Tešanjski dnevnik 4-11.2017. godine

Svečanost u Pobjedi

Rijetko mi stigne neka pošta u sanduče. Tamo ne volim ni zavirivati jer su u to uglavnom računi za režije, kazne za prekoračenje brzine i sl. Međutim, ove sedmice dobih kovertu čiji me sadržaj jako obradova. Poziv iz Pobjede, u kojoj sam proveo najveći dio svog radnog vijeka, za prisustvo svečanosti prijema penzionera povodom 9. septembra Dana Pobjede. Ja nisam Pobjedin penzioner (Pobjedinih penzionera je 217), ali sam najveći dio radnog vijeka proveo i rastao sa ovom fabrikom i srcem vezan za nju i njene radnike.

Primio nas je generalni direktor Elvir Turkić, Izvršni direktor za tehnička pitanja Armin Ćostović i Izvršna direktorica za ekonomska pitanja i opće poslove Ermina Salkičević Dizdarević.

Susreo sam se sa Markom, Belim, Jusom, Fuadom, Smajom i mnogim drugim. Svi su mi dragi ljudi kao da su dio porodice, što mi u Pobjedi i jesmo bili.

Druga radost su rezultati koje Pobjeda postiže i koje je iznio direktor Elvir Turkić u obraćanju penzionerima.

Penzioneri sa rukovodstvom Pobjede nakon ručka u fabričkoj menzi

Rast fonda plata 40%, rast broja zaposlenih 36%, 90 radnika je dobilo ugovore na neodređeno vrijeme, povećana proizvodnja i prodaja za oko 40% za isti period u 2016. godini. Prisutan je trend prijema radnika u stalni radni odnos pa se očekuje da će većina mladih (novih) radnika koji su kvalitetni do kraja godine dobiti ugovor za stalno.

Rukovodstvo Pobjede sa najstarijim penzionerima.

S lijeva: Elvir Turkić, Marko Rajkovača (jedini živi član one grupe koja je 1961. godine išla na obuku u Famos), Armin Ćostović, Ermina Salkičević Dizdarević i Fehim Smailbegović

Pobjeda je uvijek bila više od obične privredne organizacije. Uvijek je postojala simbioza grada i firme bez obzira na vlasničku strukturu. Zato raduju navedeni podaci rasta i vraćanje Pobjede na mjesto koje joj pripada. Direktor Turkić je upoznao prisutne da će Dan Pobjede ubuduće biti obilježavani 27. 12. na dan kada je Pobjeda osnovana 1954. godine, tako da će sa penzionerima biti još jedan susret ove godine kada će biti i Dan otvorenih vrata pa će moći povesti i unuke i pokazati im gdje su radili.

Počela školska 2017/2018 godina

U ponedeljak 4. septembra započela je nova školska godina. U osnovne škole je upisano 514 učenika, dvanaest učenika manje nego prošle godine. U OŠ Huso Hodžić je upisano 85, četiri učenika manje nego prošle godine. Općinski Načelnik je obezbijedio učenicima poklon paketiće koje je sam uručio u Tešnju i Tešanjci.

U OŠ Huso Hodžić učenici su za prvačiće izveli odgovarajući program.

Kod upisa u srednje škole događa se zanimljiv proces. Naime Gimnazija je škola za koju se smatra da je elitna škola i da kod najvećeg broja učenika predstavlja najbolju osnovu za nastavak školovanja na fakultetima. Upisivali su se odlični čenici i prijavljivalo se više učenika od broja koji je priman. Ove godine umjesto 4 odjeljenja upisana su tri sa 56 učenika pa će Gimnazija imati ukupno 284 učenika, a nekada je imala i 400.

Osnovne škole prošle godine završilo je 560 učenika, a ove 530.

I ako je ove godine manji priliv učenika iz osnovnih škola Mješovita srednja škola je primila u 12 odjeljenja sa 288 učenika što je 14 više nego prošle godine. Može se zaključiti da se umjesto u Gimnaziju učenici rađe upisuju u u škole 4 stepena u Srednjoj mješovitoj školi.

