Tešanjski dnevnik 3-10.2.2020. godine

Korona virus je i dalje tema koja najviše zaokuplja pažnju širom svijeta pa i Tešnjaka. Do sada je umrlo 813 osoba u Kini, a oboljelih ima u Japanu, Tajlandu, Hong Kongu. U Evropi, u Njemačkoj je 14 oboljelih, Francuskoj 11 dok ih je u Americi 12. Kod nas u BiH Korona virus nije stigao, ali živote uzima virus Svinjske gripe. Vrijeme bez snijega i padavina sa sunčanim danima i temperaturama od -4°C do 15°C.

Adem Hojkurić 75 godina navijao i održavao sat na sat- kuli

Načelnik mr. Suad Huskić primio je Adema Hojkurića i Adnana Alića. Adem već 75 godina održava i navija satni mehanizam na sat-kuli, a zamijenit će ga Adnan. Porodica Hojkurić već tri generacije održava i navija satni mehanizam. Prije Adema su to radili otac Abdulah i djed Muhamed. U Glasu komuna iz 1960. godine br. 96 piše da je satni mehanizam navijala i održavala i tada 16-godišnja Atifa Hojkurić.

S lijeva: Adem Hojkurić, mr. Suad Huskić, Adnan Alić i Azra Muslija

Nakon prijema u kabinetu, zajedno su otišli na sat-kulu gdje je Načelnik Ademu uručio zahvalnicu na bakrorezu sa motivom sat-kule. Poslove navijanja i održavanja preuzima Adnan Alić, zet Ademov (oženjen Ademovom unukom). Inače Adnan je profesor u školi, predsjednik Sportskog saveza i aktivan u IO Crvenog krsta. Adnan već skoro pet godina pomaže Ademu i potpuno je ovladao poslom održavanja i navijanja satnog mehanizma. Mehanizam se navija svaki dan, a šestomjesečno se vrši čišćenje i podmazivanje.

Satni mehanizam je do 1891. godine pokazivao vrijeme alaturko, a onda je sadašnji oblik mehanizma kupio Fehim-beg Smailbegović. Nakon dugogodišnje upotrebe neki zupčasti elementi su se potpuno potrošili pa su u Pobjedi, svojevremenonapravili nove.

Aderm je održavao mehanizam i tokom proteklog rata, a često je porodica ovaj posao obavljala bez ikakve nadoknade.

Đoko Mazalić u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu napisao je tekst pod nazivom Tešanj-O jednom oktoihu– u Sarajevu 1953., gdje o tešanjskoj sat-kuli piše:

Sat-kula je vjerovatno građevina XVIII vijeka.Osnova joj je kvadrat sa stranicom od 3,2 metra. Ozidana je od malo pritesane muljike, tamne boje, sa vodoravno položenimn drvenim stegama od visine do visine, tako da te stege čine kao neku dekoraciju. Visina kule je oko 18 m. Stari stroj sata, koji je bio spremljen u prizemlje kule odnijeli su Njemci u prošlom ratu (Drugom svjetskom ratu). Novi stroj izrađen je u Beču prije dvadesetak godina. Dnašnje zvono može da potiče iz XVIII vijeka. Probijeno je pušćanim metkom. Ima na vijencu zapis M.L.M.E. Visoko je 40, a široko na otvoru 42 cm.

Dar Fehima Smailbegovića Tešnju 1891-ćirilićni natpis na satnom mehanizmu

Hamdija Kreševljaković u knjizi Izabrana djela knjiga II piše:

Donji dio tešanjskog grada sagrađen je 1115 (1703/4) godine. Biće da je tada nastala i sahat kula koja stoji u njegovom obodu i koja danas radi. Sadašnji sat nabavljen je u Beču pred kojih dvadesetak godina, a stari sat čuvao se do prošlog rata u kuli i odande su ga odnijeli Njemci. Osnova je kvadrat 3,2 m, a visina do 18 m.

Potpuno iste podatke prenosi Godišnjak Zemaljskog muzeja za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti BiH iz 1957. godine.

Neki autori spominju 1890. godinu kada je nabavljen sat, međutim na tabli na satnom mehanizmu piše da je to 1891. godina.

Damir Galijašević dobitnik godišnje nagrade AMUS-a

Na svečanosti u Gradskoj vijećnici u Sarajevu upriličena je ceremonija pod nazivom Godišnja dodjela nagrada AMUS-a za 2018. i 2019. godinu. Nagrade dodjeljuje Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca, AMUS. Nagrade se dodjeljuju za godinu u kojoj se prati rad i značaj nekog od umjetnika, muzičkih stvaralaca i svih onih koji doprinose očuvanju muzičke tradicije. Nagrade se dodjeljuju u deset kategorija.

