Tešanjski dnevnik 25.3-1.4.2019. godine

Dobili smo novu Vladu Ze-do kantona. Formirale su je 4 stranke SDA, HDZ, A-SDA i SBiH.Vlada i premijer Mirza Ganić (iz Visokog) dobili su podršku 20 zastupnika, 13 ih je bilo protiv, a dva suzdržana.

Novi ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta bit će Spahija Kozlić iz Zenice, ministar uprave i pravosuđa Nebojša Nikolić iz Zenice, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Mirnes Bašić iz Kaknja, ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković iz Olova (svi iz SDA), ministar zdravstva Adnan Jupić iz Zavidovića, ministar unutrašnjih poslova Dario Pekić iz Visokog, ministar prostornog uređenja, prometa i komunikacija i zaštite okoline Arnel Isak iz Zenice (svi iz A-SDA), ministar privrede ostat će Zlatko Jelić iz Usore, dok je novi ministar finansija Josip Lovrić iz Žepča (obojica iz HDZ-a), na čelu Ministarstva rada, socijalnih pitanja i izbjeglica bit će Azra Šabanović iz Zavidovića (Stranka za BiH).Predsjedavajuću Skupštine Amiru Hadžić iz Zavidovića, zamijeniti će njen stranački kolega iz SDA Ćazim Huskić iz Žepča.

Formiranje Vlade išlo je po već viđenom receptu. Ni lijevi ni desni, pobjednici izbora, ne mogu formirati Vladu bez malih, a tu treba platiti ili nagraditi dobrim mjestom u Vladi ili državnim ustanovama ili preduzećima.Tako je bilo i ovaj put. Partnere je SDA našla u A-SDA i SBiH, a ono što su morali dati je sljedeće: Sin zastupnika A-SDA u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Rame Isaka imenovan za ministra u kantonalnoj vladi, suprug zastupnice A-SDA Amre Jupić imenovan za ministra u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

Naš Vedran Kaser (SDP) se na Skupštini zapitao “šta je to nepotizam, i to  institucionalni, ako to nije sastav nove Vlade ZDK”.

A gdje su tu Tešnjaci koji se smatraju najuspješnijim i u pogledu administarcije, i u pogledu privrednih rezultata? Nema ih nigdje. Suad Huskić je bio kandidat za Premijera, ali nije prošao jer je došao (uspješniji?) direktor Telecoma Zenica. Takva pozicija Tešnjaka pokazuje da je našim političkim autoritetima koji su formirali vlast važnije pozicije na nivou Države (zakonodavne), i one lokalne ili opet nemaju političkog autoriteta u svojim strankama na mjestima gdje se odlučuje.

Tošk definitivno neće igrati polufinale Kupa BiH u Tešnju, na veliku žalost navijača, jer stadion ne ispunjava potrebne uslove za ovaj nivo takmičenja po tumačenju Fudbalskog saveza. U prvenstvenoj utakmici u Mostaru protiv vodećeg Veleža Tošk je izgubio utakmicu 5:3 nakon vođstva u prvom poluvremenu od 3:1.

Vrijeme lijepo, sunačano sa jutarnjim mrazevima tokom večeg dijela sedmice.

Svijet na mom dlanu – veče sa Ahmedom Bosnićem

Kao dio ovogodišnjeg Tešanjskog proljeća, Centar za kulturu i obrazovanje organizirao je veče sa Ahmedom Bosnićem naslovljeno Svijet na mom dlanu. Ahmed Bosnić, koji je rođeni Tešnjak, zasigurno je najveći putnik sa prostora Balkana. Kako kaže, pohodio je cijeli svijet, izuzev ledenih polulopti – zemljinih polova. Veče s njime bila je i prilika da se predstavi njegova nova knjiga, čak 54-ta po redu, po kojoj je nazvano i ovo druženje sa Ahmedom. U ovoj knjizi objavljeno je Ahmedovih 60 putopisa, počev od Pohnpeia, najvećeg i najvišeg otoka u državi Mikroneziji, do Taiza, grada na putu tamjana u Jemenu. U predstavljanju knjige učestvovao je novinar i publicista Fuad Ruvić, Maglajlija, dugogodišnji Ahmedov prijatelj, još iz školskih klupa, koji je napisao predgovor knjizi. Kroz pitanja i razgovor sa Ahmedom on je nadahnuto predstavio sadržaj i vrijednost knjige. Bilo je najavljeno i učestvovanje Slobodana Stajića, novinara i putopisca, ali je, zbog smrti u bližoj porodici, a zatim i operativnog zahvata, izostao. Amir je pročitao njegovo pismo za ovu prilku.

