TESANJ.NET stranica grada
Pravoslavci proslavili Božić
Liturgijama na Badnje veče i Božić, u hramu Pokrova svete Bogorodice u Tešnju, pravoslavni vijernici proslavili su najradosniji praznik rođenje Isusa Hrista, Božić. Liturgije na Badnje veče i Božić pred 30-tak vijernika predvodio je jerej Mihail Gavrilović. Na Badnje veče po običaju, izvršeno je paljenje badnjaka uz prigodnu molitvu i vatromet. Božić se slavi tri dana u okviru porodice i prijatelja uz čestitku Mir Božiji, Hristos se rodi.
(informacija i fotografija Boban Kršić)
Neki podaci iz Domovnice koji ukazuju na stagnaciju Tešnja u prvoj polovini prošlog vijeka
Nakon što sam prepisao Domovnicu od 1910-1930. godine, knjiga I sa 107 strana u kojoj su evidentirana 249 kućna broja, uočio sam nekoliko podataka koji govore o stagnaciji života u Tešnju početkom 20 stoljeća.
Čovjek je naseljavao prostor Tešnja,prema arheološkim istraživanjima, još od neolita. Njegova se pozicija mijenjala kroz historiju zavisno od vojne pozicije i važnosti. Tako su u Tešnju boravili Iliri, Rimljani, a u Srednjem vijeku se spominje kao grad u župi Usora i imao je isključivo vojno-strateški značaj.
Dolaskom Turske, pozicija Tešnja se mijenja. Tešanj postaje mjesto na tranzitu puteva kojima su se kretale robe. Od Sarajeva i Travnika se putovalo do Broda preko Tešnja. Kod Žepča su putnici i karavani tovarnih konja skretali prema prema Crnom vrhu (732m) da bi se na drugoj strani spustili u Tešanj, a onda preko rijeke Usore nastavljali prema Derventi. Tako je Tešanj postao jedan od vodećih trgovačkih centara u Bosni. U njemu su živjele brojne begovske i aginske porodice koje su ulazile u red najsilnijih u Bosni (Ivan Frano Jukić Putopisi i istorijsko-etnografski radovi).
Pored uživanja prihoda sa svojih feudalnih posjeda neki se orijentišu na bavljenje trgovinom. Pored muslimana trgovinom su se veoma uspješno bavili Srbi i Jevreji. Pored trgovine cvjetaju i zanati u Tešnju. Na kraju turske vladavine u Tešnju je bilo sjedište kajmakana.
Promjene počinju već od 1864. godine završetkom gradnje novog druma dolinom Bosne. On je bio pogodan za kolski prijevoz. Tako je putnik iz Sarajeva do Broda mogao na njemu sresti 250 teretnih kola. (D.D.Vasić, Doboj i Tešanj uoči i u vrijeme austrougarske okupacije 1878. godine)
Odmah iza okupacije 1878. godine, Austro-Ugarska počinje sa gradnjom željezničke pruge koja je puštena u promet već 1879. godine i koja će još više udaljiti Tešanj od saobraćajnica i sve više ga činiti izolovanim. Sve značajne funkcije se sele u gradove pored rijeke Bosne. Trgovine i zanati više nisu skoncetrisani u Tešnju.
Neki podaci izvađeni iz Domovnice iz 1911-1930 godine govore o tome. Bez obzira što se radi samo o muslimanima, mogu se dati ocjene kretanja jer su oni bili većinski stanovnici, a migracioni proces odlaska iz Tešnja nije imao obilježje pripadnosti nekom narodu. Prema popisu iz 1899. godine Tešanj je imao 6734 stanovnika (muslimani 5588, katolici 661, pravoslavci 453 i Jevreji 32), a 1918. godine imao je 2965 stanovnika (muslimani 2595, katolici 100, pravoslavci 265 i Jevreji 15).Podaci iz rukopisa Mustafe Ćemana:Hronologija ličnosti i događaja tešanjskog kraja):
U Domovnici je upisano 249 brojeva, od kućnog broja 186 do 435.Od toga 43 stana ili 17,2% su prazni. Potpuno praznih je dvadeset i vjerovatno su vlasnici odselili. Osam ih je prazno jer vlasnik stanuje u drugom dijelu grada, a 14 ih je otišlo da žive na selu (Logobare, Raduša, Tugavići, Jelah, Kalošević, Sejmen Polje)
Trinaest porodica je odselilo iz Tešnja i 11 pojedinaca. Različite su destinacije, najčešće Doboj, Teslić, Turska.
Jedan je veleposjednik i on se preselio u Jelah. Druge porodice posjednika sele u tešanjska sela gdje su imali imanja. Tako begovske porodice Đonlagić i Kapetanović sele u Kalošević, Ajanović u Jelah, Smailbegović u Kulaše gdje će se stalno nastaniti.
Razlog leži u tome što je ukinut feudalizam, razne agrarne reforme su im oduzele zemlju. Sada su morali sami da upravljaju imanjima. Evidentirano je 50 sluga. Njihov se status mijenja. Neke begovske porodice su i potpuno osiromašene jer nisu bile sposobne prilagoditi se novom stanju.