Nagrada je dodijeljena i našem Tešnjaku prof. Damiru Galijaševiću u kategoriji Najbolji maladi autor, nagrada Dražen Ričl, za 2019. godinu

Damiru je nagradu uručila Lejla Zvizdić urednica TV kuće Hayata, koja je uživo prenosila dodjelu priznanja kada je i napravljen snimak

Razvojna banka Federacije BiH prezentirala ponudu kreditnih linija

U organizaciji Agencije za razvoj općine Tešanj (TRA) održana je prezentacija finansijskih linija usmjerenih ka firmama, poljoprivrednicima, obrtnicima i lokalnim zajednicama od strane Razvojne banke FBiH. Početkom 2020. godine na snagu su stupili  poboljšani uslovi kreditiranja i podrške Razvojne banke FBiH i ovo je bila prva prezentacija tih finansijskih linija izvan Sarajeva. U delegaciji Razvojne banke FBiH su bili: Semir Fejzić, predsjednik uprave Razvojne banke FBiH, dr Mersiha Slipičević, v.d. izvšnog direktora za upravljanje rizicima (član uprave banke), Borislav Trlin, direktor sektora za istraživanje i razvoj i Suvad Ibranović, šef poslovnice Razvojne banke FBiH u Zenici

Učesnicima je prezentovana aplikacija Tešanj Connected koju su razvili učenici Gimnazije Musa Ćazim Ćatić iz Tešnja i sa kojom su osvojili prvo mjesto na Hackaton 2019 koji je po prvi puta u Tešnju organizovala TRA. Navedena aplikacija se odnosi na unapređenje povezivanja aktera na tržištu radne snage. Borislav Trlin, direktor sektora za istraživanje i razvoj u Razvojnoj banci FBiH održao je sveobuhvatnu prezentaciju svih raspoloživih finansijskih linija Razvojne banke FBiH uz detaljno pojašnjenje načina apliciranja i adekvatnosti pojedinih linija za određene vrste biznisa i korisnika.

S lijeva:Dženita Hopić (TRA), Ismar Alagić direktor TRA, Borislav Trlin, dr. Mersiha Slijepčević i Harun Bajrić

Postoji opće mišljenje da je Razvojna banka FBiH bila zatvorena institucija u funkciji vladajućih političkih struktura okrenuta više podobnim nego pravim interesima privrede. Pojavljivanje u Tešnju sa najodgovornijim ljudima pokazuje da se u ovoj banci nešto promijenilo i da postaje transparentnija i bliža svima koji imaju potrebe za sredstvima banke koja daje najbolje uslove za projekte u interesu društva, a ne profita.

Razvojna banka Federacije BiH je finansijska institucija čija je zadaća provođenje ekonomske politike Vlade Federacije BiH radi privrednog razvoja i zapošljavanja, kroz stimulativno kreditiranje koje podrazumijeva razvojne stimulativne i diferencirane kamatne stope, koje su u naravi niže od tržišnih kamatnih stopa. 

Pored prezentacije Razvojne banke, u okviru događaja prezentovana je i web aplikacija koju su

dizajnirali učenici Gimnazije Musa Ćazim Ćatić, a koja je nastala kao rezultat izazova u sklopu hackathona koji je organizovala TRA, a  u kojem su lokalne firme uzele učešće i delegirale zadatke. Prezentaciju aplikacije uradio je Harun Bajrić, a ona ima za cilj da brzo i jednostavno poveže one koji tarže posao i one koji trebaju radnike sa daleko više podataka nego što to daju neki aktuelni portali.

U prvom redu Samir Fejzić i Suad Ibranović

Gimnazijalci autori aplikacije s lijeva: Harun Bajrić, Mustafa Turalić i Anes Hadžedhemović

Održan Otvoreni turnir u stonom tenisu u organizaciji STK Nec

Stronoteniski klub Nec u sportskoj dvorani Musala organizirao je Otvoreni turnir u stonom tenisu, za svoje članove i za druge zainteresovane takmičare.

Pored članova STK Nec svih kategorija na turniru su učestvovali i takmičari iz Kotor Varoša, Maglaja, Doboja i Usore. Učesnici su bili raspoređeni u više kategorija, ovisno o godinama i kvalitetu igre takmičara. Turnir je bio otvorenog karaktera, bez kotizacije za učešće na turniru, a sve u cilju promociju stonog tenisa u Tešnju.