Nakon predstavljanja knjige, bilo je i razgovora posjetitelja i autora – koji su se uglavnom odnosili na Ahmedova sjećanja na djetinjstvo u Tešnju. Nevjerovatno je koliko je lijepih emocija iznio o tom vremenu, prisjećajući se detalja, ličnosti, događaja.

Fuad Ruvić, Ahmed Bosnić i Amir Brka

Za Ahmeda Bosnića čuo sam još u svojoj mladosti kada sam bio preokupiran idejom postojanja nepoznatih civilizacija na zemlji i u svemiru. Tome su doprinijeli Švajcarac Erich von Döniken i Ahmed Bosnić čije sam tekstove u nastavcima redovno čitao u sedmičnjaku Svijet. Kada sam radio u Sarajevu upoznao sam Ahmeda i više puta smo bili u jednom lijepom društvu. Poslije smo se sretali na promocijama knjiga u Tešnju i Doboj Jugu. Nevjerovatno koliko i danas ima mentalne, pa i fizičke energije, iako je već u 76. godini. Vrijedi svakako spomenuti i ono o čemu je prisutne obavijestio Amir – da je donedavni selektor švedske košarkaše reprezentacije, a sada selektor reprezentacije naše zemlje Ahmedov sin Vedran Bosnić.

Svojevremeno sam sa Ahmedom napravio intervju za Tesanj.web motivisan njegovim emotivnim govorom o mjestu rođenja u Tešnju gdje promovisana njegova Knjigu tajni tajni. Tada je kazao i ovo:

Tešanj je nešto što nosim u srcu, i nijedan grad na svijetu ne mogu porediti s njim. Doduše, možda tog Tešnja nema više u realnosti, možda je on moja osobna fatamorgana, ali bilo kako bilo, ja ga nosim iskreno, kao svoju najveću vrijednost, kao tajnu mog života. To se ne da racionalno objasniti, to je kao neki san koji još uvijek sanjam. Ne želim se odreći    tog lijepog osjećaja, tih bezbrojnih niti koje me vežu za tešanjsko djetinjstvo. To je moja čarolija, i nadam se da ću to jednoga dana znati ispričati u knjizi kojoj je moj prijatelj Amir Brka već dao ime – “Moj Tešanj”.

Predstavljen projekat WHAM Američke agencije za međunarodni razvoj USAID

Projekat Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID-a)predstavljen je predstavnicima tešanjskih malih i srednjih firmi. Predstavljanje je organizirano u saradnji Tešanjskom razvojnom agencijom TRA d.o.o. Naziv programa je Razvoj radne snage i veći pristup tržištima (eng. Workforce and Higher Access to Markets Activity – WHAM).

WHAM je objavio javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za podršku brzo-rastućih, izvozno-orijentisanih i izvozno spremnih malih i srednjih preduzeća iz sektora metala, drveta i/ili tekstila/obuće orijentisanih prema proširenju proizvodnih kapaciteta, dostizanju novih tržišta i otvaranja novih radnih mjesta. Planirana sredstva po ovom projektu iznose 300 000 $. Javni poziv je otvoren do 17.4. ove godine. Projekat je prezentirao i odgovarao na pitanja Amar Brkan.

Zainteresovani predstavnici tešanjskih firmi

Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet ponovo otvorilo kancelariju u Tešnju.

U Titovoj ulici, odnedavno, tačnije od Nove godine ponovo je otvorena kancelarija MDD Merhamet. Sekretar Osnovnog odbora Tešanj i Doboj Jug je Sanela Ahmetović.

U razgovoru sa Sanelom saznao sam je od početka rada Društvo imalo nekoliko akcija od kojih su neke u toku. Imaju dobru saradnju sa Centrom za socijalni rad kod svih svojih akcija.

U janurau su imali akciju “obrok za kasnije”. Napravljena je saradnja sa pekarama gdje se građanima koji imaju potrebu za pomoć dodijevao hljeb i proizvodi koje pekara proizvodi (pite, sendviči i sl.). Podijelili su i 35 prehrambenih paketa.

Obišli su 65 pacijenata na Plućnom odjeljenju Opće bolnice i počastili ih uobičajnim prehrambenim proizvodima za ovakvu priliku.

Za dvije porodice su obezbijedili kolica za invalidnu djecu.

Posjetili su školu Huso Hodžić i njene područne škole u Dobroplju i Raduši, darujući djecu.

U saradnji sa Tefarmom obezbijedili su građanima mjerenje šećera u krvi i krvnog pritiska. Jedna od akcija je bila i prikupljanje pomoći ugroženom satnovništvu Jemena.

U februarau su realizirali akciju za djecu i odrasle sa posebnim potrebama podjelom paketića.

Aktivnosti finansiraju dobrovoljnim prilozima građana. Za sada odziv za finansiranje nije tako značajan. Samo je jedna firma finansirala aktivnosti sa 200 KM. Uglavnom aktivnosti finansiraju iz članarine.

Sanela Ahmetović je rođena 1975. godine. Školovala se u Doboju, Tešnju i Zenici. Piše pjesme. Pisanjem se bavi od osnovne škole. Više puta nagrađivana. I prije imenovanja za sekretara Merhameta bavila se humanitarnim radom širom BiH. Do sada je objavila pjesme zbirke pjesma: Mrak prije svitanja, Sretni gubitak, Trijumf tišine, a njene pjesme nalaze se i u zajedničkoj zbirci pjesama tešanjskih pjesnika U mom ateljeu.

Sanela Ahmetović

Cafe bar Rubin

Cafe bar Rubin, dobio je ime po poznatom piću bivše Jugoslavije vinjaku Rubin. Cafe bar osnovao je Samir Dizdarević 1997 godine, međutim ime Rubin nosio je restoran koji je osnovao Samirov otac Jusuf 1986. godine.

Nakon završetka Ugostiteljske škole Jusuf je kao pekar radio kod Mustafe Prnjavorca. Učio je i brijački zanat kod Fuada Hodžića, zatim radio 4 mjeseca kao pekar u Osijeku. Nakon završetka JNA zapošljava se u Ugostiteljskom preduzeću Zvečaj gdje obavljao poslove od konobara do upravnika.

Jusuf je 1985. godine odlučio napustiti posao u Zvečaju da bi sljedeće godine otvorio restoran Rubin u prostorijama porodične kuće (gdje se i danas nalazi Cafe bar). Restoran je radio do rata. Kada je sin Samir otvorio Cafe bar pod istim imenom 1997. godine. Jusuf mu je bio desna ruka u započinjanju o vođenju biznisa do smrti 2013. godine.

Samir (rođen 1973. godine) je sticao znanja iz ugostiteljstva u restoranu kod oca Jusufa još kao dječak. Nakon regrutacije i obuke u Zenici raspoređen je u jedinice Armije BiH. Od 1997. godine potpuno je posvećen biznisu vodeći Cafe bar.

Cafe bar Rubin ima 5 zaposlenih. Pored pokrivenog prostora ima i prostranu pokrivenu tarasu. Gosti su uglavnom mladi i sva usluga i ambijent su njima podređeni.

Zanimljiva je kovana kapija na ulazu u Cafe bar. Na njoj su početna slova Jusufa, supruge, djece i unučadi.

Jusuf ispred čuvene kafane Lovac gdje je radio

Samir Dizdarević

Foto zabilješka

Polaznici mektebske nastave na cijelom prostoru Općine imali su akciju čišćenja. Zastekao sam ih na mezarju Đonlagička kako skupljaju smeće uz pažnju imama Čeršijske džamije mr. Envera ef. Kurtića. Koliko god je korisno to što rade, još je korisnije da nauče da ne bacaju otpad i da u tome “odgajaju” i svoje roditelje, braću, sestre. Sendviče za djecu obezbijedila je Općina.

Prolazeći ispred zgrade Općine zapazih drupu simpatičnih mališana kako poziraju za mobitel snimak. Iskoristih i ja priliku da ih fotografišem. Dolaze iz Šija učenici su OŠ Mustafa Mulić

Stare fotografije

Pioniri vatrogasci 1955. godine

Čuče s lijeva:Izudin Ibrahimpašić Izo, Salko Hadžiselimović, Sead Dizdarević, Muhamed Ibrahimpašić, Nečko Hadžiselimović, Mustafa Smailbegović Mujo, Neko Hotić

Stoje: Sejo Kotorić Toto, NN, NN, KemoŠkapurević, Fajko Terzić, Avdo Bukvić, NN, Nesuh Dizdarević Nesko, Hajrudin Dizdarević, Besim Hotić i Indir Kahrimanović

Uposlenici Ugostiteljskog preduzeća Zvečaj: Adem Livnjak direktor, Jusuf Dizdarević upravnik i Mirko Jotanović

Sa table na Gornjoj čaršiji

About Husein Galijasevic