Tako se za mehatroničar u odjeljenje sa 22 učenika prijavilo 30, fizioterapeuta za 22 mjesta konkurisao je 31 učenik, a elektrotehničar računarstva za 22 mjesta konkurisala su 44 učenika.

Kod zanimanja trećeg stepena najviše interesa je bilo za mjesto rukovaoca CNC mašinama gdje se na 22 mjesta prijavilo 56, na mjesto vozača motornih vozila i automehaničara na 22 mjesta prijavljeno 25. Za tekstilce nije bilo interesa jer se na 22 mjesta prijavilo 18. Slabo interesovanje je bilo i za cvjećare-vrtlare, ugostiteljske tehničare.


Prvačići po dolasku u školu su prisustvovali programu starijih učenika

U Srednjoj tehničkoj školi najviše interesovanja je bilo za Medicinsku školu gdje se na 22 mjesta prijavila 53 učenika. U ostalim školama (po 22 učenika) Građevinska, Mašinska,Elektrotehnička i Ekonomska interes i popunjenost je na prošlogodišnjem nivou.

U razgovorima sanekim roditeljima saznao sam da je i Medresa postala škola preko koje se ide na fakultete uglavnom društvenih nauka. U Medresu u Tuzli ide autobus djece tokom praznika. Žive u internatu koji košta oko 170 KM, a u slučaju odličnog uspjeha oslobađa se troškova.

Jednom roditelju koji je poslao dijete u Medresu je motiv više jezika, informatička oprema. Međutim i u Gimnaziji postoje kadrovski i materijalni uslovi za osposobljavanje iz ovih predmeta. Katolički centar u Sivši je zanimljiv za neka zanimanja kojih nema u Tešnju. U slučaju većeg broja učenika koja se prijavljuju u Mješovitu srednju školu ili Srednju tehničku školu, škola ih ne može primiti bez saglasnosti Ministarstva pa se upućuju u druge općine. Vjerske i privatne škole, kao i fakulteti stvaraju raslojavanje u školovanju na one koji imaju novac i one koji nemaju. O kvalitetima obrazovanja, obrazovanju za potrebe primarnog sektora da i ne govorim. Škole pod dva krova i mnogi drugi problemi traže hitno reformu obrazovanja. U ovakvom slojevitom sistemu organizovanja, različitih materijalnih i kadrovskih mogućnosti, politikom u obrazovanjupostavlja se pitanje da li je to uopće moguće?

Delegacija Vlade Ze-do kantona posjetila našu općinu

Delegacija Vlade Ze-do kantona, koju su činili Premijer Miralem Galijašević, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Mensur Sinanović, i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Himzo Smajić posjetila je našu općinu. Zajedno sa Općinskim načelnikom mr. Suadom Huskićem i Zastupnikom u državnom Parlamentu BiH Šemsudinom Mehmedovićem obišli su gradilišta četiriri školske sale za izvođenje nastave tjelesnog odgoja za 1600 učenika u Šijama, Kaloševiću, Jablanici i Miljanovcima čiju izgradnju zajednički finansiraju Vlada Ze-do kantona i Općina Tešanj.

Buduća školska sportska dvorana u Šijama

Prva faza je završena 2016. godine, kada su urađeni temelji. Ove godine planirana je druga faza koja uključuje montažu školskih sportskih dvorana. Ukupna sredstva koja su uložena za ove četiri školske sale u prošloj i ovoj godini iznose 520.000 KM.

U projekat gradnje školske sale u Šijama uključila se i mjesna zajednica vlastitim sredstvima, dok je u izgradnju krova za preostale tri dvorane, planirano uključivanje sredstava UNDP-a kroz projekat Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH.

Premijer Galijašević posjetio je još dva gradilišta infrastrukturnih objekta, koje zajednički finansiraju Vlada Ze-do kantona i Općina Tešanj. To je most Lejle Mulalić na rijeci Usori u Jelahu, čija gradnja je planirana sljedeće godine, i gradilište u Jelah polju, gdje je u toku izgradnja novog bunara za vodu.