Najboljim pojedincima su uručene diplome a to su:

Najmlađa kategorija:Emina Sejdić, Muhamed Ramići i Amar Čaplja

Škola stonog tenisa:Fatih Kurtić, Faris Dizdarević i Adnan Ibrahimkadić

Najmlađi kadeti I Grupa:Emin Jašić, Andrej Panić, Njegoš Đurić

Najmlađi kadeti II grupa:Sumeja Medić i Hamza Muharembegović

Mlađi kadeti:Marija Panić, Ahmed Dizdarević, Tarik Lihić i Zakira Sejranić (dijelili treće mjesto)

Kadeti:Abdulah Jašić, David Pejaković, Husein Jašić i Hasan Mujaković (dijelili treće mjesto)

Juniori:Alen Ruštić, Jovan Kalamanda, Eldar Hadžiselimović i Benjamin Džafić (dijelili treće mjesto)

Seniori:Oliver Đurić, Besim Sejdić, Mladen Bogdanić i Mursel Sinanović

Veterani I grupa:Hozelito Savković, Siniša Spasojević, Edin Mušija i Nikola Bratić (dijele treće mjesto)

Veterani II grupa:Goran Đurković, Nermin Galijašević, Jasmin Dolamić i Sanel Kašibović (dijele treće mjesto)

Na turniru je učestvovalo 52 takmičara raspoređenih u 10 kategorija. Pored ostvarenih sportskih rezultata sklopljena su i nova prijateljstva te dogovoreni dalji pravci djelovanja na polju promocije i razvoja stonog tenisa u našem kraju.

Održan humanitarni koncert Srcem za Rusmira

U sportskoj dvorani OŠ Huso Hodžić održan je humanitarni koncert pod nazivom Srcem za Rusmira. Sav prihod od koncerta namijenjen je Rusmiru Musliji, rođenom 2001. godine od oca Muhameda i majke Esmire iz Tešanjke. Rusmiru su otkazali bubrezi pa je već niz godina na dijalizi. Sada mu se ukazala šansa da bubreg transplatira u Francuskoj, a operacija košta 54 000 €.

Posjetilaca je bilo više nego što to tribine mogu primiti pa je veliki broj posjetilaca koncert pratio sa sportskog terena. Prikupljeno je od ulaznica (cijena 5 KM) 5850 KM, a na kraju koncerta jedan donator je priložio 330 KM, tako da je porodici uručeno 6180 KM. Bilo je dosta mladih ljudi i više od novca vrijedi saznanje da su spremni pomoći drugom.

Na koncertu su učestvovali poznati mladi solisti bih muzičke estrade:Ibro Bublin, Fatmir Sulejmani, Emina Tufo, Emrah Emšo, Elmedin Kadrispahić, Memnun Muzaferija, Nejla Keškić Muzaferija, Adnan Kotorić i Almija Krdžalić. Muzička pratnja bili su:Modus bend, Damir Galijašević, Adis Ibraković i Ajdin Selimović

Emrah Emšo bio je jedan od učesnika

Organizator humanitarnog koncerta je Ajdin Hodžić, inače predsjednik Omladinskog ansambla. Kaže da su mu mnogi pomogli u umjetničkom dijelu Damir Galijašević, Nedim Hasanić, Adnan Kotorić i Modus bend, u obezbjeđenju uvjeta OŠ Huso Hodžić koja je ustupila besplatno sportsku dvoranu i SRC koji je ustupio binu i tepihe. Ishranu i napitke za učesnike obezbjedili su:restoran Central, Poops caffe food, HD, Rafaelo, a Štamparija S i Agfa print ulaznice i plakate.

Talentovani mladi Tešnjaci na putevima nauke, Tarik Kazaz

Tarik Kazazinžinjer elektrotehnike, znanstveni istraživačRođen u Tesliću, 1988. godine, živi u Den Haag-u, Kraljevina Holandija. Zbog ratnih okolnosti, 1992. godine sa roditeljima Mirsadom i Velidom Velom, rođenom Šehagić, seli u Tešanj, gdje završava OŠ Huso Hodžić, a potom Gimnaziju Musa Ćazim Ćatić. Tokom gimnazijskog školovanja biva zainteresiran za prirodne nauke, a posebno fiziku. Pod mentorstvom profesora Nedžada Mulahusejnovića, sa dosta uspjeha učestvuje na srednjoškolskim takmičenjima iz fizike, pa tako osvaja jednom drugo i peto mjesto na federalnom nivou, jednom prvo mjesto na kantonalnom nivou, te učestvuje na državnom takmičenju iz fizike. Zbog izuzetnih uspjeha tokom srednjoškolskog obrazovanja odabran je za učenika generacije 2003-2007.

