Tešanjski dnevnik 29.6-6.7.2020. godine

Kažu da u mojim godinama ne treba početi pratiti turske serije. U dilemi sam da li se to odnosi i na pisanje Dnevnika. Nakon objavljivanja ovosedmičnog Dnevnika navršit će se devet godina od kako ga pišem. Izazov je uči u desetu godinu, a sa druge strane ulazimo i onako u neizvjesno vrijeme, gdje problem čini i epidemija. Nastaviti ili stati je pitanje na koje tražim odgovor. Još ga nisam našao, ali ako se pojavi od 6-12.7. značit će da sam optimista i da sam krenuo u desetu godinu izlaženja Dnevnika.

Ove nedjelje održavaju se parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Za većinu mjesta u parlamentu glavnu borbu vodiće HDZ i SDP. Procjene hroničara su da ni jedan pobjednik od ove dvije najveće političke partije u Hrvatskoj neće moći formirati vladu bez drugih stranaka. Na izbore će izaći 96.535 Hrvata iz BiH koje su uglavnom glasačko tijelo HDZ-a.

Vrijeme pravo ljetno, toplo sa povremenim pljuskovima, a u nedjelju i naoblačenjem.

Korona virus

Korona virus ove sedmice iz dana u dan obara rekorde po broju zaraženih. Došlo se i do cifre od 344 slučaja zaraze za jedan dan. Kako će se sve ovo sa epidemijom dalje odvijati teško je predvidjeti. Krizni štabovi još uvijek ne posežu za mjerama koje su imali i koje su zaustavljale privredne aktivnosti. Teško je ponovo posegnuti za tim mjerama, a sa druge strane se postavlja pitanje koliko će radnika manje dolaziti na posao i koliko će novih pacijenata izdržati zdravstveni sistem. Mnogi građani se ne pridržavaju mjera iz samo jednog razloga, malog procenta smrtnosti pa nema straha. Pored toga klinička slika oboljelih u velikom broju slučajeva nije tako teška da bi i ona ulivala strah.

Obzirom da u prošlosedmičnom Dnevniku nisam upisao podatke zaraženih u Tešnju, u tabeli je dat ukupan pregled od 15.6-3.7. Zbog vikenda preostali podaci će biti dostupni početkom iduće sedmice. Prema info direktora Doma zdravlja dr. Dujsića svakodnevno podatke objavljuje ZOS (uz obavezu objavljivanja tek 24 sata nakon objave). Pošto Dnevnik nije dnevno info srestvo ne smeta da podatke objavljujem sa zadrškom.

Datum 15.6. 16.6 17.6 18.6 19.6 20.6 21.6 22.6 23.6 24.6
Br.testova 35 49 37 26 22 23 0 39 22 36
Pozitivnih 4 0 1 0 1 2 0 1 2 2
Datum 25.6 26.6 27.6 28.6 29.6 30.6 1.7 2.7
Br.testova 19 32 23 0 22 30 38 30
pozitivnih 4 1 1 0 3 3 3 3

29.6.

Broj novozaraženih u BiH je 108 (FBiH 68, RS 40), ukupno 4.069.Preminule su dvije osobe iz RS, ukupno 179 osoba. Oporavljenih je 2.275. Krizni štab FBiH donio odluku da se maske nose i na otvorenom

30.6.

U svijetu zaraženo 10.250.971 osoba, a preminulo 504.520 osoba. U SAD je zaraženo 2.637.077 osoba, preminulo 128.437. Više od 50.000 zaraženi imaju: Brazil, Rusija, Indija, Velika Britanija, Španija. Peru, Čile, Italija, Iran, Meksiko, Pakistan, Turska, Njemačka, Saudijska Arabija, Francusaka, Južnoafrička Republika, Bangladeš, Kanada, Katar, Kolumbija, Kina, Egipat, Švedska, Bjelorusija, Belgija, Argentina, Ekvador, Indonezija i Holandija. Najviše preminulih imaju zemlje (poslije SAD): Brazil 57.658, Velika Britanija 43.550, Italija 34.738, Francuska 29.778, Španija 28.343…

U Srbiji raste broj zaraženih. Jedno od žarišta je Sandžak gdje je obolilo 20 ljekara i 40 medicinskih sestara, a više od 100 pacijenata u Novom Pazaru ima tešku kliničku sliku.

U BiH je evidentirano 129 novozaraženih (FBiH 94, RS 31) i jedan smrtni slučaj.

1.7.

U BiH evidentirano 109 novozaraženih (FBiH 69, RS 40), preminula jedna osoba.

Od danas nema prepreka za ulazak u Republiku Hrvatsku građanima BiH. Oni sa dvojnim državljanstvom prolaze bez zadrške, a ostali moraju ispuniti formular pa se savjetuje da to urade preko internet linka, da se ne bi pravile gužve. Njemačka je, ipak, priznala PCR test napravljen u BiH laboratorijama tako da osobe za negativnin testom ne starijim od 48 sati mogu izbjeći karantin. Austrija takođe traži negativan test ili 14 dnevni karantin.

2.7.

U Novom Pazaru najveće žarište na Balkanu. Dolaze ljekarske ekipe iz drugih gradova Srbije, a najvaljeni i ljekari iz BiH. U BiH 152 novozaražena (FBiH 110, RS 40), ukupno 4.600, preminule dvije osobe, ukupno 188. Molekularni biolog Ivan Đikić tvrdi da je ovo tek sredina prvog vala epidemije. Tvrdi da je ovo veoma opasan virus i da ga netreba potcjenivati.

3.7.

U svijetu zaraženo 10.820.156 osoba, preminule 519.274 osobe. Među aktivnim slučajevima 99% je s lakšim ili srednjim simptomima, odnosno nisu životno ugroženi. Najviše slučajeva zaraze zabilježeno je u SAD, zatim Brazilu, Rusija, Indija, Velika Britanija, Španija, Peru, Čile Italija..

U susjednim državama raste broj zaraženih. Kritično je u Srbiji, posebno u Novom Pazaru. Tamo je otkrivena zaraza kod 656 osoba od 4.673 testiranih.

U BiH broj zaraženih stalno raste. Jučer je dostigao 180 slučajeva zaraze u jednom danu.Nije bilo preminulih osoba. Zatraženo proglašenje epidemije na prostoru FBiH Na osnovu stanja na terenu epidemiolozi mogu donositi mjere na nivou lokalnih zajednica.

4.7.

Srbija, Crna Gora, Hrvatska i BiH susreću se sa najgorim danima od početka epidemije. U Srbiji jučer evidentirano 309 novozaraženih, a preminulo 12 osoba od čega je pet osoba iz Novog Pazara. Hrvatska ima 96 slučajeva zaraze. Tako je dostigla najveći broj zaraženih koliko je bilo 1. aprila, najviše od početka epidemije. Jučer su dvije osobe preminule. U Crnoj Gori je jučer registrovano 40 novozaraženih dok su tri osobe preminule.

U BiH jučer evidentirane 172 (FBiH 94, RS 78) novozaražene osobe, a dvije su umrle.

5.7.

Ponovo rekord novozaraženih u BiH, 344 zaražena u jednom danu (FBiH 241, RS 103). Nije bilo preminulih. Prvo je objavljen broj zaraženih od 289, a onda je uveče dodat rezultat zaostalih ispitivanja koji je pokazao 55 novozaraženih. Najviše zaraženih je u Kantonu Sarajevo 107.

Izvršena primopredaja tri školske dvorane

U sali OV-a izvršena je primopredaja tri školske sportske dvorane koje su izgrađene u mjesnim zajednicama: Kalošević, Miljanovci i Jablanica. Ranije je završena dvorana u Šijama.

Općinski načelnik Suad Huskić direktorima je predao tehničku dokumentaciju za dvorane, kako bi pokrenuli proceduru za izdavanje upotrebne dozvole.

Za gradnju četiri školske dvorane izdvojeno je 2,2 miliona maraka, od čega je 60% izdvojila Općina Tešanj. Preostalih 40% obezbijedili su Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK putem Vlade ZDK, Vlada FBiH, UNDP i MZ Šije.


Sa početkom nove školske godine, očekuje se i početak korištenja dvorana za nastavu tjelesnog odgoja. Završetkom ovog projekta, sve osnovne škole na području općine Tešanj imaju školsku dvoranu.

Završen upis u MSŠ za školsku 2020/2021

Završen je upis u prve razred učenika Mješovite srednje škole u Tešnju. Rezultati upisa pokazuju da li postoji dovoljan priliv učenika iz osnovnih škola i pokazani interes za upis pojedinih zanimanja.

Iz tabela koje se nalaze u nastavku teksta može se zaključiti da je priliv učenika u MSŠ školu još uvijek u dovoljnom broju za upis planiranog broja učenika (samo jedno zanimanje nije imalo dovoljan broj prijava), dok je kod nekih zanimanja bio veći broj prijavljenih od planiranog.

Kod izvještaja o upisu za zanimanja III stepena sva zanimanja su popunjena izuzev zanimanja tekstil i kožarstvo gdje je kod kožarstva upisano manje 5 učenika. Ostala zanimanja su popunjena, a nije bilo odbijennih učenika.

Kod upisa zanimanja IV stepena najviše interesa iskazano je zaninanja Tehničar drumskog
saobraćaja. Prijavilo se više 26 učenika od planiranog broja, kod zanimanja Ektrotehničar
računarstva bilo je prijavljenih 12 učenika više od planiranog broja i kod Poslovno pravnog
tehničara broj prijavljenih učenika je bio veći od planiranog broja upisanih učenika.

Kod zanimanja III stepena primnjeno jer 147 učenika, a kod učenika IV stepena 110. Ukupno je upisano 157 učenika. Broj odbijenih učenika je 40 kod IV stepena

Pregled upisa učenika u IV stepen MSŠ

Zanimanje Br.odjeljenja Plan br. upisa Br.prijavljenih Br.primnjenih Br. odbijenih
Poljoprivredni. tehničar 1 22 22 22
Tekstilni tehničar 1 22 22 22
Tehničar drumskog saobraćaja 1 22 48 22 26
Poslovno pravni tehničar 1 22 24 22 2

.

Pregled upisa učenika III stepen MSŠ

Zanimanje Br.odjeljenja Pla br. upisa Br.prijavljenih Br.primnjenih Br.odbijenih
Operater na CNC 1 22 22 22
Obrađivač metala rezanjem 1 22 22 22
Krojač+obućar 1 11+11 11+7 18
Frizer 1 22 22 22
Stolar 1 22 22 22
Trgovac 1 22 20 20

Nove investicije u Eko- servisu d.o.o.

U industrijskoj zoni Bukva u krugu firme Eko-servis postavljena je čelična konstrukcija hale. To mi je bio motiv da posjetim ovu jedinstvenu firmu u BiH koja investirala u visoke tehnologije prerade sekundarnih sirovina i plasmanom svojih proizvoda, najvećim dijelom, u Holandiju, Njemačku i Sloveniju. Direktorica je bila na putu, ali sam zatekao u firmi osnivača i vlasnika firme Mensura Krdžalića koji me je proveo kroz sve prostore firme i upoznao sa novitetima. Zaista sam bio iznenađen novim investicijama u nove tehnologije od mog zadnjeg boravka koga sam zabilježio u Dnevniku.

Pogon za reciklažu uljnog otpada

U prostoru prerade otpadnih ulja instalisan je novi kapacitet. Ranije se vršio proces odvajanja vode od ulje emulzije koja se koristi za hlađenje kod obrade metala. Sada je instalisan savremena oprema u vrijednosti od 200.000 KM za fino izdvajanje ulja iz svih vrsta otpada u koji dolazi ulje. Firma Eko servis svojim vozilom izvlači otpad iz separatora u firmama i onda na ovom postorjenju prerađuje u fino ulje za dalju upotrebu. Ukupna vrijednost opreme u pogonu prerade ulja i emulzija dostigla je milion KM.

Druga nova investicija je automatska linijna za presovanje strugotine nastale obradom sivog liva.

Proces je automatiziran tako da se strugotina ubacuje u jedan lijevak, a izlazi briket koji se onda pakuje na palete i uvezuje streč folijom i tako sprema za transport za izvoz.

Automatska presa za izradu briketa od strugotine sivog liva

Tu je i presa za baliranje čelične strugotine, mašina za sitnjenje aluminijske ambalaže i drugo.

Preko puta ovog dijela firme nalazi se nova upravna zgrada u kojoj je smješteno osoblje koje se bavi transportom, a u nastavku je industrijska hala površine 1000 m2 koju koristi Mann und Hummel BA, do izgradnje svog Logističkog centra. Do nje je u izgradnji nova industrijska hala površine 840 m2 gdje je postavljena čelična konstrukcija. Obje hale su planirane za realizaciju novih programa. Novih programa ima više, a realizacija će u mnogome zavisiti o daljeg razvoja ekonomske krize nastale epidemijom Korona virusa.

Eko servis je po mnogima vodeća firma, u okviru svog programa, u BiH. Firma prati rješenja prerade sekundarni sirovina na Zapadu i nastoji da usvoji ta rješenja u našim uslovima. Trenutno je zasposleno 35 radnika i za sada nemaju problema sa nedostatkom posla.

U okviru firme egzistira i vlastiti tarnsport za svoje potrebe, ali i za druge firme koje imaju potrebu za uslugom međunarodnog transporta Vozni park se sastoji od 10 kamiona – šlepera.

Lijevo je logistički centar sa halom, desno nova hala u izgradnji

Nazivi tešanjskih ulica

Mahale, a zatim ulice u Tešnju
dobivaju imena, koja se kroz historiju mijenjaju. Dobivaju imena novih ličnostii, najčešće poslije ratova. Prve nazive dobile su mahale u vrijeme nastanka grada kao urbane sredine. U domovnicama tešanjskih imama od 1910-1930. godine nema naziva mahala samo se bilježio kućni broj. U domovnicama od 1930-1945 spominju se Čaršijska mahala oko Ferhad-begove džamije zvala se Sukijja što je bio uobičajni naziv za čaršijsku mahalu. Od Kape prema Kosovcu sa Deljkama mahala se zvala Hadži Nesuhova po Nesuhu Mešiću vakifu Kapa džamije i uglednom tešanjskom velikodojstojniku. Mahala prema Krndiji zvala se Abdi-pašina. U drugim izvorima spominju se mahale iz ranijeg perioda: oko Hamza-begove džamije, Oruč-Sofi prema dervišu koji je na ovom mjestu osnovao tekiju i prve zgrade za stanovanje van Gradine, Harman mahala je na prostoru oko današnje Harman džamije (harman je turcizam i znači gumno, mjesto gdje su se vršile žitarice uz pomoć konja). Ovaj dio naselja se zvao i danas mnogi nazivaju Guvna i Srpska Varoš koja se nalazila preko puta Gradine na istčnoj strani.

Poslije drugog svjetskog rata ulice dobivaju imena boraca, heroja NOR i državnika nove vlasti kao što: Titova, Huse Hodžića, Kolje Matkovića, Osmana Pobrića, Ćazima Golalića, Zibe Galijašević, Adema Prnjavorca, Nesuha Mešića, Edhema Ajanovića i dr.

Zadnje promjene naziva ulica izvršene su nakon zadnjeg rata. Nekoliko ulica je dobilo ulice heroja i državnika nastalih u proteklom ratu, ali i veći broj istaknuti tešanjskih historijskih ličnost. Zadržana su neka imena iz Dugog vsjetskog rata (Titova, Braće Pobrić, Adema Prnjavorca, Nesuha Mešića i dr). Heroji i državnici iz proteklog rata koji su dobili svoje ulice su: Alije Izetbegović, Senada Hodžić, Kemala Brkića, Momira Toprek, Enesa Galijašević, Hajrudin Hajdić i dr. Ulice su dobila i dva uspješna predsjednika općine Salih Sarić i Izudin Alićehajić (Izudin se smatar pionirom moderne privrede u Tešnju i dobio je sporednu ulicu u Bukvi). Mnogi građani se nekada i pitaju ko su imena ljudi čije ime nosi njihova ulica. Ovim tekstom predstavit ću trojicu od njih.

Abdurahman Mešić

Ulica koja iz ulice Ali-paše Hećimovića vodi do Terzića brda nosi naziv Abdurahmana Mešića. Abdurahman Mešić je ličnost koja je za kulturnu histroiju BiH imala veliki značaj. Bio je organizator i kreator prostora za druge ličnosti iz naše kulturne baštine.

Rođen je 2.1.1902. godine.u Tešnju kao četvrto dijete Hadži Hamze i majke Hajrije Abduzaimović. Abdurahmanova porodica je 1911. godine odselila u Tursku. Abdurahman se vratio u BiH gdje završava gimnaziju i trgovačku akademiju. Koncem Prvog svjetskog rata vraća se u Tursku, u Ada Pazar, gdje je sa bratom osnovao štampariju.

Na poziv svoga amiđe Ademage vraća se u Sarajevo gdje preuzima funkciju direktora Islamske
dioničarske štamparije i tu ostaje do smrti 1943. godine.. U svojstvu direktora omogućio je izlaženje Novog Behara čiji odgovorni urednik je bio 11 godina. Abdurahman Mešić uređuje Novi Behar prvenstveno, u smislu književno kulturne afirmacije i konsolidacije bosanskih Muslimana sa političkim osloncem pretežno na ideologiju JMO, a sekundarno kao protuteža Gajretu koji je nastojao da veže muslimansku intelegenciju sa hrvatskim narodom pri čemu je ovaj list djelimično stavljao dio svojih starnica na usluge kulturno-prosvjetnom društvu Narodna
uzdanica.

(Iz knjige Abdurahman Mešić, koju je priredio Amir Brka 1997. godine u izdanju Cko)

Nesuh Mešić

Prva ulica lijevo koja se odvaja od ulice Abdurahmana Mešića nosi naziv po Nesuhu Mešiću. Inače porodica Mešić je ugledna tešanjska porodica čiji prvi stanovnik u Tešnju je Hadži Nesuh Mešić koji u Tešanj stigao sa dolaskom Sultana Fatiha. On je vakif Riječke džamije u čijem haremu se nalazi njegov mezar. Nekoliko Mešića kasnije nosi ime Nesuh. Jedan od njih je i Nesuh Mešić čiji je djed Iso bio bio polubrat Ademage Mešića. Ademaga Mešić je ostavio svoje targove kao trgovac i vlasnik firme, kulturni radnik, ali i kao doglavnik nacističkog režima u Hrvatskoj nastalog 1941. godine. Nesuh Mešić je bio potpuno suprotne političke orijentacije u odnosu na Adem-agu, bio je partizan.

Rođen je 1921. godine od oca Mustafe-Mujage Mešića koji je bio trgovac i Esme Kapetanović.

Nesuh je završio osnovnu školu u Tešnju, a zatim Građansku školu u Tuzli. Kraće vrijeme, u toku Drugog svjetskog rata, radio je u Općini Tešanj, a zatim u banci Ademage Mešića. Nesuh Mešić je pristupio Narodno oslobodilačkom pokretu kao ilegalac. Bilo je veliko iznenađenje za Tešnjake, ali i za Ademagu Mešića kada je Nesuh u februaru 1942. godine odlučio napustiti Tešanj i otići u partizane. To je tada za Ademagin politički ugled građen u NDH bio veliki udarac. Nesuh pripada drugoj grupi ilegalaca koji su iz Tešnja otišli u partizane. Prije toga bio je hapšen dva puta u Tešnju i Derventi, te je odležao 5 mjeseci u zatvoru. Nikada nije otkrio svoje saborce ilegalce.

Bio je borac 19. srednjkobosanske udarne brigade u kojoj je bio veliki broj tešansjkih partizana.

Poginuo je u martu 1945. godine na brdu Cer koje se nalazi između Doboja i Dervente.

(Iz knjige Svjedoci jednog vremena Smaila Galijaševića)

Moman Toprek

Ulica koja spaja ulice Nisima Albaharija ( ulica koja vodi od Riječke džamije do vode Kosovac) i Tabačku nosi naziv Momana Topreka. Moman Toprek je rođen 1954. godine je u Tešnju oca Ranka i majke Rose gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Pravni fakultet je završio u Sarajevu. U Pobjedi je obavljao poslove: pravnika u Zajedničkim službama, šefa službe Općih poslova, direktora Zajedničkih službi i direktora Poslovne cjeline Zajedničke službe i opći poslovi Pobjeda d.d. Moman Toprek je bio istaknuti aktivista u izviđačkom društvu, a svoj trag ostavio je kao fudbaler Toška podsjećajući u to vrijeme na poznatog fudbalera Dragana Đajića.

Poginuo kao pripadnik 202.brdske brigade Armije BiH 15.8.1993. godine, smrtno ranjen gelerom granate u Komandi bataljona.

Stare fotogarfije

Stari tešanjski prosvjetni radnici

S lijeva stoje: Marko Ljubičić, Nisveta Smailbegović, Refija Širbegović, Bosa Busančić Đurđević i Mahmut Mehinović

Čuče: Rizo Mulabdić i Meho Balić

Marko Ljubičić, učitelj, bio poznat i kao fudbaler i dobar odbojkaš, Nisveta Smailbegović, učiteljica, kćerka Rize Smailbegovića, (bila učiteljica autoru Dnevnika u trećem razredu osnovne škole 1955. godine), Refija Širbegović rođena Kunosić radila u tešanjskoj prosvjeti od 1930. godine, Bosa Busančić Đurđević učiteljica iz tešanjske porodice (o Bosi i njenom bratu Braci sam pisao u Dnevniku), Mahmut Mehinović jedan od najpoznatiji tešanjskih učitelja, Rizo Mulabdić obavljao niz značajnih društvenih finkcija (radio kao službenik u Sreskom zadružnom savezu, Sreskom odboru Narodnog fronta, Sreskom narodnom odboru, učitelj u osnovnoj školi, bio šef odsjeka za prosvjetu, direktor osnovne škole u Jelahu, načelnik odjeljenja za opštu upravu Općine, sekretar OK SK-a pomočnik direktora SŠC i predsjednik Izvršnog odbora Skupštine općine)

S lijeva: Huso Hodžić kao učenik Šerijatske Gimnazije u Sarajevu, Muhamed Hodžić brat Husin, Osman Mulalić i Mehmedalija Abduzaimović

Fotografija mogla nastati oko 1930. godine

Sa table na Gornjoj čaršiji


O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *