trepču 1954. godine, gdje je završio Osnovnu školu. Srednju školu je završio u Tešnju, radi kao radnik u RMK Željezara Zenica, a nakon završetka Elektrotehničkog fakulteta radi u kombinatu Bratstvo u Novom Travniku.U junu 1991. godine uključuje se u rad Patriotsek lige u Tešnju. Tokom rata 1992-1995 obavljao je niz dužnosti u Armiji BiH. Bio je komandant odreda Kalošević, a rat završava kao pomoćnik komandanta 37. divizije. Kao profesionalno vojno lice ostaje u službi Armije BiH, a zatim radi kao Načelnik odjela u Upravi za odbranu Zenica. Penzionisan je 2004. godine.
Promovisana Ratna trilogija rata Mustafe Bešlagića Muće
U organizaciji JU Opća biblioteka, koja je i izdavač, održana je u atriju Medžlisa IZ-a promocija Ratna trilogija Mustafe Bešlagića Muće. Knjige govore o vremenu proteklog rata i zbivanjima na tešanjskom prostoru. Sastoji se od tri knjige:Rat za „mali Teheran“ koja prati ratnu 1992. godinu, Opsada koja prati zbivanja 1993. godine i Gospodari fronta koja govori o događanjima prva četiri mjeseca 1994. godine. Promotori su bili: akademik prof. dr. Muhamed Filipović, prof. dr. Džemal Najetović i mr. Sakib Kurtić. Promociju je moderirala direktorica JU Opća biblioteka Almina Brkić.
Soba sevdaha i u Tešnju
U Sarajevu na Bašćaršiji postoji soba sevdaha posvećena interpretatorima i stvaraocima sevdalinke. U skromnom obliku Hasan Berberović je u svojoj kući u Kotlanicama postavio jednu postavku posvećenu sevdahu i sevdalijama koju je nazvao Sobom sevdaha.
Hasan Berberović, rođeni Tešnjak, a dugogodišnji Gračanlija po mnogo čemu je zanimljiva ličnost. Nakon završetka Osnovne škole u Tešnju, završio je Tehničku drvarsku školu, zatim i Fakultet. Radio je u Stolarskoj radionici u Tešnju i bio među onom vrsnom grupom majstora koji su radili pojedinačne komade modernog namještaja. Radio je u Krivaji na nizu poslova tehnologije i prozvodnje, a u Jadrini iz Gračanice kao tehnički direktor. Bio je i predsjednik OK SK-a Gračanica.
Međutim ,njegov život je vezan i za sevdah. Od 1968. godine kada ga je njegov rođak Omer Pobrić pozvao u goste na Ilidžanski festival,Hasan se druži sa sevdahom i sevdalijama i to onim vrhunskim. Danas mu je 81. godina, a često mu u njegovu kuću-vikendicu u Kotlanicama dođu da zapjevaju i zasviraju vrhunski interpretatori sevdalinke i harmonikaši. Ja sam zadnji put bio kod njega kada je pjevao Arif Ahmetašević, a svirao Abaz Bijedić Abasko.
Na nagovor Ramiza Brkića u jednoj sobi u svojoj kući postavio je fotografije (i tekstove vezane za Hasana i sevdah)na kojima je sa poznatim interpretatorima sevdaha kao što su:Zaim Imamović, Safet Isović, Hasiba Agić, Meho Puzić i mnogi drugi. Posebno mjesto zauzimaju fotografije Omera Pobrića, Hasanovog rođaka koji ga je uveo u svijet sevdaha.
Na otvaranju muzičke sobe bili su zaista ugledni gosti. Bio je stari i budući načelnik Gračanice Nusret Helić, urednica sa televizije Tuzlanskog kantona Erna Redžepagić, interpretator sevdaha Arif Ahmetašević iz Tuzle, harmonikaš Abaz Bijedić Abasko i dr.
Erna Redžepagić je iskoristila priliku pa je obišla i Omerovu rodnu kuću, zatim Gradinu jer priprema emisiju posvećenu Institutu sevdaha i Omeru Pobriću.
Načelnik Helić je kazao da će svakako ova postavka biti viđena i u Gračanici.
Održam Memorijalni malonogometni turnir u malom fudbalu.
U sjećanje na poginule vatrogasce Mensura Hodžića i Muju Hadžića u organizaciji DVD Tešanj 1905 održan je Memorijalni malonogometni turnir na poligonu OŠ Rešad Kadić. Ove godine na turniru su učestvovale ekipe:DVD Tešanj 1905, DVD Jelah, DVD Zenica, DVD Tavanhut (mjesto kod Subotice), PVJ Tešanj, i ekipe sponzora turnira Enkera, Pobjede, Euroonix-a, Violete, FAD-a i Zlatare Dar. Turnir je otvorio starješina profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Hasan Ćeman. Prije početka turnira ženska i muška ekipa mladih imala je pokaznu vježbu gašenja požara.
Prateći ovakve i druge manifestacije zapazio sam jedno ponašanje organizatora koje bi zaista trebali mijenjati, a to je intoniranje državne himne. Pitanje je za sebe na kojim javnim događanjima se intonira državna himna?Ako se već intonira to treba uraditi na dostojanstven način i kako to cijeli svijet radi. Prvo ako se intonira himna onda na istaknutom mjestu se postavlja državna zastava (u ovom slučaju je nije bilo). Svi akteri i posjetioci okreću se prema zastavi, što se nerijetko ne čini jer se zastava postavi za leđima posjetilaca.Recimo na otvaranju Sajma pčela intnirana je himna na otvorenom prostoru u Gradskom parku bez zastave. Himnu su mirno slušali samo organizatori i par posjetilaca, dok su ostali posjetioci i slučajni prolaznici okolo hodali, razgovarali, smijali se. U takvim okolnostima bolje je ne emitovati.
Zakoni i propisi u praksi
Ustavni sud donio odluke, koje se ne izvršavaju, zakon regulisao ponašanja iz oblasti ekologije koje se ne poštuju, firme dužne milijarde jer ne poštuju zakon. U Sarajevu „specijalac“ vozač usmrtio dvije studentkinje na pješačkom prelazu vozeći velikom brzinom kroz crveno. Stotine mrtvih nacestama BiH, uglavnom jer se ne poštuju propisi, vozi se brzo, pretiče u nepreglednim krivinama. U Tešnju vozač uletio u izlog radnje kod Riječeke džamije, a drugi u izlog radnje na Gornjoj čaršiji na početku ulice Enesa Galijaševića. Narod u Sarajevu izašao na ulice i traži promjenu zakona radi uvođenja strožijih kazni za prekršioce. Postoje prekršioci i oni koji kontrolišu provođenje propisa. Kako ih policija provodi u Tešnju. Kao i u cijeloj BiH selektivno. Stiče se utisak prema ćejfu i zavisno prema kome treba da se izrekne prekršajna prijava.
Tešanj je tijesan grad sa puno vozila. Parkinga nema dovoljno niti će ga biti. Parkira se svuda i svagdje. Velike dileme su bile da li da se zatvori Titova ulica za saobraćaj, a onda na zahtjev vlasnika prodavnica pronađeno rješenje da se zabrana odnosi samo petkom i utorkom određeno vrijeme, a ostalim danima dozvoljen je saobraćaji zadržavanje, ali ne i parkiranje. Međutim, u provođenju ova ulica je postala besplatno parkiralište. U Zvečaju je napravljen parking prostor za automobile i autobuse. Svaki dan na mjestima parkiranja za autobuse parkirana putnička vozila. Na trotoaru ispred Centra za socijalni rad svaki dan parkirana vozila. Iznenadio sam se kada mi je jedan moj gost javio da mu je došla „čestitka“ za parkiranje na ulici ispred moje kuće u ulici Enesa Galijaševića i to četvrtkom kada je u ovoj ulici najmanje parkiranih vozila i sa veoma malim prometom (dvosmjerna ulica). Obratio sam pažnju i izbrojao utorkom i petkom od 14-17 vozila pogrešno parkiranih. Da li se svakog petka ili utorka (džuma i pijačni dan) vrši kontorla? Sumnjam. Nikada nisam vidio policajce da u to vrijeme nešto pišu (To znači da oni ipak selektivno primjenjuju zakon). Ima se utisak da zbog toga što je malo mjesto znaju vlasnike kola pa onda upišu one koje ne znaju da bi se u izvještajima našle neke bojke. Takva država je nesretna jer svi građani nisu isto tretirani kada su propisi u pitanju i kažnjavanje za prekršioce. Nije tako samo u saobraćaju, tako je i kod inspekcijama i sudovima i drugim oblastima.
Turisti iz Pule u Tešnju
Povremeno Tešanj posjete gosti iz Banje Vrućice u Tesliću. Obiđu Gradinu i Eminagića konak i vraćaju se nazad. Tešanjska turistička ponuda se uglavnom svodi na ova dva objekta i prostor Medžlisa IZ-a i Ferhad-begove džamije. Vrijeme zadržavanja nije duže od dva tri sata.
U Bukvi imamo hotel sa vrhunskom uslugom. U sljedećem periodu bi svakako trebalo raditi na povećanju broja turista i njihovom dužem boravku.
U subotu sam zabilježio dvije grupe Puljana (Republika Hrvatska) koje su po navedenim objektima vodili kao turistički vodiči direktor JU Muzej Ernad Prnjavorac i kustos Jasmin Mandžukić.
Foto zabilješka
Stare fotografije
Prepisujući drugi dio Domovnica (matične knjige domaćinstava) ustanovio sam da je, računajući obje knjige najbrojnije domaćinstvo Sejde Krdžalića. Od 1931-1945. U njegovom domaćinstvu bilo je 30 članova. Dr. Besim Krdžalić mi je pomogao da identifikujem članove porodice na jednoj fotografiji ove porodice koju sam imao u arhivi.
Porodica i rođaci Sejde Krdžalića:
Prvi red, djeca:Sakib, Tehvida (udata Šahbegovića), Seid, Adila, Halil, Sejdo, Hazim, Mehmedalija, Sabira (udata Šišić), Fikreta (udata Prnjavorac), Semija (udata Harčin), Niza (žena Sejdina),Halida (udata Bećkan).
Drugi red:Hava Hrvić (udata za Rasima Krdžalića), Hanumica (udata za Mahmuta Krdžalića), Dževahira (udata Jusić), Mahmut, Hasnija (udata Deljkić), Muhamed, Ljubica (udata za Muharema), Aiša Kotorić (udata za Muhameda), Osmo, Izet u naručju majke Mejre, Zilha (udata za Zeira), Derviša (udata za Osmana Deljkića).
Sa table na Gornjoj čaršiji