Posjednika ima 68. Upoređujući neke podatke sa podacima iz Domovnice od 1931. godine može se zaključiti da su neki posjednici osiromašeni pa su počeli živjeti od drugih zanimanja. Jedan je postao telal.
Trgovina je bila zanimanje značajnog broja stanovnika Tešnja. U Domovnici ih je evidentirano 32. Tešanj gubi značaj kao trgovačko mjesto pa i mnogi trgovci svoje trgovine sele iz Tešnja. Po popisu iz 1639. godine u Tešnju je bilo registrovano 110 zanatlija od toga 17 terzija, a u Domovnici ih je evidentirano 4, berbera je bilo 10, a u Domovnici 4, čizmara i papučara 18, a u Domovnici obućara /cipelara 6 i itd.
Vrijeme
Kraj ove sedemice obilježilo je veoma hladno vrijeme. Prvo je u petak duvao hladan vjetar, a onda se preko noći spustila temperatura do -17ºC. Subota je bila sunčana, ali hladna, a noć između subote i nedjelje još hladnija. Nisam smio ujutru izlaziti pa mi je supruga otišla na Donju čaršiju da kupi novine (kiosk na Gornjoj čaršiji nedjeljom ne radi) i da napravi fotografiju sa temperaturom na Mann Hummelovom satu. Zabilježila je -20ºC u 8 sati. Po informacijama iz kafane u Bukvi na benzijskom pumpi zabilježena je temperatura od -25ºC, au Jelahu -26ºC. Meteorolozi najavljuju hladni talas do srijede.
Fuad Šišić direktor Saračević d.o.o.
Fuad Šišić će od početka ove godine obavljati poslove direktora firme Saračević d.o.o. Bio je načelnik općine odlukom Ratnog predsjedništva 1994. godine, a kasnije imenovan i za Prelaznog općinskog načelnika. Bio je načelnik Općine 1997-2000. godine, a zatim 2008-2012. godine. Obavljao je niz dužnosti u Mann und Hummelu BA, a zadnja dužnost je bila rukovodilac Marketinga i prodaje. Tokom radnog angažmana prošao je različite formalne i neformalne oblike usavršavanja i obrazovanja u menadžmentu. Napisao je i nekoliko knjiga, među kojima su i one koje se odnose na menadžment.
Firma Saračević d.o.o.ima intenzivan razvoj zadnjih godina i potreban joj je iskusan menadžer sa savremenim shvatanjima, kao što je Fuad Šišić, kako bi firma nastavila svoj rast.
U toku radovi na izgradnji abdesthane u Čarši džamiji
Nakon kupovine jednog ćepenka Medžlis IZ-e je počeo sa izgradnjom abdesthane u podrumskom dijelu za potrebe Čarši džamije. Istovremeno je oko munare podignuta skela sa zaštitnom mrežom sa ciljem da se zaštiti od nanošenja vode i snijega i smrzavanja jer je jako oštećena. U proljeće se planiraju radovi na reparaciji munare.
Umro Ivo Šumić
Ivo Šumić je jedan od onih sugrađana koji je svojom toplinom i pripadnosti čaršiji bio veoma omiljen. Na dan kada je umro zvao me Hasan Ahmetlić i kaže da ga mati zadužila da vidi da li je potrebna pomoć kod Ivine sahrane. Bio je prepoznatljiv po svom ljetnom slamnatom šeširu i zimskoj šubari sa onim izduženim dijelom za uši. Uvijek je imao u ustima nezapaljenu naopako okrenutu cigaretu. Radio je u kiosku do 1974. godine, kada počinje raditi u Enkeru, u skladištu, sve do penzionisanja. Volio je knjigu. Bio je česti posjetilac kulturnih događaja u Tešnju, ali i kafana gdje su družio sa sugrađanima.
Za vanredne prilike nema vanrednog ponašanja
U proteklu nedjelju praznik, pa je smeće KP Rad odvezao dan kasnije. Obzirom na iznimno niske temperature potrošnja goriva je velika pa i količina pepela. Tako se desilo da je ona šljaka od nedjelje kod mene ostala u posudi van onih predviđenih za pepeo i smeće. Stavio sam tu posudu na kantu računajući da će je istresti u kamion. Međutim radnici Rada su je samo skinuli i ostavili sa strane, što je isti posao kao da su je istresli u kamion. Hladnoće će potrajati i sada pravimo gomile oko kuća. Da li smo to zaista morali činiti?
Nema prilagođavanju stanju, pravite kamare oko kuća, a može vam zatrebati za posipanje prilaza da vam se ne kliže, to je “poruka” JP Rad, kako sam je ja shvatio
Ako Tešanj želi biti bolji od drugih, a takav jeste i to se stalno potencira, onda mora i u ovakvim prilikama biti drugačiji i prilagoditi se stanju i olakšati građanima.
Stare fotografije
Stoje s lijeva:dr. Ibrahim Mehić, Nadir Smailbegović, Rifat Ferizbegović, Ekrem Silajdžić Maca i Hilmo Širbegvić
Čuče:NN, Mesud Terzić, Ibrahim Širbegović i Sead Prnjavorac Hov.
Sa table na Gornjoj čaršiji