Nakon završetka gimnazije, nastavlja studije na Odsjeku za telekomunikacije Elektrotehničkog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu koje završava 2012. godine. Tokom studija postiže nadprosječne rezultate, tako da bachelor ciklus završava sa prosječnom ocjenom 9.36, dok master ciklus završava sa prosječnom ocjenom 9.89, i postaje dobitnikom priznanja Zlatni prsten, koje se dodjeljuje za izuzetan uspjeh tokom studija. Paralelno sa master studijem, radi na istom fakultetu kao tutor na predmetu Radiotehnika kod prof. dr. Ive Kostića.

Nakon završenih master studija, radi paralelno u BH Telekomu i kao stručni saradnik na Elektrotehničkom fakultetu na predmetima Mobilne Komunikacije i Sistemi i servisi mobilnih komunikacija sa profesorom Moamerom Hasanovićem i Mirkom Škrbićem. Tokom rada u BH Telekomu zajedno sa kolegom Merimom Džaferagićem radi na razvoju softverskih alata za automatsku konfiguraciju mobilnih mreža. Razvijeni softverski alati omogućavaju masivne migracije baznih stanica, rezultiraju u uštedama, te ubrzavaju rad i efikasnost službe za Radio pristupnu mrežu.

U želji za daljnjim usavršavanjem, 2015. godine odlazi u Ghent, Kraljevina Belgija gdje radi kao istraživač u IDLab istraživačkoj grupi koja je dio Univerziteta u Ghentu i IMEC instituta za mikroelektroniku. Fokus njegovog istraživanja u IDLab-u su bežične komunikacije, procesiranje signala i digitalni dizajn (projektovanje sistema na čipu). Tokom rada u IDLab-u dizajnira i implementira fleksibilne arhitekture za ZigBee i WiFi primopredajnike, te učestvuje na evropskim projektima WISHFUL Flex5GWare. U 2016. godini zajedno sa profesoricom Ingrid Moerman i nekoliko partnera sa evropskih i američkih univerziteta (Trinity College Dublin, Irska; Tehnički Univerzitet Dresden; Njemačka, Univerzitet u Leuvenu, Belgija; Rutgers Univerzitet, New Jersey, USA) piše naučni projekat ORCA. Projekat ORCA biva odobren od Evropske Komisije i konzorcij dobija grantu iznos u od 5 miliona €.

U 2016. godini dobija priliku da se pridruži naučno-istraživačkoj grupi profesora Alle-Jan-a Van der Veen-ana prestižnom Tehničkom Univerzitetu u Delft-u, Holandija. Od 2017. godine radi doktorat na Univerzitetu u Delftu, gdje mu je promotor i mentor profesor Alle-Jan. Glavni fokus interesovanja mu je procesiranje signala za bežične komunikacije, tačnije, razvoj algoritama i sistema za precizno pozicioniranje korištenjem radio signala. U sklopu svog istraživanja radi na projektu SuperGPS sa nekoliko partnera iz industrije uključujući KPN, IMEC-NL, TNO, FUGRO, itd. Cilj projekta je dizajn i implementacija sistema za precizno pozicioniranje autonomnih vozila. Autor je petnaest publikacija koje su objavljenje na internacionalnim naučnim konferencijama i časopisima (njegov istraživački profil je dostupan na: https://scholar.google.com/citations?user=lX1TTFwAAAAJ&hl=hr).

U slobodno vrijeme bavi se sportom i čitanjem opšte literature. Posebno prakticira trčanje na duge staze i odlazak u teretanu. Do sada je istrčao pet polumaratona (21.1km) ( Den Haag 2018, Leiden 2018, Amsterdam 2018, Leiden 2019, Amersfort 2019) i dvije utrke na 10km (Utrecht 2019, Rotterdam 2019).

Tarik aktivno poznaje engleski jezik, te pasivno poznaje holandski i njemački jezik.

Stare fotografije

Lijevo Vasva Berberović desno Nazifa Berberović

Zekija Hodžić i Hata Širbegović

Sjede Zekija Hodžić i Delva Srkalović

Žene iz tešanjske porodice Blagojević

U prošlom Dnevniku sam objavio nekoliko fotogarfija sa namjerom da prikažem kako su se nekada oblačili muškarci. U ovom Dnevniku želim pokazati žensko odijevanje.

Obilježje ženske nošnje su dimije, dugačke haljine, košulje, kožne cipele, a glava se najčešće pokrivala maramom sa čipkom po obodu ili bez nje. Nosila se i feredža kod muslimanki kojima se sakrivalo lice (zbog skrivana lica nisu se ni pravile fotografije). Prsluci izvezeni detaljima su bili takođe zanimljiv dio nošnje. Tek poslije Drugog svjetskog rata muslimanke počinju nositi suknje i pantalone.

Sa table na Gornjoj čaršiji

 

About Husein Galijasevic

Komentariši