Promovisana knjiga pjesama Velide Zukan Đogaz Živci ništa ne govore

U okviru Ljeta u Tešnju 2017 u organizaciji Cko održana je procija knjige Živci ništa negovore autorice Velide Zikan Đogaz. Promotor je bila mr. Emina Đelilović, a moderator Amir Brka. Način promoviranja knjige bio je neubičajan, odvijao se preko intervijua mr. Emine Đelilović sa autoricom.

Ovo je prva knjiga mlade autorice, koja je rođena 1991. godine u Travniku. Osnovnu i srednju školu je zavšila u Vitezu, a Filozofski fakultet u Zenici Odsjek Bosanskog, Srpskog i Hrvatskog jezika i književnosti u Zenici. Nezaposlena je, a nakon udaje živi u Tešnju. Za prvu neobjavljenu knjigu dobila je književnu nagradu Mak Dizdar 2014. godine u Stocu. U rukopisu ima novu knjigu Pelin u pjegama. Autorica je pored pjesama iz promovisane knjige pročitala nekoliko pjesama iz rukopisa pjesama Pelin u pjegama.

S lijeva: mr. Emina Đelilović, Velida Zukan Đogaz i Amir Brka

Održana tribina Pojavni oblici neofašizma-ciljevi i zadaci antifašista BiH

Prigodom obilježavanja Dana oslobođenja Tešnja od fašizma 9.9.1943. godine, u urganizaciji Udruženja antifašista Josip Broz Tito Tešanj, održana je tribina o temi Pojavni oblici neofašizma-ciljevi i zadaci antifašista Bosne i Hercegovine. Učestvovali su:prof. dr. Edhem Muftić, član UO Društva antifašista Josip Broz Tito iz Lukavca, Zaltko Dukić, književnik i novinar i predsjednik SABNOR-a Tuzla, Muzafer Šahović, predsjednik Odbora SDP-a BiH za njegovanje i očuvanje antifašističkih tekovina, Sretko Radišić, potpredsjenik SABNOR-a ZDK Zenica. Moderator je bila Dženaida Subašić. Prisutnima se obratio i Salih Brkić predsjednik Društva antifašista Josip Broz Tešanj koji je iznio podatak o učešću Tešnjaka u antifašističkoj borbi u NOB-u ( 1800 boraca, 330 žrtava od čega 128 civilnih). Tribini su prisustvovale i delegacije iz Maglaja, Dervente i Srebrenika, Doboj Juga i Usore. Prije početka tribine muzičku numeru izveo je Suad Livnjak. Mala sala Cko bila je puna.

Učesnici su govorili o putu od nacionalizma preko šovinizma do fašizma, pojavnim oblicima u našem današnjem društvu i u našem susjedstvu i načinima ukazivanja i borbe protiv takvih pojava sa kojima se svakodnevno susrećemo

A lijeva: Salih Brkić, Zlatko Dukić, Muzafer Šahović, Srećko Radišić, prof.dr. Edhem Muftić i Dženaida Subašić

Promovisan knjiga Letter akademika Mehmeda Akšamije

U organizaciji Medžlisa IZ-e, a u okviru Ljeta u Tešnja 2017 održana je promocija knjige Letter akademika Mehmeda Akšamije. Preko video sredstava prikazana su kazivanja promotora sa sarajevske promocije Uge Vlaisavljevića i dr. Franje Topića. Govorio je i Senad Ćeman predsjednik Centra za dijalog Rijaseta IZ-e Vesatije koja je izdavač knjige. Na kraju se obratio i akademik Mustafa ef. Cerić govoreći o tome kako je nastala knjiga i njegova komunikacija sa autorom još i prije izdavanja knjige. Moderirao je Fuad ef. Omerbašić.

