TESANJ.NET stranica grada
Vrativši se sa odmora 20.9.u Neumu sam počeo bilježiti događaje, ali sam smatrao da ne objavljujem tekst za tri dana nego da obuhvatim period od deset dana.
Septembar u Neumu i ove godine obilježili su penzioneri iz Tešnja. U jednom trenutku u dvije grupe bilo nas je preko preko tri stotine. Ja sam bio u grupi od preko 200 čiji smještaj je organizovala Hajra Saračević. Ponovo je organizacija bila dobra, smještaj dobar za novac koji se plaća. Jedino je nastao tehnički problem u povratku kada se pokvario jedan od četiri autobusa (i to onaj u kome sam ja bio sa suprugom, ali sam se ja vratio sa kolima sa prijateljem Jusufom Hrvićem koji je došao van penzionerske organizacije).
Ono što svakog Bosanca i Hercegovca uvijek zasmeta u Neumu je da se vijore zastave Republike Hrvatske i zastave tzv. Herceg Bosne, a državne samo tamo gdje se mora i to stidljivo.
U okviru manifestacije Ljeto u Tešnju odigrane su dvije predstave za djecu Igre u Pijesku u izvedbi našeg Bosanskog pozorišta i Bosanska bajka u izvođenju Bosanskog kulturnog centra Tuzla koja je bila i posljednji sadržaj ove manifestacije. Pored pozorišnih predstava otvorena je izložba o Maku Dizdaru u organizaciji Cko i promocija knjige dječije pjesnikinje Jagode Iličić u organizaciji Opće biblioteke.
Prvi dan po povratku iznenadila me je iznenadna smrt Mirse Ruštića.
Što se tiče vremena noći su hladne i iz većine kuća u Tešnju pojavio se ove sedmice dim iz odžaka.
Održana Svečana tribina povodom 27 godina od održavanja vanredne skupštine SDA BiH
Osnovna organizacija SDA Tešanj organizovala je Svečana tribinu povodom 27 godina od održavanja vanredne skupštine stranke SDA BiH u Tešnju. Te 1990. godine došlo je do raskola unutar stranke između predsjednika Alije Izetbegovića i potpredsjednika i jednog od osnivača SDA Adila Zulfikarpašića. Na vanrednoj Skupštini SDA u Tešnju 21. i 22. 9.1990. godine u Tešnju obezbjeđeno je jedinstvo i izglasano povjerenje Aliji Izetbegoviću, a Adil Zulfikarpašić osnovao je novu stranku (Muslimansku bošnjačku organizaciju MBO).Akademijom su predsjedavali: Osman Brka, član Glavnog odbora SDA, Safet Softić, potpretsjednik SDA i Miralem Galijašević, predsjednik Kantonalnog odbora SDA Zeničko-dobojskog kantona. Uvodničar je bio Šemsudin Mehmedović predsjednik OO SDA Tešanj i poslanik u Parlamentarnoj Skupštini BiH i Osman Brka jedan od osnivača SDA, obadvojica akteri događanja na vanrednoj skupštini 1990. godine.
Nakon izlaganja uvodničara skupu su se obratili: Alaga Topić iz Cazina, Salko Opaćin iz Breze, Miralem Galijašević, Sedad Dedić predsjednik Asocijacije mladih SDA Ze-do kantona, Šemsudin Tanković iz Zagreba.
Večina učesnika je dala ocjenu da je vanredna skupština SDA u Tešnju historijska i da je spriječen raspad SDAi očuvano jednstvo, a time i BiH.
Svečana akademija je protekla u kritičkim tonovima većine učesnika. Na osnovu takvih tonova neki su naglasili da ova Svečana akademija nije komemoracija SDA već treba da bude poticaj rukovodstvu stranke na vraćanju osnivačkim idejama stranke, a ne stvaranje moći, pojedinaca, materijalizacije i gledanja ličnih interesa na uštrb društvenih. Kazano je da danas SDA nema prijatelja ni u jednoj stranci u BiH, a postavljeno je i pitanje ko su nam svjetski prijatelji.
Slušajući kritičke osvrte prema sadašnjem stanju u SDA koje su svakom slučaju odnose na postojeće rukovodstvo imao sam utisak na da sam na nekom skupu opozicije. Godina dana je prije parlamentarnih uzbora i očito da postoje ozbiljni problemi unutar ove najveće stranke i nastojanja uspostave dobrih pozicija kod pravljenja izbornih listi. Na skupu se moglo čuti i potreba održavanja vanrednog kongresa.
S lijeva: Šemsudin Mehmedović, Osman Brka, Miralem Galijašević i Safet Softić
Sala Opće biblioteke bila je pretijesna za sve koji su želili prisutvovati Akademiji
Potpisani ugovori za realizaciju kapitalnih projekata u 2017. godini
Nakon provedene procedure javne nabavke općinski načelnik mr. Suad Huskić potpisao je ugovore za realizaciju kapitalnih projekata za 2017. godinu.
Tako će firma Doboj putevi d.o.o.Doboj Jug asfaltirati puteve Čamdžići-Ljeskovac, Agići-Bajna bašta, Širbegovići, Donja mahala, Bare-Palučak, Gornje Bobare-Križ, Trzna Kruščik II faza, Hrnjići II faza, u naselju Pelte i puta Halilovići-Alići)
Firma Špic beton d.o.o. Zenica će asfaltirati puteve:Trnovac-Barići, puta Bedaci-Numera i put Brezovača
AB trans d.o.o. Tešanj će asfaltirati put Bare-Zlatići, Izgraditi pješačke staze Karadaglije-Koprivci-Jablanica
Trans kop d.o.o. Tešanj će izgraditi put Rastoke.
Ukupna vrijednost radova je 319 127,40 KM, a realizacija treba da se završi do kraja građevinske sezone.
Ugovori za novih šest mladih poduzetnika
Nakon izvršene analize realizovanog dijela programa Najbolje poslovne ideje mladih u 2017. godini utvrđeno je da je su 4 kandidata, koja su bila na listi, odustala od realizacije. U međuvremenu se i Vlada Ze-Do kantona uključila sredstvima u realizaciju ovog Programa, Općinski načelnik je donio Odluku o novom rangiranju kojom se pored važećih šest ugovora, podrška proširuje za šest novih kandidata. Ugovore su potpisali Općinski načelnik i ministar u Vladi Ze-Do kantona Nurđehan Šahinović:
Jasmin Kruškić (Električar kućanskih aparata, obrt) 7600 KM
Esad Jašarević (Automehaničar, obrt) 4000 KM
Himzo Čapljić (Autolakirer, obrt) 7600 KM
Muamer Mešić (Dubinsko čišćenje namještaja,
tepiha i enterijera automobila, obrt)
Armin Žilić (Tapeciranje autoenterijera, obrt) 7600 KM
S lijeva: ministar Nurđehan Šahinović, načelnik mr. Suad Huskić, Armin Žilić, Muamer Mešić, Semir Imamović, Himzo Čaplja, Jasmin Kruškić, Esad Jašarević
Uvođenje mladih u biznis i formiranje obrta je svakako korisno. Međutim ono što meni nedostaje je baš nedostatak ideja zasnovanih na modernim tehnologijama. Danas ne morate ići u Njemačku da projektuje ili radite neke druge poslove na računaru. Potrebna su ulaganja u softvere, a takvih ideja nema. Nema ideja da se urade softveri, recimo za igrice na računaru (posebno za djecu) koje su danas veliki biznis. Ima obrta koji su u svakom slučaju i potrebni (električari), ali i obrta koji će se susresti sa velikim teškoćama na tržištu kao što su:pravljenje madraca, frizerske usluge, pločasti namještaj, tapicirunzi. Novih ideja primjerenih novim tehnologijama (informatičkim, a da ne govorim biološkim) nema i to mi nedostaje. Danas oko nas ima jako puno komponenti pameti i mehanike potrebno ih je samo uvezivati. Mladi to mogu.
Ugovoreno zimsko održavanje lokalnih puteva i gradskih ulica
Nakon provedene procedure odabrane su firme koje će vršiti zimsko održavanje lokalnih cesta i prigradskih ulicaza sezonu 2017-2018 godinu.
To su:
Dobojputevi d.d. Doboj Jug -lokalna cesta Bobare-Mrkotić
Trans kop d.o.o. Tešanj -lokalna cesta Miljanovci
Dobojuputevi d.d. Doboj Jug -lokalna cesta Tešanj-Tešanjka-Lepenica
KM Gradnja d.o.o. Tešanj -Lokalna cesta Ćatin greb-Ripna-Tešanj
AB Trans d.o.o. Tešanj -lokalna cesta Medakovo-Trepče-Šije
Dobojputevi d.o.o. Doboj Jug -lok ceste ceste, Jevadžije-Planje-Marin Han
JP RAD Tešanj -gradske i prigradskih ulica na području općine Tešanj
Održavanjem je obuhvaćeno 103,3 km, a čije održavanje u zimskim uslovima će koštati 209.228,44KM.
Do kraja oktobra planirano je ugovaranje nekategorisanih lokalnih cesta u mjesnim zajednicama tako da će biti zimskim održavanjem obuhvaćeno oko 300 km lokalnih cesta
Umro Mirsad Ruštić
Iznenada od infarkta preminuo je u 58. godini Mirsad Ruštić uspješan poduzetnik, osnivač i vlasnik firme Zemi d.o.o.
Nakon završetka Srednje kožarske škole u Tvornici kožne galanterije Sloga radi poslove od proizvodnog radnika do komercijaliste. Radio je i u MK Jelašanka koja se bavila proizvodnjom zaštitne odjeće, da bi vlastiti biznis započeo 2001. godine osnivajuči firmu Zemi d.o.o čiji program je bio proizvodnja i promet higijensko tehničke zaštitne odjeće(HTZ)
Počeo je u iznajmljenom prostoru, a ove godine firma je uselila u novi proizvodno poslovni prostor u Jelahu površine 800 m2 gdje zapošljava 33 radnika. Od ukupne proizvodnje Zemi d.o.o.izvozi 40%. Iznenadna smrt je potresla, ne samo oca Isu, suprugu i sina i kćerku, nego i sve koji su poznavali Mirsu kao dobrog privrednika, ali i kao dobrog čovjeka. O tome govori dženaza kada je Načelnik i veliki broj privrednika i sugrađana došao da isprati Mirsu.
Foto zabilješka
Kada se radila ulica Maršala Tita i trg Ferhat-bega pitao sam se koliko će vrmena proći da se ponovo počne kopati. Da li će kocke izdržati teret, da li su prikljuci dobro napravljeni? Dogodilo se. Ispred ašćinice Stari grad veoma plitka kanalizaciona cijev pukla i potpuno spriječila odvod, a cijelom dužinom pojavile su na više mjesta pukotine između cementnog veziva i kocke. Zimus bi voda smrzla i eto ispadanja kocki. Kod Vanile su počele otpadati i kamene ploče na zidu.
Zalijevanje pukotina u Titovoj ulici
Kanalizaciona cijev pukla i potpuno se zatvorila
Odigran šahovski turnir polaznika mektebske nastave
U atriju i organizaciji Medžlisa IZ-a, a povodom Nove 1439. hidžretske godine odigran je šahovski turnir polaznika mektebske nastave. Na turniru su učestvovale 24 djevojčice i 30 dječaka.
Prvo mjesto kod djevojčica osvojila je Emina Omerbašić iz Miljanovaca, drugo mjesto Kanita Muslija iz Šija, a treće Emina Bašić iz Jablanice.
Kod dječaka prvo mjesto osvojio je Mahir Ramić iz Mrkotića (Putešić), drugo mjesto Sejfo Kašibović iz Kotlanica i treće Ahmed Spahić iz Jablanice.
Nova sportska hala u Cerovcu
Dok sam vozio prema Mrkotiću da bi prisustvovao Fišijadi, saputnik Ramiz Brkić me upozna da se u Cerovcu gradi nova sportska hala. Kada smo silazi iz Cerovca u ravni dio prije ulaza na cestu Tešanj-Jelah sa lijeve strane se pojavi novi objekat. Tamo nađosmo Husu Ahmetlića investitora. Halu gradi Hifa tank. Namijenjena je za igranje fudbala, a može se lako urediti i za druge male sportove. Unutar hale je vještačka trava, a dimenzije igrališta obilježenog vanjskim linijama su 40x20m. Sportska dvorana raspolaže sa dvije svlačionice, mokrim čvorom i kupatilom. Dok smo boravili u hali posipana je vještačka guma u prahu koja, kaže Huso, služi za omekšavanje podloge.
OdržanaVIII Tradicionalna fišijada na Mrkotičkom jezeru
Na Mrkotičkom jezeru po veoma lijepom sunčanom vremenu, u organizaciji Udruženja sportskih ribolovaca Blinker Kalošević-Tešanj, odžana je VIII tradicionalna fišijada. Održana su takmičenja u spremanju ribljeg paprikaša, potezanju konopca, u bacačkim disciplanama sa ribarskim štapom i u gađanju iz vazdušne puške. Obavljen je i izbor najuređenijeg takmičarskog mjesta.
U spremanju ribljeg paprikaša učestvovale su ekipe iz Jelaha (4), Kaloševića (3), Tešnja (3), Maglaja (3), Brod (2), Šije (2) i ekipa Planja. U streljačkom takmičenju vazdušnom puškom učestvovali su članovi Streljačkog kluba Tešanj i Paljuge iz Šija sa oko 100 članova.
Žao mi je (a još više Ramiza Brkića) što sam morao požuriti da završom Dnevnik jer je bilo zaista lijepo za stolovima gdje su me pozvali Nusret Solo i Zoraid Mehičić i kušati paprikaše.
Novosti iz Cko
Duže vrijeme nisam bio kod Amira Brke u Cko. Kada me je pozvao u nedjelju i kazao da će mu doći u posjetu Mirsad Ćeman, i ako sam imao obaveza prisustva nekim događanjima i pisanju Dnevnika, rado sam otišao. Uvijek se radujem susretu i razgovorima sa Mirsadom Ćemanom koji je i u najtežim ratnim vremenima iskazivao smirenost i ljudsku širinu i od koga se uvijek ima šta čuti.
Na stolu sam zatekao novu knjigu autorice Naide Mujkić Kad sam padala u travu i publikaciju Amira Brke O dr. Ademu Handžiću. Jedan od “krivaca” za štampanje publikacije o dr. Handžiću je i Mirsad Ćeman koji je učestvovao u finansiranju, ali je animirao i druge:Azema Mulalića i Kemala Karahmeta. Poslije i Haris Sejdić povećao tiraž za duplo.
O djelu Handžića i publikaciji Amira Brke dr. Aladin Husić uz ovaj rukopis je napisao:
Dvije su vrijednosne dimenzije Amirovog rukopisa O dr. Ademu Handžiću. To je prvenstveno hronologija i povijest nastanka jednog djela, njegove sudbine od ideje do konačnog proizvoda. To je još jedno priznanje dr. Handžiću, što dolazi od Amira Brke kao pojedinca koji je prepoznavao vrijednost rada i onda kada su to drugi zanemarili. Iz ovoga doznajemo i ono što na drugi način ne bi bilo moguće: detalje koje birokratski standardi ne prepoznaju kao relevantne da bi ušli u njihove službene zabilješke. Rukopis je spoj nepoznatog i sačuvanog u porodičnoj tradiciji i onoga što je lično iskustvo rada i komunikacije između autora i dr. Handžića. Veliki značaj je i u dokumentarističkom karakteru rukopisa, jer je potkrijepljen autentičnim tekstovima prepiske i fotografijama – što već sada ima svoju historijsku vrijednost. Tako je od zaborava sačuvana informacija o sudbini disretacije u Beču i pohađanju prava u Zagrebu, a otkrivena je i sudbina nekih Handžićevih rukopisa – što je on podijelio u susretima s Amirom Brkom. To je i potvrda paradoksa da rukopisi napisani na bosanskom znatno ranije budu objavljeni na engleskom jeziku, što je, izgleda, usud velikana.
Na zadnjoj korici knjige Naide Mujkić piše:
Nova knjiga Naide Mujkić refren je (o) neizvjesnosti. Još od same naslovne sintagme, knjiga sugerira neizvjesnost, nepredvidljivu ponovljivost samoga pada, ali i trajanja života. Jer, i život i smrt nerazdvojni su dijelovi istog fenomena; iz ljudskog života naposljetku izrasta upravo trava, tako da naslov može biti čitan i kao oznaka samoga života, ljudskog svjesnog trajanja, a uz to tijesno povezane, pri tome nepredvidljive, ranjivosti, samoće ili boli, te moguće radosti.
Dr. Anisa Avdagić
Rasponi njena poetskog horizonta uspostavljaju se u razmjerama cijeloga svijeta – i u njegovoj širini i u njegovoj dubini, svijeta kao cjeline koja se iz časa u čas raspada, i stoga sluti i sugeriše vlastitu neizrecivost. No, istovremeno se, iz teksta u tekst, na toj krhkoj i varljivoj crti između bića i ništavila, artikulacija teksta uvijek iznova uspijeva održati, na taj način i afirmirati kakvu-takvu opstojnost egzistencije.
Amir Brka
Stare fotografije
Sa utakmice između NK Borac i TOŠK-a u Bosanskom Šamcu 1969. godine (6:1).
Golman je Salko Selimović, a u jednobojnim dresovima se mogu prepoznati igrači TOŠK-a.
S lijeva:Ahmet Malićbegović, Nedeljko Popović, Mustafa Dautefendić, Ćamil Muratović i Besim Hotić
Golman Salko Hadžiselimović, a još se vide (s lijeva):Ahmet Malićbegović, Mustafa Dautefendić, Besim Hotić, Nedeljko Popović i Ćamil Muratović
Ove dvije fotografije poslao mi je Ešref Zaimbegvoić iz Bosanskog Šamca koji je igrao za NK Borac od 1963. godine. Inače Ešref je istaknuti predratni privrednik, direktor Unisove Tvornice automobilskog stakla u Bosanskom Šamcu Nakon okupacije Bosanskog Šamca prošao je logore u Batkovićima i Vlasenici, nakon čega odlazi Njemačku. Tamo ga firma, koja je bila ulagač u Tvornicu auto stakla, šalje u Češku i postavlja za komercijalnog direktora tvornice auto stakla u Češkoj. Tu radi do penzionisanja i nakon 20 godina vraća se u Bosanski Šamac. Svojevremneo je napisao jedan tekst na tesanj.web u kome je iznio sjećanje na ljude i događaje vezane za Tešanj. Iz tog teksta uz ove fotografije prenosim “sportski” dio:
Moja prva sjećanja na Tešanj idu na davnu 1963. godinu kada sam počeo igrati za nogometni klub NK Borac. Prvo gostovanje u Tešnju, bili smo favoriti, došli dan ranije, spavali u brvnarama u Kiseljaku, ali smo izgubili. Deset godina moje katijere i puno utakmica sa TOŠK-om. Tešanjski teren nam nije “ležao”, publika bučna kao u Brazilu, ne sjećam se smo da smo u tom periodu i jednom odnijeli oba boda. Doduše u Šamcu smo se uvijek revanširali. Igrao sam protiv niza TOŠK-ovaca. Ostaju sjećanja na Smailbegovića, Muratovića (koji me je najčešće imao na oku jer sam igrao desnu polutku, a on lijevog halfa), Gverića, Katanića, Dautefendića-Belog (koga sam poznavao i sa srednjoškolskih susreta), Šeremeta, Hadžiselimovića, Bašića, Sarića, Sofića i druge koje molim da mi oproste što njihova imena ne navodim Iz tog vrmena i prvi susreti sa dva vrsna novinara Smailom Terzićem i Hasanom Brkićem.
Tabačani
Nakon igranja na kaldrmi avlije ispred kuće Ajanovića i Morankića, fudbalska ekipa Tabačana fotografisala se na Lukama tek izgrađenom terenu NK TOŠK 1961. godine.
Čuče s lijeva: Sead Ahmetagić Sejo, Salko Selimović (Muratovce) i Edhem Ajanović Tutnjo
Stoje: Omer Pobrić, Fuad Ahmetagić Šef, Hajrudin Sofić Hare, Fuad Brkić Heće i Edib Turalić
(Fotografija Ediba Turalića)
Sa table na Gornjoj čaršiji
