Tešanjski dnevnik 7-14.10.2019. godine

Lijepo i sunčano vrijeme u narodu poznato kao Miholjsko ljeto. Dodijeljena Nobelova nagrada za književnost austrijskom književniku Peteru Handkeu, poznatom i kao obožavaocu lika i djela Slobodana Miloševića, te kao negator genocida u Srebrenici. Dodik poslao čestitke, a druga dva člana Predsjedništva osudili ovakvu odluku Komiteta za Nobelovu nagradu. Završeni izbori u Islamskoj zajednici BiH. Za reisa je ponovo izabran Husein ef Kavazović na sedmogodišnji mandat. Ličnost reisa je veoma važna kod bosanskih muslimana, pogotovo u složenim političkim odnosima i pojavama ekstremizma kod muslimana u svijetu pa i BiH. Husein ef. Kavazović je u dosadašnjem radu pokazao da nije sklon ulascima u dnevnu politiku i da ima savremen odnos prema okruženju, drugim i drugačijem.

Na Tešanjci ponovo podsjećanje na 8. 10. 1995. godine kada su avioni VRS-a, i pored zabrane leta, raketirali uži dio ovog naselja. Nakon intoniranja državne himne lokalni imam je učio ašere iz Kurana. Koliko se sjećam mevludi žrtvama su se organizirali u džamijama i mislim da tamo trebaju i ostati.

Slabo prisustvo javnim događanjima posebno kulturnim je prisutno već duže vrijeme. Nema profesora književnosti kada su promocije knjiga, nema rukovodilaca firmi, niti većeg broja intelektualaca na bilo kakvim javnim kulturnim dešavanjima. Međutim kada su u pitanju borbe ovnova posjete su impozantne.

Hljeba i igara (latinski: panem et circenses, doslovno: “kruha i cirkusa”) je popularna metafora za metode kojima neka vlast osigurava podršku stanovništva tako što obilno zadovoljava njegove kratkoročne interese i nevažne potrebe, a na uštrb dugoročnih interesa, odnosno da bi mu skrenula pažnju s daleko važnijih problema.

Nešto više od 1200 godina, od kada je nastala ova metafora, vrijeme se promijenilo. Sada bi se moglo reći janjetine i igara, ali je ostala pokazatelj duha u društvu i potrebom za kratkoročnim potrebama.

Dani MZ Tešanjka

Mjesna zajednica Tešanjka obilježava 8.10. kao Dan Mjesne zajednice. U programu obilježavanja posebno mjesto ima sjećanje na avio granatiranje Tešanjke 8.10.1995. godine kada je poginulo devet osoba uzrasta od 7 do 68 godina, dok je 50 osoba ranjeno.

Na Spomen obilježju prije polaganja cvijeća prisutnima se obratio Haris Ćostović predsjednik MZ, zatim načelnik mr. Suad Huskić.

Kao i svake godine učenici OŠ Kulin ban takmičili su se u literarnom i likovnom stvaralaštvu na temu 8. oktobar – da se nikad ne zaboravi. Pobjednici su predstavljeni, uručene su im nagrade za osvojena prva tri mjesta. U kategoriji likovnih radova prvo mjesto osvojila je Amelija Kurtić, drugo Lamija Bišić i treće Nihada Ramić. U konkurenciji literarnih radova prvo mejsto osvojila je Dalila Begić, drugo Edita Mehinović i treće Amelija Kurtić.

Uvijek se treba podsjetiti imena poginulih a to su: Haris Skula, Lejla Ćostović, Sabira Bekrić, Jasmin Hrvić, Jasmin Zaimović, Nihada Čabrić, Fead Makarević, Zejna Babajić i Ibro Silajdžić.

Cvijeće na Spomen obilježje žrtvama avio bombardovanja položile su delegacije: Općine Tešanj na čelu sa načelnikom mr. Suadom Huskićem, učesnici Marša mira iz Matuzića, Općina Doboj Jug na čelu sa načelnikom Mirnesom Tukićem, Udruženja civilnih žrtava rata Doboj Jug, Udruženje antifašista Josip Broz Tito iz Tešnja i OO SPD Tešanj, kao i porodice žrtava.