S lijeva: akademik Mehmed Akšamija, prof. Senad Ćeman, mr. Fuad ef. Omerbašić i akademik Mustafa ef. Cerić

Među prisutnima je bio i načelnik mr. Suad Huskić i župnik don Ilija Marinović, profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Mirza Ćeman (inače prijatelj sa akademikom Akšamijom). Mr. Suad Huskić, župnik don Ilija Marinović i Ante Pešić su dobili na poklon po primjerak knjige. Knjiga nije u komercijalnoj prodaji. Može se naći u gradskim bibliotekama ili u elektronskoj formi na stranici Centra za dijalog Rijaseta IZ-e Vesatija.

Župnik don Ilija Marinović i akademik Mehmed Akšamija nakon uručenja knjige

Knjiga Letter-Pismo inspirirana je aktivnostima reisu-l-uleme emeritusa dr. Mustafe Cerića na planu međureligijskog dijaloga, zagovaranja mira i tolerancije u svijetu, a posebno njegovim pismom evropskim biskupima pročitanim u Vatikanu 1993. godine u povodu godišnjice od pisma poljskih biskupa upućenog njemačkim biskupima.

Načelnik organizovao prijem za djecu iz vrtića

Općinski naćelnik mr. Suad Huskić organizovao je prijem za 265-toro djece iz vrtića na tešanjskoj općini u velikoj sali Cko.

Vaspitačica i djeca iz vrtića Evlad

Na tešanjskoj općini egzistira 10 obdaništa sa 265 djece. (Saznao sam za sljedeća:Blizanci i Svjetlost Jelah, Vesela družina iz Tešanjke, Kinder Klub iz Bukve, Evlad i Revda Marin Han, Dječiji san, Cvjetić i Palčica Tešanj.

Obdaništa su se predstavila podacima, a djeca svojim programom. Pozdravio ih je i Načelnik i uručio im odgovarajuće poklone. Pored Načelnika prijemu su prisustvovali i predsjedavajući OV-a Senad Subašić i pomoćnica Načelnika Azra Muslija.

JP Rad dodijelio sredstva za prikupljanje otpada

U krugu JP Rad upriličena je javna podjela 66 kompostera i 500 besplatnih kanti za kućni otpad. U sistemu je do sada bilo 5700 domaćinstava. Akcija se nastavlja sa još 1500 kanti

Održan 11. sajam pčelarskih proizvoda Tešanj 2017

U organizaciji Udruženja pčelara Pčela održan je 11. Sajam pčelinjih proizvoda Tešanj 2017. Sajam je održan u ulici 1.marta (ispred Doma kulture). Učestvovalo je 16 izlagača od čega 12 pčelara sa svojim proizvodima.

U okviru sajma održana su i dva predavanja za pčelare:Pčelarenje u otežanim uslovima i Izrada ljekovitih pripravaka na bazi pčelinjih proizvoda. Predavači su bili Fahro Mustabašić i Mubera Isaković istaknuti pčelari iz Tuzle.

A da su zadnje dvije godine zaista teške za pčelare moglo se zapaziti i odsustvom nekih tešanjskih pčelara koji su redovno učestvovali na sajmu. Loše vremenske prilike u vrijeme proljetne paše i velika suša prouzrokovali su probleme sa prehranom pčela, a nije bilo ni govora o vađenju meda. Slična situacija je bila i pretprošle godine. Bila je to prilika da Tešnjaci nabave med jer su izvori kod domaćih pčelara presušili.

Povodom 9. septembra Dana oslobođenja od fašizma delegacije pololožile cvijeće na spomen obilježja

Deveti septembar je dan kada su partizanske jedinice oslobodile Tešanj 1944. godine. Tešanjska općina obilježava ovaj dan kao Dan oslobođenja od fašizma. Za ovu priliku organizovano je polaganje cvijeća na:Spomen obilježje u Jelahu, Spomen obilježje u Tešanjci, Centralno spomen obilježje u Tešnju, na bistu narodnog heroja Huse Hodžića i Partizansko groblje.

