TESANJ.NET stranica grada
Predsjednici stranaka pobjednica na posljednjim izborima u BiH, koji zauzimaju važne državne funkcije,optužuju jedni druge što do sada nije formirana vlast. Pri tome oni su ove sedmice ostvarili svoje maksimalne državničke domete.
Milorad Dodik je trknuo u Beograd da bi sa predsjednikom Srbije razmotrio posljedice ostavke premijera Kosova Ramuša Haradinaja.
Bakir Izetbegović je trknuo u Tursku da bi se pojavio uz predsjednika Republike Turske Erdogana na obilježavanju trogodišnjice od pokušaja državnog udara. Ove sedmice saznadoh zaista za nepovjerovat informaciju da je Turska nakon Srbije, Rusije treća zemlja koja čiji Parlament nije osudio genocid u Srebrenici!
Dragan Čović je trknuo u Zagreb kod premijera Republike Hrvatske Plenkovića gdje je glavna tema uspostava vlasti u BiH i ravnopravnost najmalobrojnijeg konstutivnog naroda u BiH. I to je njihov krajnji domet u predstavljanju naše države. Jedino je Dodik dobacio do Mađarske tokom posjete srpskoj zajednici jer je uspio razgovarati sa predsjednikom desničarske Vlade Mađarske. Vjerovatno u tim razgovorima države BiH nije bilo nigdje.
Kardinal Puljić je predsjedavao biskupskoj konferenciji u Banja Luci. U intervju za Avaz je kazao da vladajuća struktura uvažava podobne svoje stranke, a druge ignoriraju. Tu nije rad za narod, nego stranački interes. Kazao je da oni koji ne misle kao vladajući”može pojesti mrak”. Ovakve izjave proizvele su i poruke prijetnje i linča na portalima Kardinalu. E kada ovako visoka ličnost kaže ovakve stvari šta onda još dodati.
Slušajući na otvarnju izložbe akademika Džemaludina Latića i njegove teze o Bosni, Turskoj i islamu, kao i sve predhodno što sam pročitao ove sedmice nikako ne mogu da shvatim kako ova naša BiH još postoji. Toliko rušilaca, a ona i dalje živi, a i oni koji je ruše žive na njenim jaslama i o njenom trošku je podrivaju. Uvijek sam mislio da svaki pad ima svoje brzo prizemljenje. Padovi države koje nastoje izazvati političari nemaju kraja niti se mogu nazrijeti.
Na sjednici Glavnog odbora SDP-a za potpredsjenika Glavnog odbora izabran je Senad Subašić, a za člna Predsjedništva Vedran Kaser.
Tokom sedmice bilo je zahlađenja i kiše(jedan dan termoetar na gradskom satu je pokazivao 15º C), a krajem sedmice temperature su se popele na one prave ljetne.
Razgovor o Iranu sa Hajrudinom Somunom
U okviru Ljeta u Tešnju 2019. godine, a povodom knjige Hajrudina Somuna Sefernama iz Irana održano je veče pod nazivom Razgovor o Iranu. Organizator je Cko i prilog je sadržaju Ljeta u Tešnju 2019. Učestvovao je prof.dr. Enver Kazaz. Knjiga Sefernama iz Irana je imala svoju promociju u Sarajevu, Zagrebu i Mostaru. Kako je kazao prof. Kazaz naslov knjige (putopis) je odrednica žanra, ali je ona daleko više od toga jer govori o kulturi, vjeri, politici.Povijesti i religijskoj tradiciji jedne civilizacije, napisana je u knjizi jezikom književnika.
Moderator je bio Amir Brka koji je izrazio zadovoljstvo što je Hajrudin Somun predložio učestvovanje prof Kazaza. Zadnji susret sa Somunom u Tešnju je bio na temu Arapsko proljeće.
Hajrudin Somun, novinar i publicist, je veliki poznavalac Bliskog istoka. Bio je ratni televizijski reporter sa Srednjeg istoka, dopisnik Tanjuga iz Irana za vrijeme islamske revolucije, diplomata bivše SFRJ u Bagdadu i Iranu, te ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj i Maleziji. U Iranu je bio dva puta a bio je svjedok odlaska Reza Pahlavija i dolaska ajatolaha Homeniji i Iranske revolucije. Poznavalac je historije ove zemlje, njene književnosti, kulture i religije.
S lijeva: Amir Brka, Hajrudin Somun i prof.dr. Enver Kazaz
Prof Kazaz je govorio o knjizi, a autor je iznosio veoma zanimljive utiske o ovoj velikoj zemlji na Bliskom istoku. Nakon njihovih izlaganja razgovor je nastavljen sa posjetiocima. Bilo je to veoma zanimljivo veče, prilika da se sazna puno toga štovečina posjetilaca nije znala. Posjetioci su se suočili sa drugaćijim mišljenjima od onih stereotipnih koji o toj zemlji postoje u našoj zemlji kao i u zapadnom svijetu.
Na sarajevskoj promociji knjige u Bošnjačkom institutu upriličena je izložba antikviteta iz privatne zbirke Hajrudina Somuna. Iz te zbirke u Tešnju su pokazane dvije slike na kojima su poslanik Muhanmed a.s i Alija. Šiije smatraju Aliju za jedinog punopravnog naljednika svjetovne i duhovne vlasti Muhameda a.s. Sunitski muslimani ne odobravaju ovakve slike dok šiije u svojoj tradiciji imaju slike jer nisu imali potrebu da i na ovaj način vode borbu protiv ideolopoklonstva jer ih njihova predislamska religija nije poznavala.
Otvorena izložba Umjetnost bosanske musandere
U Eminagića konaku otvorena je izložba pod nazivom Umjetnost bosanske musandere. Postavku izložbe organizirao je Muzej u saradnji sa Muzejom Hercegovina iz Mostara.Autorica izložbe je Amra Hadžimuhamedović. Na otvaranju izložbe učestvovao je direktor Muzeja Hercegovina Asim Krhan i viši kustos, historičar umjetnosti, Zlatko Zvonić
Izložba je dio sadržaja Ljeto u Tešnju 2019, a otvaranju je prisustvovala pomoćnica Načelnika Azra Muslija.
Musandera predstavlja dio namještaja u staroj bosanskoj arhitekturi. Sastojala se od dolafa, džamluka, hamančika, zidane peći sa lončićima za grijanje, svodom i dr. Musanderu su imale skoro sve stare kuće, a njihov izgled, izrada zavisila je od imućnog stanja vlasnika. Tako su fotografije prikazuju prelijepe musandre iz Svrzine kuće u Sarajevu i druge veoma lijepo ukrašene duborezom. Neke su obojene, a druge imaju prirodnu boju drveta. Jednostavne musandere nemaju duboreza, nisu obojene i imaju jednostavnu formu. Izložba prikazuje sve vrste zabilježene širom. Postoji potreba da se sačuvaju kao kulturna baština BiH, a jedan od načina je kroz njihovo fotogarfisanje i evidentiranje, ali i čuvanje u muzejskim objektima.
S lijeva: Zlatko Zvonić, Ernad Prnjavorac i Asim Krhan
Otvorena izložba fotografija posvećena državnom udaru u Turskoj
U organizaciji Turske organizacije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), Ambasade Republike Turske u BiH i novinske agencije Anadolija uz podršku Medžlisa IZ-e i Općine otvorena je izložba fotografija pod nazivom Pokušaj državnog udara u Republici Turskoj. Na otvaranju izložbe govorio je direktor TIKE Omer Faruk Alimidži. O državnom udaru Turskoj i odnosima sa našom državom govorio je akademik Džemaludin Latić, gostujući profesor na Fakultetu Sultan Fatih u Istambulu. Prikazan je i kratak film od događanjima tokom državnog udara. Prisutnima se obratio i glavni imam Fuad ef. Omerbašić i načelnik mr. Suad Huskić koji je izrazio zahvalnost Republici Turskoj na finansiranju ili sufinansiranju niza projekta u Tešnju (džamija Kutahya, zgrada Opće biblioteke, objekti Medžlisa i džamije Ferhadije). Otvarenjem izložbe moderirala je Ajla Omerbašić. Među prisutnima je bio i Šemsudin Mehmedović.
Omer Faruk Alimidži i prevodilac
Prije tri godine tačnije 15.7. 2016. godine u Republici Turskoj pokušan je vojni udar, četvrti po redu u njenoj historiji, kojim je pokušana skinuti sa vlasti demokratski izabrana vlast. Za vojni udar optužena je organizacija Feto na čelu sa Fethullahom Gulenom koji živi u SAD i koju Turska smatra terorističkom. Turska je tražila njegovo izručenje, ali Amerikanci to nisu prihvatili pa je došlo do zaoštravanja odnosa Republike Turske i SAD. Kada je vojska krenula sa tenkovima i avijacijom na institucije države predsjednik Erdoan je pozvao građane na okupljanje na ulicama i trgovima kako bi spriječili državni udar. Stanovnici Istambula su se masovno odazvali pozivu i spriječili prevrat. Tom prilikom 251 osoba je izgubila život , a ranjeno ih 2200.
Ugovoreni poslovi sanacije i izgradnje objekata u MZ Kalošević, MZ Miljanovci iLončari i mz Novi Miljanovci
Načelnik Općine potpisao je sljedeće ugovore:
- Sanacija objekta Doma zdravlja i zgrade MZ-e u Kaloševiću. Vrijednost radova je 13981, 50 KM sa PDV-om.Izvođač radova je Bara d.o.o. Tešanj.
- Izgradnja objekta ambulante u MZ Miljanovci i Lončari. Vrijednost radova je 81010,80 KM sa PDV-om. Izvođač radova je Nedjing d.o.o. Tešanj.
- Rekonstrukcija i sanacija ambulante u MZ Novi Miljanovci u vrijednosti 39 417,24 KM. Izvođač radova je Arcon d.o.o. Zenica.
Održana promocija romana Šezdeset sedam dana magle Vahida Klopića
Zadnji sadržaj Ljeta u Tešnju 2019 u organizaciji Cko je bila promocija romana Šezdeset sedam dana magle Vahida Klopića. U promociji knjige učestvovali su Mirsa Šarić, bibliotekarka u biblioteci Alija Iaković iz Gradačca i Fuad Hrustić književnik i profesor matematike. Moderator je bio Amir Brka.
S lijeva: Amir Brka, Vahid Klopić, Mirsa Šarić i Fuad Hrustić
To je roman u kojem se radnja događa na prostoru Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, vrijeme događanja je sadašnje, ali se autor retrospektivno bavi i događajima iz prošlosti koji imaju utjecaja na radnju koja se prati hronološkim slijedom zbivanja, likovi su iz američkog i bosanskog miljea, tematika romana je osvajanje Mjeseca kao naučni poduhvat i pohod na Mjesec kao legenda i ljudska uobrazilja. Kroz sve to se provlači dvostruka ljubavna priča, jedna američka i jedna bosanska, američka je sjećanje na prošlost, a bosanska je dio hronološkog toka radnje; likovi su uslovljeni tematikom, pa se u romanu pojavljuju, osim likova koji su autorova imaginacija (američki novinar, urednik američkog naučno-fantastičnog časopisa i Mujo iz sevdalinke Mujo kuje konja po mjesecu i još nekolikoepizodnih likovai) i likovi iz stvarnog života: astronaut Nil Armstrong, naučnik Milivoj Jugin, režiser naučno-fantastičnih filmova Stenli Kjubrik – kao likovi sa kojima se vodi izmišljeni intervju s ciljem da se rasvijetli misterija osvajanja Mjeseca. S obzirom na tematiku romana u njemu su, s osjećanjem za mjeru, data i politička gledišta u sferi hladnoratovskih odnosa na relaciji Vašington-Moskva. Inače, najveći dio radnje odvija se u Sarajevu, utonulom u mističnu maglu dugih šezdeset i sedam dana. (Iz recenzije romana Zejćira Hasića).
Mizerna posjeta promociji
Nakon ove promocije postavlja se staro pitanje: Zašto je tako mala posjeta? Ne radi se samo o ovom kulturnom događaju nego velikom broju sadržaja Tešanjskog ljeta. Najava promocije izvršena je plakatama i SMS pozivima. Postoje različita mišljenja o tome, a odgovor nije jednostavan. Do sljedećeg kulturnog događanja dobro bi bilo sagledati uzroke jer na kraju svi sadržaji se organiziraju zbog posjetilaca. Nije bio dobar osjećaj biti Tešnjak na promociji gdje je bio skoro isti broj Tešnjaka i gostiju iz Gradačca.
Otvorena caffe slastičarna Check Point
Od 14.6. ove godine u Ulici Braće Pobrić preko puta Partizanskog groblja radi caffe slastičartna Check Point. Osim standardne ponude bezalkolnih pića, sladoleda, a u neposrednoj budućnosti i kolača, mogu se koristiti nargile i igraonica u kojoj se nalazi pikado i play station. Check Point ima 4 zaposlena radnika. Interijeri su veoma lijepo urađeni, a nargila se prvi put pojavila u Tešnju.
Osnivač i vlasnik je Harun Đogić. Rođen je 1997. godine u Tešnju od oca primarijusa dr. Hajrudina Đogića i majke dr. Almine Alagić rođene Brkić. Nakon završene OŠ Huso Hodžić završio je Gimnaziju Musa Ćazim Ćatić. Trenutno je apsolvent na Pravnom fakultetu u Tuzli.
Harun Đogić
Stare fotogarfije
S lijeva: Alija Škapur Alica, Sakib Zejnilović Gala, Slavko Čičak, Azem Braković, Opa Dizdarević, Fadil Artuković, Milan Nesterović, Ibro Hadžalić, Milorad Cvijetić, Ognjen Nesterović, Hamdo Kahvić i Ekrem Šišić
Čuče: Nermin Subašić Vindi, Aljo Hadžimujić, Stevo Dujković, Aljo Škapurević, Nedžad Šišić, NN iz Planja nadimak Germa i Muhamed Heralić
S lijeva: Simo Blagojević, Branko Kojić, Nedeljko Popović i Nenad Popović
Da bi obezbjedio uvijek nedostajuća novčana sredstva NK TOŠK je organizirao Tombolu (danas Bingo). Iz vrećice su izvlačeni brojevi. Prvi igrač koji popuni jedan red izvučenih brojeva uzviknuo bi činkvina. Činkvina je obezbjeđivala manji dobitak.U nastvaku izvlačenja brojeva kada igrač popuni sve brojeve dobitnik je tombole. Tombola je igrana u Fronti (zgrada današnje Sber banke, zatim u Vatrogasnom domu-zgrada porušena a nalazila se preko puta Muhine pekare) i u Gradskoj kafani na mjestu gdje je sada prodavnica Mešić na Gornjoj čaršiji.
Na fotografiji su Branko i Nenad penzionisani milicioneri, Nedeljko igrač TOŠK-a i Simo zaposlenik u Pobjedi.
Sa table na Gornjoj čaršiji