Između ostalih cvijeće su položile porodice žrtava

Dan Mjesne zajednice obilježen je i nizom sportskih takmičenjima u školi, Maršom mira iz Matuzića i promocijom knjige mr. Sakiba Kurtića.

Održana promocija knjige mr. Sakiba Kurtića Riječ o riječi

U prostorijama MZ Tešanjka a u sklopu programa obilježavanja Dana mjesne zajednice Tešanjka održana je promocija knjige Riječ o riječi autora mr. Sakiba Kurtića

Promotori knjige su bili: dr. Bajruzin Hajro Planjac, urednik knjige, mr. Zijad Rujanac i Ramiz Brkić.

S lijeva: Ramiz Brkić, dr. Bajruzin Planjac Hajro, mr. Zijad Rujanac i mr. Sakib Kurtić

Autor je svoje tekstove objavljivao u različitim publikacijama, a neki nisu javno ni objavljivani. Pristupio je njihovom sabiranju i publikovanju kroz knjigu Riječ o Riječi. Sakib Kurtić je autor ili kooautor 11 knjiga, pet naučnih i stručnih radova. (bez knjige Riječ o
Riječi), a njegovi tekstovi objavljeni u knjizi nastali su: kao autorski članci, sa okruglih stolova, sa javnih tribina, iz recenzija i predgovora knjiga, sa promocija knjiga, kao govori, kao govori na godišnjicama i komemoracijama.

Mr. Sakib Kurtić je rođen 1951. godine u Lepenici, općina Tešanj, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu završava 1984. godine, smjer opšte-narodna odbrana. Magistar je političkih nauka.

U periodu 1992-1995, obavljao je značajne dužnosti u jedinicama Armije BiH na tešanjskoj teritoriji. Neposredno nakon rata predavač je u Centru vojnih školaArmije BiH, a potom angažovan u Komandi obuke i doktrine Vojske Federacije. Od 1998-2005. godine obavlja značajne dužnosti u Ministarstvu odbrane Federacije BiH (u Ze-Do kantonu i Tešnju). Promocija knjige Riječ o riječi je dio sadržaja obilježavanja godišnjice MZ Tešanjka.

Hifa oil d.o.o. dobitnik certifikat izvrsnosti Zlatni Bisnode

Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave Hifa Oil d.o.o. Tešanj

Nakon priznanja Zlatni pečat Hifa d.o.o. dobitnik je još jednog priznanja. Dobili su su Zlatni Bisnode, certifikat bonitetne izvrsnosti, prestižne potvrde najveće Evropske bonitetne kuće za kvalitet poslovanja koji može imati samo 3,8 posto bh. kompanija.

Bisnode standard boniteta izvrsnosti jedan je od najboljih parametara pomoću kojih ćete se vrlo brzo upoznati sa poslovanjem jedne kompanije. Zato pomalo i laska kada postignete najviši standard ovakve bonitetne kuće– izjavio je Kenan Ahmetlić izvršni direktor i član Uprave, prilikom preuzimanja cetifikata. (izvor klix.ba)

Prijem predstavnika streljačkih klubova sa područja općine Tešanj

Općinski načelnik mr. Suad Huskić i Predsjedavajući Općinskog vijeća Senad Subašić primili su članove Streljačkog kluba Tešanj i Streljačkog kluba
Paljuge Šije. Prijemu su prisustvovali i vlasnici firmi koje finansijski podržavaju rad ovih klubova HIFA GROUP Izudin Ahmetlić i INOX Ajanović Dženan Ajanović.

Streljački klub Tešanj je na nedavnom federalnom takmičenju osvojio prvo ekipno mjesto u svim kategorijama (juniori, kadeti i seniori), tri pojedinačna zlata, četiri srebra i jednu bronzu. Streljački klub Paljuge Šije osvojio treće mjesto ekipno u kategoriji kadeti i dva pojedinačna treća mjesta.

Održan okrugli sto na temu Interkulturalni međureligijski dijalog

Pod pokroviteljstvom TPO fondacije i ETOS incijative učenici Gimnazije Musa
Ćazim Ćatić i MSŠ Stjepan Radić iz Usore realizuju projekat pod nazivom Različitost obogaćuje.. Nakon obavljenih radionica sa različitim temama kao završna aktivnost održan je okrugli sto na temu Interkulturalni međureligijski dijalog. Na okruglom stolu su učestvovali mr. Fuad ef. Omerbašić glavni imama Medžlisa IZ-e Tešanj, fra Ivica Vidak župnik Župe sv. Ante Padovanskog Sivša, Miralem Alić ispred NVO i profesor vjeronauke u Gimnaziji Musa Ćazim Ćatić i Tehničkoj školi Sabahudin Ćeman, koji je bio i moderator.

TPO Fondacija (Transkulturna psihosocijalna obrazovna fondacija) zagovara rodnu ravnopravnost, dijalog i izgradnju mira kroz partnersko djelovanje civilnog društva, akademskih  i vladinih institucija. Također zastupa slobodu savjesti i misli bez obzira na bilo koji identitet i afilijaciju.

INICIJATIVA ETOS je nastala kao rezultat dugogodišnjeg nastojanja tima TPO Fondacije da kreira inkluzivan i dostupan prostor za dijalog, kritičko promišljanje i razmjenu informacija vezanih za probleme i specifičan kontekst u kojem se nalazi bosansko-hercegovački obrazovni sistem. Cilj ovog programa je podstaknuti razvoj novih i inovativnih obrazovnoih programa, besplatnih izvora informacija i metoda i obuka koje bi proširila i relizirala TPO Fondacija ali i mreža nastavnika Inicijative ETOS.

Nakon sličnog projekta koje su provodili u 9 općina među kojima i u Tešnju Duda i Faruk Sokolović, a evo sada u realizaciji sličnog projekta. Imam utisak da bi ovakve radionice trebalo preusmjeriti prema političarima. Ovdje se narodi nisu međusobno ubijali, nisu činjeni zločini. Naši problemi su nametnuti od nacionalističkih politika sa primjesama fašizma i tamo bi trebalo trošiti novac na ukazivanje na fašizam i međusobno razumjevanje u svakoj sredini.

S lijeva: prof Sabahudin Ćeman, fra Ivica Vidak, mr. Fuad ef. Omerbašić i Miralem Alić

Svoje učešće imali su i učenici navedenih škola. Nažalost propustio sam prisutvovati tom dijelu jer se u isto vrijeme održavala i promocija knjige u JU Opća biblioteka.

Za ovu priliku sam se prisjetio jednog razgovora od prije desetak godina sa velečasnim Antom Burićem, župnikom tokom rata u Žabljaku,a koji sam već objavio na tešanj.web. Evo citata njegovih riječi:

Svaki čovjek je prije svega čovjek. Jehova, Bog, Alah nas je jedne stvorio pa bilo da smo postali od Adama ili Adema. Jedan nam je ovozemaljski život, a isto tako jedan raj ili dženet, jedan pakao ili džehenem. Nema posebnog raja ili dženeta za Hrvate katolike, Srbe pravoslavce ili Bošnjačke muslimane ili Jevreje. Ako ćemo tamo biti zajedno, zašto ne možemo biti zajedno u ovom svijetu.

Održana promocija knjige Enise Gološ Teorija i praksa nastavnog procesa

U organizaciji JU Opća biblioteka održana je promocija knjige Teorija i praksa u nastavnom procesu. Promotori su bili dr Almina Alagić i magistrica Bosanskog jezika Asima Brodić iz Visokog.

S lijeva: dr. Almina Alagić, Enisa Gološ i mr. Asima Brodić

Knjiga predstavlja iskustva i saznanja stečena u 21 godinu rada u neposrednom nastavnom procesu, a ostatak godina radnog vijeka u praćenju nastavnog procesa i indirektnom radu. Knjiga treba da posluži kao motivacija, podsticaj, stručna literatura nastavnicima, profesorima, studentima fakulteta nastavničkog smjera i drugima koji se žele upoznati sa promjenom paradigme u obrazovanju i promjenama koje nalaže tehnološki razvoj.

Dr. sc. Enisa Gološ rođena 6. oktobra 1964. godine. Osnovnu školu završila na Buni, a Gimnaziju Aleksa Šantić u Mostaru. Diplomirala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u

Sarajevu, a magistarski rad i doktorsku disertaciju odbranila na Fakultetu humanističkih
nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru i stekla pravo na zvanje doktor humanističkih nauka, uža naučna oblast Lingvistika.  Od 1989. godine stalno zaposlena u obrazovanju. Kraći vremenski period provela radeći u osnovnoj školi na poslovima nastavnika u predmetnoj i razrednoj nastavi. Duži vremenski period radila u Gimnaziji Mostar kao profesor bosanskog jezika i književnosti, a prema potrebi i u drugim srednjim školama HNK-a. Pet godina radila kao spoljni saradnik Fakulteta humanističkih nauka. Posljednjih devet godina radila na poslovima stručne savjetnice za srednje obrazovanje u Pedagoškom zavodu Mostar.

Autorica je kazala da svake godine dođe u Tešanj, da napuni dušu čaršijom. Sarađivala je sa Muharemom Saračevićem i upoznata sa uspjesima SMŠ kao primjerom dobre prakse.

DVD Tešanj 1905 obilježio Oktobar – mjesec zaštite od požara

    U okviru obilježavanja Oktobra mjeseca zaštite od požara, DVD Tešanj 1905 je organiziralo tradicionalni malonogometni turnir posvećen u sjećanje na poginule vatrogasce Mensura Hodžića i Muju Handžića, među prvim žrtvama rata u Tešnju. Prije otvaranja turnira izvršeno je postrojavanje vatrogasaca ispred vatrogasne zgrade na kome se prisutnima obratio predsjednik Društva Emir Halilović i komadant profesionalne vatrogasne jedinice Hasan Ćeman, a zatim je položeno cvijeće na spomen ploču koja se nalazi na zgradi DVD Tešanj
1905.

Cvijeće su položili mladi članovi Društva i članice izviđačkog Odreda Crni Vrh iz Tešnja. Učesnici su zatim posjetili mezare poginulih vatrogasaca i nedavno prerano preminulom Sabahudinu Subašiću. Organiziran je defile vatrogasnih vozila i opreme kroz Tešanj, Jelah i Tešanjku.

Gosti tešanjskih vatrogasaca,a koji su učestvovali i na malonogometnom turniru su došli iz Bijelog Manstira Hrvatska, Tavanauta, Subotica Srbija, Kanjiže iz Srbije, DVD Kakanj, DVD Konjic, DVD Zenica. Pobjednk malonogometnog turnira je ekipa Kaknja, drugo mjesto osvojila je ekipa iz Konjica, a treće mjesto osvojila je ekipa iz Zenice. Nakon završetka turnira podijeljene su nagrade i zahvalnice.

Održana 3. Ovnovijada na Ošljaku

Tri tešanjska ovčara Osman Mularifović Opa, Elmir Hotić i Seid Mujaković organizirali su na Ošljaku 3. Ovnovijadu. Njih trojica zajedno imaju oko 1.000 grla, a u proljeće sa janjadima oko 1.600. Njihova stada imaju ispašu na Vlašiću.

U okviru Ovnovijade organizira se borba ovnova, izložba i dodjela priznanja. Sve to prati muzika sa pjevačicom iz velike šatre dok se sedam janjadi okreće na ražnju. Lijepo vrijeme privuklo je veliki broj posjetilaca. Na prilazu stotine automobila.

Sponzori su veoma ozbiljni privredni subjekti i Općina. To su: Madi, AS, Piro promet,
Žitopromet, Zema, Hifa group, Delta security Jelah, Natura Vita iz Blatnice, Teslić, Pekara Nedžad Bejtić, Pekara Mahmut Deljkić i pojedinci Edo Hatibović i Fuad Mularifović.

Pristup prostoru naplaćuje se 2 KM. Navijanje kao na pravim sportskom terenima, a na prilazu akšamlijska društva uz janjetinu uživaju.

Osman Mularifović Opa, Elmir Hotić i Seid Mujaković

Foto zabilješka

S lijeva: Sumeja Sadiković, Aida Dedić, Armina Saračević i Emina Ramić

Člnovi Odreda izviđača Crni Vrh organizirali su u utorak i petak Humanitarni bazar na Trgu Ferhad-bega. Na prodaji su bili kolači i ručni radovi članova Odreda, a mogli su se dati i novčani prilozi. Organizacija bazara ima humanitarni karakter jer će sav prihod biti predat porodici bolesne djevojčice Lejle Adžić za njeno liječenje.

Stare fotografije

Do ovosedmičnog Dnevnika objavio sam 498 fotografija Tešnja i Tešnjaka. Odlučio sam da 500. fotografiju posvetim svom ocu Mahmutu.


Porodica Galijašević.

Stoje s lijeva: Enes, Enisa, Alija, Alija Mulalić i Hamdo

Sjede Zekija rođena Hodžić i Mahmut. U krilu Husein

Stoje s lijeva: Adem Galijašević brico, Salih Subašić krojač, Muhamed Hodžić kotarski službenik

Sjedi: Mahmut Galijašević

Prva je porodična fotografija iz septembra 1946. godine koja je snimljena aparatom Alije Mulalića očevog sestrića koji se i nalazi na fotografiji, a druga je snimljena 1934. godine.

Mahmut Galijašević je rođen 1904. godine od oca Hamde i majke Zuhre, rođene Abduzaimović. Završio je Mješovitu osnovnu školu (Elementar Schule) u Tešnju, a zatim i limarski zanat kod Nazura Smailbegovića. Oženio se Zekijom Hodžić i počeo raditi u Šećerani, Usora, Doboj u kojoj je pravio limene kalupe za glave šećera. Kada se odlučio otvoriti svoju limarsku radnju u dobojskoj pijaci, u saobraćajnoj nesreći u Tešnju poginuo mu je brat Alija, ostavljajući iza sebe suprugu, malo dijete i njihovu majku Zuhru koja je bila u zajedničkoj kući na Ravnima. Vraća se u Tešanj i otvara limarsku radnju 1930. godine. Pod uticajem brata Bećira, čija se cijela porodica uključila u NOP, Mahmut zajedno sa suprugom Zekijom (koja je sestra narodnog heroja Huse Hodžića) se uključuje u ilegalni rad. U knjizi Advana Hozića Tešanj i tešanjski kraj 1918-1945 vezano za prvo oslobođenje Tešnja piše: Vrijedno je spomenuti i kuću Mahmuta i Zekije Galijašević, na Ravnima koja je takođe u mnogome bila centar djelovanja NOP-a u Tešnju…Konačne dogovore obavili su komadant Herljević i sekretar Sreskog komiteta KPJ Edhem Pobrić, sa Obavještajcem Odreda Sabitom Brakovićem, s jedne i Muharema Dedovića i Ferida Galijaševića s druge strane, na sastanku na Ravnima noću, u kući Mahmuta Galijaševića, gdje su dvojica domobrannskih oficira stigli bosonogi.

Bio je kratko u partizanima pred oslobođenje, a potom predsjednik Sredskog narodnog
odbora. Bio je na čelu Odbora za osnivanje niže realne gimanzije u Tešnju koji je skupio novac i obezbjedio prostorne i druge uslove za rad.

Po nalogu Sreskog komiteta udružuje sredstva svoje limarske radionice sa Suljom Srkalovićem kako bi se formirala Sreska limarska radionica 1950. godine, a Mahmut jer imenovan za direktora. Od Sreske limarske radionice i dijela Komunalnog preduzeća formirano je 1954. godine Sresko metalno preduzeće Pobjeda. Mahmut je imenovan za upravnika pogona. Penzionisan je 1958. godine. Umro 1977. godine. Bio je poznat i priznat pčelar, a i član Lovačkog i Vatrogasnog društava

Sa table na Gornjoj čaršiji

About Husein Galijasevic

Komentariši