Arijana Brkić, Ahmet Skopljak i mr. Suad Huskić polažu cvijeće na bistu Huse Hodžića

Cvijeće su položile delegacije: Općine Tešanj (načelnik mr. Suad Huskić, predsjedavajući OV-a Senad Subašić i Općinski pravobranilac Arijana Brkić), Organizacija RVI, SABNORA,Porodica šehida i poginulih boraca i Dobitnika ratnih priznanja (Nura Mehić, Ahmet Skopljak, Muharem Sejdić), Odreda izviđača Crni vrh (Ajla Jahić, Naida Halilović i Zulfikar Kantić), SDP-a (Angelina Rajkovača, Ermina Salkičević Dizdarević i dr. Sead Rožajac), DF-a (Amir Galijašević i Hamza Krkalić).

Pred spomen obilježjem u Tešnju govorio je načelnik mr. Suad Huskić, a na Partizanskom groblju Ahmet Skopljak koji je na kraju svog kratkog izlaganja o antifašističkoj borbi u NOB-u napomenuo da su danas na teritoriji općine živa samo dva borca iz tog vremena (Hasan Maglić i Edib Mehinagić).

Delegacija SDP-a polaže cvijeće na Centralno spomen obilježje:Angelina Rajkovaća, dr. Sead Rožajac i Ermina Salkičević Dizdarević

Holokaust u Tešnju

Obilježavajući Dan oslobođenja od fašizma 9. septembar, a povodom 75 godina od ovog fašističkog zločina, u organizaciji CKO održana je tribina Holokaust u Tešnju. Na tribini je govorio Amir Brka. Tokom dugog i detaljnog istraživanja, on je prikupio opsežnu građu i literaturu na osnovu koje je mogao dokumentovano govoriti o ovoj temi. A petnaestak dokumenata i fotografija prisutni su u toku izlaganja mogli vidjeti na displeju.

Malo je danas sredina koje su sposobne da se kritički suoče sa svojom prošlošću. Ova tribina dogodila se u vrijeme kada se ponegdje stidljivo, a ponegdje i otvoreno rehabilituju oni koji su bili dio zločinačkog sistema, organizatori i počinioci fašističkih zločina. Događa se to i u Tešnju, o čemu je Amir takođe argumentovano i precizno govorio.

Amir je kazivao o dolasku Jevreja na prostore BiH i u grad Tešanj, o njihovim imenima, zanimanjima, učestvovanjima u javnom životu, učešću u NOB-u i, na kraju, o njihovom stradanju od ustaškog režima NDH.

Ustanovio je i pokazao da je zločin nad tešanjskim Jevrejima imao sve oblike klasičnog holokausta. Otkrio je i da je zločin izvršen 23.9.1942. godine, a da su počinioci bili pripadnici ustaške policije koje je doglavnik Adem-aga Mešić doveo iz Tuzle, jer u Tešnju ne samo da nije bilo onih koje je mogao angažovati nego mu je narod ovdje pružao žestok otpor u svakom smislu, a posebno su Tešnjaci vršili pritisak da se ne vrše zločini.

Amir je naveo sva imena žrtava. To su sljedeća 23 Jevreja (abecedno):

  1. Albahari Avram – otac Merkuš, rođen 1924.
  2. Albahari Braco – otac Jakob, 12 g.
  3. Albahari Braco – otac Merkuš, rođen 1930.
  4. Albahari Buki – otac Merkuš, rođen 1924.
  5. Albahari Gidelja – otac Šabetaj, rođen 1908.
  6. Albahari Hilda – otac Merkuš, rođena 1932.
  7. Albahari Jakob – otac Abraham, rođen 1901.
  8. Albahari Lotika – otac Jakob, rođena 1933.
  9. Albahari Mazalta – rođena 1900, djevojački Musafija
  10. Albahari Merkuš – otac Šabetaj, rođen 1905.
  11. Albahari Mikica – otac Bohor, 40 g, suprug Mordo Atias iz Doboja
  12. Albahari Monika – otac Bakar, rođena 1921.
  13. Albahari Rahela – otac Salamon Musafija, rođena 1908. u Žepču, suprug Merkuš
  14. Albahari Renik – otac Šabetaj, rođen 1929.
  15. Albahari Sumbula – otac Šabetaj, rođena 1927.
  16. Albahari Šabetaj – otac Merkuš, rođen 1914.
  17. Albahari Zimbula – 30 g, suprug Jakob
  18. Altarac Isak Braco – otac Šalom, rođen 1929.
  19. Altarac Mikica – otac Musafija, rođena 1908.
  20. Altarac Rifka Rikica – otac Šalom, rođena 1932.
  21. Altarac Šalom – otac Šabetaj, rođen 1904.
  22. Musafija Jozef Čučo – otac Mamilo, mati Rena, rođen 1940. u Žepču
  23. Musafija Rena – otac Šabetaj Albahari, rođena 1911, suprug Mamilo

Govorio je Amir i o sudbini preživjelih, posebno o ličnosti narodnog heroja Nisima Albaharija. Detaljno je analizirao ponašanje stanovnika Tešnja, kao i pojedinaca koji su pripadali ustaškom pokretu, koristeći više izvora, naučnu literaturu, te pisana svjedočenja istaknutih pripadnika NOP-a i drugih. Posebno je naglasio da možemo kao Tešnjaci biti u svemu ponosni na svoje nekadašnje jevrejske sugrađane, naročito na u svakom smislu izuzetnu familiju Albahari. Amir je naveo da ulice u gradovima iz tri države danas nose imena po istaknutim antifašističkim partizanskim borcima iz ove tešanjske porodice: Jakob Alabahari u Čačku (Srbija), Moric Mošo Albahari u Rijeci (Hrvatska) i Nisim Albahari u Tešnju. I u Sarajevu je od 1945. jedna ulica nosila ime po Šalomu Albahariju, ali je preimenovana 1993. godine, dok je trajala fašistička opsada grada.

Ova tribina bila je u cijelosti istinski historijski događaj, a na kraju, na poziv Amira Brke, svi prisutni minutom šutnje odali su poštu tešanjskim Jevrejima stradalim u holokaustu. Dogodio se konačno i taj veliki ljudski čin, pa makar i nakon 75 godina.

Kamo sreće da u Bosni i Hercegovini danas ima ovako kompetentnih, posvećenih, ali i odvažnih da javno govore o pitanjima zločina i u vlastitoj sredini, i to o onim od prije 75 godina. Ovo je bio izuzetan doprinos historiji Tešnja.

Amir je pokazao i vrlo obiman rukopis koji ćemo, siguran sam, ubrzo moći čitati kao knjigu koju će štampati čim obezbijedi uslove.

Uz brojne druge građane, tribini su prisustvovali predsjedavajući Općinskog vijeća Tešanj Senad Subašić i Načelnik Općine Suad Huskić koji je imao i uvodno obraćanje. Na taj način cijeli događaj je imao i svoju dodatnu institucionalnu verifikaciju.

Održan XV festival folklora

U organizaciji KUD Pobjeda, a u okviru Ljeta u Tešnju 2017 održan je XV festival folklora na postavljenoj bini u dvorištu OŠ Huso Hodžić. Učestvovali su:KUD Srem Jakovo iz Srbije, KUD Seljačka sloga iz Donje Dubrave Hrvatska, Ansambl narodnih pjesama i igara Kakanj Kakanj BiH, KUD Osman Džafić iz Prijedora BiH i domaćin KUD Pobjeda.

Prije nastupa društva su defilirala kroz grad, a na trgu Ferhad- bega i zaigrali. Ovaj put vrijeme je bilo, za razliku od nekih predhodnih godina, lijepo. Posjeta je ove godine bila manja u odnosu na predhodne godine.

Firma Sarp Food Technologies d.o.o. izvezla prvu mašinu

U ovoj sedmici otpremljena je prva kompletna mašina iz Tešnja čija je konačna destinacija Indija. Mnoge naše firme su sebi pravile mašine, a Pobjeda je prije rata proizvodila i serijske mašine za drvo za domaće tržište (u veoma maloj količini), pa mislim daje ovo prva kompletna serijska mašina izvezena iz Tešnja. Mašinu je u saradnji sa firmom iz Italije i BiH projektovala i proizvelafirma Sarp Food Technologies d.o.o Tešanj.

Firma Sarp Food Technologies d.o.o je osnovana u maju 2016 godine. Osnivači su Ismar Galijašević iz Tešnja i dva italijanska poduzetnika inače vlasnika italijanske firme Sarp koja se bavi proizvodnjom mašina i opreme u prehrambenoj industriji, a koja je sa svojim proizvodima prisutna u cijelom svijetu.

Ismar Galijašević je nekoliko godina radio kao regionalni menadžer prodaje firme Sarp, pokrivajući regiju Ex-YU, Grčke, Bugarske, Rumunije, Turske, kao i zemalja Bliskog Istoka. Iako mu je osnovna preokupacija prodaja, ističe da mu je uvijek bila želja da u Tešnju organizuje i proizvodnju. Iz te njegove želje, te činjenice da su prilikom svojih posjeta partneri iz Italije uvidjeli kapacitete i potencijale privrede u Tešnju, nastala je kompanija Sarp Food Technologies d.o.o. U prvoj fazi poslovanja, kompanija se bavila istraživanjima tržišta prodaje i projektovanjem mašinskih instalacija za potrebe firme Sarp Italija. U drugoj fazi firma je u pojedinim kompanijama u BiH (uglavnom u Tešnju) organizovala proizvodnju odredjenih dijelova i komponenti mašina za potrebe firme Sarp u Italiji, da bi u trećoj fazi pokrenula i proizvodnju gotovih mašina. Rad je organizovan po ugledu na koncept po kojem radi i italijanska firma, a to je da firma Sarp Food technologies d.o.o vrši prodaju, projektovanje, nadzor i montažu, dok se proizvodnja pojedinih komponenti prepusti lokalnim specijaliziranim firmama iz pojedinih oblasti (čelične konstrukcije, mehanički dijelovi, elektro instalacije, itd. U tom smislu je u toku ove sedmice proizvedena i otpremljena prva mašina realizovana na ovaj način. Radi se o presi/ekstruderu za proizvodnju tjestenine kapaciteta 300 kg/h sa aplikacijom vakuma na ekstruziju. Učešće tešanjskih firmi u izradi ove mašini je 59%, ostalih firmi iz BiH 21% i uvoz 20%.

Mašina je namijenjena za kupca u Indiji. Trenutno se u procesu proizvodnje nalaze još dvije vrlo slične mašine koje su namijenjene kupcima u Brazilu i Indiji. Pored toga, trenutno se zajedno sa italijanskom firmom Sarp, radi na razvoju potpuno novog proizvoda koji bi se u cjelosti proizvodio u Tešnju.

Stare fotografije

Ekipa Toška sredinom sedamdesetih godina,

Stoje s lijeva: Ahmo Sarić, Nedžad Hadžiselimović, Izudin Aldobašić, Šemsudin Sofić Šeme, Nesko Huskić, Ilija Gverić, Juso Mešić i Ćamil Muratović

Čuče: Vlado Kojić, Adil Bukvić Hare, Ismet Isić Roci, Anto Gašić i Novak Branković

Toškovci s lijeva: Hajrudin Sofić Hare, Jozo Katinić, Mugdim Kadić, Sedžad Šeremet, Fuad Sarić i Pop (nisam stigao provjeriti puno ime i prezime)

Sa table na Gornjoj čaršiji

Napomena autora

PS. Sljedećih 10 neću pisati dnevnik zbog odsustva. Po povratku nastavljam.

Iskoristio bih priliku da zamolim sve oni koji imaju stare fotografije na kojima je veći broj Tešnjaka sa visokim stepenom identifikacije i spremni su da bude objavljena u Tešanjkom dnevniku da mi posalju fotografije na E-mail [email protected].

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *