Rast vs Razvoj

Preduzetan znači biti kreativan i preuzimati rizike.

Ishak Adižes

 

Općina Tešanj ima u aktuelnoj Strategiji razvoja postavljen izazovan cilj uspostave Tehnološkog centra. Jučer sam imao veoma ugodan razgovar o tome sa Amirom Žilićem (Development Engineer in Automotive Consulting Company AVL List GmbH, Graz, Austria), Mahmutom Galijašević (Direktor MHBA) i Ismarom Alagićem (Direktor TRA). Mahmut je u jednom trenutku kazao kako je upoznao Muhameda Ćatića koji ima interesantno životno i radno iskustvo, te kako mu je Muhamed kazao da postoji bitna razlika između rasta i razvoja. Upravo me ta jednostavna ali suštinski važna konstatacija potakla da napišem ovaj tekst.

Tešanj kao sredina i tešanjska privreda kao ključni faktor rasta lokalne ekonomije su postali prepoznatljivi u širem okruženju. Rekao bih da su iskorištene prilike za rast unutar konteksta u kome smo se našli posljednjih dvadesetak godina. Nadam se iskreno da mi neće niko zamjeriti ako kažem da je preuzimanje rizika bila glavna snaga rasta a ne kreativnost (referirajući se na izreku Isaka Adižesa na vrhu teksta). Osim početne trgovačke inicijative mnogi su veoma brzo prešli na supstituciju određenih roba kroz podizanje lokalne proizvodnje. Dogodilo se to prvenstveno u području prehrane i drvne industrije, ali i lokaliziranje proizvodnih pogona u području obrade metala sa stranim ili domaćim kapitalom. Glavna karakteristika te tranzicije je bila proizvesti isto a jeftinije a ne proizvesti drugačije i bolje. Ova konstatacija nije nikakav kritički osvrt, jer ne bi bilo fer. U okolnostima u kojima se ovaj proces odvijao, u nesređenom društvenom kontekstu i u kontekstu neizgrađenih i slabih javnih institucija sa velikom ponudom radne snage, bila je to sasvim logična posljedica.

Ali Tešanj bi sada mogao pokazati zrelost ako bude spreman na samokritičnost a ne na izraženu samopromociju. Prije svega ako svi segmenti javnog i privatnog sektora prepoznaju slabosti i budu radili na njihovom otklanjaju. Drugim riječima, iskoristiti sada prvi dio Adižesove definicije preduzetnosti: biti kreativan. Trebalo bi sada dio javnih prihoda i dio akumuliranog privatnog kapitala staviti u funkciju kreativnog razvoja a ne daljeg rasta bez razvoja. Za to je potrebna sinergija u lokalnim odnosima a nikako dezintegracija kroz bilo kakav oblik međusobne neetične konkurencije ili međusobnih opužbi. Tehnološki centar bi integrisao ciljane skupine:

  1. Preduzeća – pristup savremenim znanjima i uslugama za tehnološki razvoj, međusobnom umrežavanju i povezivanju sa znanstvenom sferom i tržištem.
  2. Zaposleni u sektoru – mogućnost sticanja novih vještina i znanja radi jačanja svojih kompetencija, konkurentnosti u preduzeću i na tržištu rada.
  3. Obrazovne i istraživačke institucije – mogućnost direktnog i lakšeg kontakta s privredom u smislu prijenosa inovacija, pristupa savremenim istraživačkim kapacitetima i laboratorijima, komercijalizaciji dostignuća, zajedničkim projektima istraživanja, ali i mogućnost razvoja i poboljšanja postojećih i novih obrazovnih programa, povezanost nauke i prakse.
  4. Učenici i studenti – prepoznavanje, rad i podrška talentima. Izvođenje prakse i blagovremeno uvođenje u preduzetničku klimu. Razvijene preduzetničke vještine i praktična iskustava omogućuju bolju poziciju na tržištu rada nakon završetka obrazovanja.

To bi značilo uspostavu minimalnih ljudskih kapaciteta (jezgro) koji bi formirali mrežu kontakata i radili na inovativnim rješenjima koristeći savremenu softversku podršku i simuliranje tih rješenja, a u drugoj fazi realizaciju i razradu novih tehnologija. Svakako, treba i neodložno raditi na afirmisanju društvene i poslovne etike u svim segmentima.

Je li ovo ambiciozno za malu lokalnu sredinu poput Tešnja? Ne znam, ali znam da je potrebno i izazovno. Ako je Tešanj  mogao iskoristiti kontekst za dosadašnji rast (bez ozbiljnijeg razvoja), ne znam zbog čega ne bi rizikovao da krene u novi rast putem razvoja ne čekajući regionalne i državne iskorake.

O Fuad Sisic

Fuad ŠIŠIĆ rođen je 20.06.1960. godine u Raduši (Tešanj), od oca Mehe Hadžimehić-Šišić i majke Nure, rođene Pobrić. Osnovnu školu, kao i Gimnaziju, završio je u Tešnju a zatim i studij mašinstva na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine.

Radni vijek je započeo u Unico filter početkom 1984. godine. Uz rad predaje stručne predmete u srednjim školama u Tešnju. Početkom aprila 1992. godine angažuje se u odbrani na različitim dužnostima da bi u julu 1994. godine izabran za Prijelaznog općinskog načelnika u Tešnju, a zatim 1997. godine i za Općinskog načelnika. U firmu Unico filter (kasnije MHBA) se vraća krajem 2000. godine i ostaje do 2008. godine u privredi. Krajem 2008. godine je izabran ponovo na poziciju Općinskog načelnika a 2012. godine i na poziciju Predsjedavajućeg Općinskog vijeća. U MHBA se vraća 2013. godine i ostaje do kraja 2016. godine. Od početka 2017. godine radi u privatnoj kompaniji SARAČEVIĆ, Tešanj.

Kroz neformalno obrazovanje prošao je edukaciju prodajnih vještina (USAID, MANN+HUMMEL), organizacijskih vještina (ADIŽES, Novi Sad), rukovodnih i menadžerskih vještina (CRESOM, Kalifornija; MANN+HUMMEL). Pohađao je mnoge edukacije u Bosni i Hercegovini i okruženju, kao i online edukacije. Bavi se pitanjima uloge rukovodstva i organizacijske transformacije uz elektronsku podršku, postavljanjem ciljeva, donošenjem odluka i korištenjem neophodnih menadžerskih alata.

Uz profesionalni rad je istovremeno obavljao niz drugih političkih, privrednih i društvenih poslova. Dobitnik je mnogih priznanja, a najznačajnija su: Lokalni lider desteljeća (Liga humanista), Najnačelnik (2011. godine), Plaketa Općine Tešanj (2015. godine).

Objavljene knjige:

- Početnica na računarima (1999),
- Reinženjering poslovnih procesa (2001),
- Rukovođenje (2003),
- Menadžerske vještine (2005),
- Nije kriv (2007),
- Rukovodni i menadžerski alati (2011),
- Organizacija (2013),
- Srcem i sredinom (2020)


Tešanj, 11.09.2020

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *