TESANJ.NET stranica grada
Pandemija Korona virusa ne popušta. U BiH svaki dan broj oboljelih kretao se od 125 dom 358, a u Tešnju 1do 5. Dolazi veliki izazov početak školske godine. Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona dostavilo je svim osnovnim i srednjim školama uputstvo o organizaciji odgojno-obrazovnog procesa u školskoj 2020/2021. godini. Školska godina počinje 8. septembra, s tim da će učenici sukcesivno ulaziti u školske klupe, a za učenike koji ostanu kod kuća izvodit će se onlajn nastava.
U BIH već tri godine traje migrantska kriza. Posebno teško stanje je u Krajini, posebno u Velikoj Kladuši i Bihaću. Migranti ugrožavaju građane, krađama i napadima. Građani Unsko sanskog kantona su ostavljeni da sami rješavaju ovaj državni problem.Organizovali su proteste i tarže od državnih institucija da rješavaju migrantsku krizu. Kanton je donio odluke o zabrani dovoza migranata svim prijevoznim sredstvima na ovaj prostor. Podijeljena država nikako da preduzme efikasne ,jasne i konkretne mjere na granicama kako spriječila dolazak migranata.
Berba voća i prerada u toku. Vrijeme sunčano i toplo.
Korona virus
24.8.
Usvijetu više od 23 miliona oboljelih Korona virusom, a preminulo oko 800.000.
U BiH jučer evidentirano 189 novozaraženih (FBiH 125, RS 62, DB 2). Preminule su tri osobe (FBiH).
25.8.
U BiH otkriveno 125 novozaraženih (FBiH 35, RS 90), preminulo je 11 osoba (FBiH 9, RS 2).
U Tešnju otkriveno 5 novozaraženih osoba.
26.8.
U BiH evidentiranE 293 novozaražene osobe (FBiH 234, RS 59), preminulo je 13 osoba (FBiH 8, RS 5).
U Tešnju je jučer otkriven jedan novozaraženi.
27.8
U svijetu zaraženo 24 milonona ljudi. Od jula u prosjeku na svaka dva do tri dana broj zaraženih rastao za milion. U Hrvatskoj otkriveno u jednom danu 358 slučajeva zaraze. U BiH 283 novozaražene osobe (FBiH 210, RS 73), preminulo 11 osoba ( FBiH 7, RS4)
U Tešnju otkriveno 5 novozaraženih osoba.
28.8.
U BIH 311 novozaraženih osoba (FBiH 238, RS 71, DB 2), preminulo je jedanaest osoba
(FBiH10, RS 1).
U Tešnju 5 novozaraženih.
29.8.
U BiH otkriveno 293 novozaraženih (FBiH 214, RS 79), preminulo 9 osoba (FBiH 7, RS 9).
U Tešnju 4 novozaražene osobe.
30.8.
U BiH 333 novozaražene osobe (FBiH 244, RS 89), preminule su 3 osobe (FBiH 2, RS 1).
Lokalni izbori 2020
Održavanje lokanih izbora u jesen ove godine dovođeno je nekoliko puta u pitanje. Prvo pojedine vodeće stranke su osporavale legimitet Izborne komisije.Kašnjenje usvajanja budžeta ugrožavalo je vrijeme provođenja procedure javne nabavke glasački listića. Postavlja se pitanje i da li će epidemija ugroziti izbore. Konačno je napravljen dogovor pa će i Mostarci moći glasati. Izborne liste su predane, a Izborna komisija će zvaničnu verifikciju obaviti do kraja septembra.
Poznata su imena kandidata za mjesto Načelnika i vijećnika Općinskog vijeća Tešanj.
Nezvanično sam saznao kandidate za Općinskog načelnika i nosioce listi za Općinsko vijeće.
Moguće je da još neka stranka ima svoje kandidate, ali to će se znati kada Izborna Komisija objavi zvanične rezultate.
Za funkciju Načelnika kandidate su dale tri stranke:SDA, SDP i A-SDA:
- Suad Huskić, SDA, dosadašnji Načelnik.
- Edin Hasaničević, SDP
- Esmir Bašić, A-SDA.
Suad Huskić Edin Hasaničević Esmir Bašić
Nosioci liste za OV:
- Amir Kurtić, SDA
- Dr. Enes Hodžić, SDP
- Fahir Solo, A-SDA
- Amir Piro, SBB
- Amir Galijašević, DF
- Nurdin Sadiković, SBiH
- Safet Jašić, BPS
- Nedžad Artuković, PDA
- Emir Galijašević, Platforma za progres
- Šerif Plančić, Nezavisni blok, LDS
- Anto Pešić, HDZ
- Sinan Roša. Stranka penzionera/umirovljneika (SPU)
Prolazeći Donjom čaršijom zapazio sam mali štand na kome su aktivisti Platforme za progres organizirali potpsivanje peticije građana za izmjenu Izbornog zakona kako bi se obezbjedilo elektronsko glasanje i tako spriječile izborne krađe..
Otvorena ozložba pod nazivom Bosna u vrijeme Kulina bana
Od potpisivanja Povelje Kulina prošla je 831. godina. Muzej je u saradnji sa Arhivom
Fedracije Bosne i Hercegovine organizirao postavljanje izložbe u Eminagića konaku. Prije otvaranja izložba je postavljena u dvorištu Eminagića konaka. Sastavljena je od panoa na kojima je izložen tekst Povelje, zatim stablo Kotromanića , bosančica tadašnje pismo i drugi detalji vezani za Vrijeme Kulina bana i najznačajnijeg historijskog dokumenata državnosti BiH. Dvije orginalne Povelje nalaze se u Dubrovačkom arhivu, a jedna u Rusiji.
Mr. Mensura Mujkanović i Admir Hadrović
Autor izložbe je Admir Hadrović, direktor Arhiva Federacije BiH, koji je govorio o Tvrtku Kotromaniću, Povelji i historijskom kontekstu vremena donošennja. Autor izložbe je i otvorio izložbu, a o autoru je govorila mr. Mensura Mujkanović, direktorica Muzeja.
U Jelahu u izgradnji najveći stambeni objekat u Općini
U Jelahu je u fazi izgradnje najveći pojedinačni stambeni objekat u Tešnju. U objektu od 5 000 m2, nalazit će se 55 stanova površine od 36-81,5 m2, 10 poslovnih prostora i 22 garažna mjesta. Investitor planira da završi radove do početka iduće godine i stavi stanove na raspolaganje stanarima. Investirtor je Inter d.o.o., a vrijednost investicije je oko 5 miliona KM.
Tešanjske ulice- Ulica braće Mulabećirović
Ulica koja spaja Tabačku i ulicu Hamzalije Ajanovića zove se ulica braće Mulabećirović.
O porodici Izudina Mulabećirovića sam znao dosta, poznavao njegove sestre, Sabiru, Sibu, Nadiru i Aišu. Slušao sam o partizanskim putevima Sabire i Sibe, znam da je Dom zdravlja nosi naziv po Izudinu, a njegovo ime nosi i KUD u Jelahu.
Potražio sam informacije u nekoliko izvora i došao do različitih podataka iz njegove biografije.
Rođen je 1921. godine u Tešnju od oca Hasana i majke Bahrije rođene Ibrahimpašić. Osnovnu školu je završio u Tešnju a Gimnaziju je pohađao u Sarajevu i Tuzli. Nakon završene Gimnazije upisao je Medicinski fakultet u Beogradu (Izvor Mustafa Ćeman Hronologija događaja i ličnosti tešansjkog kraja (rukopisi) i web stranica Doma zdravlja. Njegova godina smrti je po Advanu Hoziću (Tešanjski kraj 1918-1945 u tabeli poginulih boraca u NOB-u iz Tešnja je maj 1943. godine. Veoma mlad se uključuje aktivnosti KPJ-u pred Drugi svjetski rat. Radi u omladinskom aktivu u Vukovu gdje je porodica imala imanje, zatim postaje član SKOJ-a i sa grupom tešanjskih akltivista odlazi u partizane. Po njemu je Dom zdravlja u Tešnju nosi njegovo od osnivanja 1958. godine. Po Mustafi Ćemanu poginuo je 1943 kao borac 7. Armijske divizije na Sutjesci. Na web starnici Doma zdravlja piše da je poginuo 1941. godine, nakon policijskih progona i hapšenja.
Izudin Mulabećirović Izo
O bratu Izudinovom nisam ništa znao, a nisam ni našao u dostupnoj liteasturi, pa sam zamolio Zuhru Ibrahimpašić da mi pomogle jer njena tetka starija očeva sredstva Bahrija je majka braće.
Kazala mi je da se mlađi Izudinov brat zvao Husein i da je nakon završenog drugog razreda medrese otišao u partizane i poginuo na Sutjesci. Na pitanje o Izudinu kazala je da je medicinu studirao u Zagrebu (to bi mogla potvrditi i fotogarfija koju sam skinuo sa zajedničke fotogarfije napravljene 1942. godine sa Nesuhom Mešićem 1942. godine u Zagrebu na kojoj je Nesuh u domobranskoj uniformi). Bio je omladinski aktivista i skojevac koji odlazi u partizane. Po Zuhri na jednom takvom putovanju skinut je sa voza u Novskoj i likvidiran. Kazala je i da je Izudin nastaradao nešto prije smrti Huseinove (Bitka na Sutjesci je bila 9.6.1943. godine, a po Hoziću Izudin je poginuo u maju 1943. godine).
Noviteti u tešanjskim baštama i vočnjacima
Prepuštajući mlađim poslove u firmi Belif d.o.o. osnivač firme Adem Šišić se posvetio voćarstvu i povrtlarstvu. U njegovoj bašti pored zasada raznog voća, bostana, platenika i plasteničkih proizvoda postoje i neki novi zasadi koji se zadnjih godina sve više pojavljuju na našaoj Općini. To su smokve, sadnice:Godžija, Peruanske maline, paulonije, krastavci dugački preko 40 cm.
Sjetio sam se priče r. oca koji je pričao da je iz Prijedorskog rasadnika 1932. godine zasadio tadašnje novitete:krušku kajzericu, kajisiju, jabuku Prijedosrku zeleniku, zlaticu i druge, kojih do tada u našem okruženju nije bilo. Kako su se komunikacije povećale tako sve sviše različitih novih sadnica dolazi na naše prostore zadnjih godina. To mi je dalo ideju da zabilježim neke od njih. .
Smokva, mediteransko voće, postaje i kontinentalno. Prve veće količine brali su Radušani, a danas je teško naći prostor gdje je nema. Autor Dnevnika ima jednu uz kuću i ovih dana svaki dan bere više od 2 kg krupnih slatkih crvenih smokava. Blage zime pružaju mogućnost opstanka, a ako i smrznu povrate se iz korjena sa manjim rodom te godine. Zasadi smokve se šire našom općinom jer se i lako prenose. Prošle godine nije rodila šljiva pa je džem od smokava u mnogim domaćinstvima zamjenjivao džem od šljiva. Pored rasprostranjene crvene smokve pojavljuju se zasadi i bijele.
Smokve iz dvorišta Smaila Hotića
Aronija
Zadnjih par godina Aronija se intenzivno zasađuje. Ja sam samo na jednoj imao urod od 10,5 kg. Od Aronije se pravi cijeđeni sok, koji se može miješati radi boljeg ukusa, recimo sa jabukom zatim džem i dr.
Potječe iz istočnog dijela Sjeverne Amerike odnosno današnje Kanade, a američki Indijanci od davnina je poznaju kao vrijednu prehrambenu i ljekovitu biljku. Bobice aronije su sušili i mljeli i tako ih kombinirali s mesom i brašnom. Svježe plodove su najčešće koristili kod želučanih problema i proljeva, gripa i prehlada, a od listova aronije su radili čaj za cijeljenje rana. Najbolje uspjeva u hladnoj klimi gdje zime traju 5-6 mjeseci, a ljeta su blaga, s temperaturama koje ne prelaze 20 stupnjeva. Nazivaju je i namirnica budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. Studije su pokazale da ima antikancerogeno djelovanje, da je antioksidans, da sprečava stvaranje slobodnih radikala i “napad” na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i spriječavajući razvoj kroničnih bolesti. Antioksidativni kapacitet aronije i njenog soka je mnogostruko veći nego, primjerice, od borovnice i ostalih bobičastih plodova poznatih kao antioksidansi. 
Jedan dio uroda Aronije Adema Šišića
Peruanska jagoda, jednogodišnja biljka je voće starih Inka, mada potiče iz Južne Amerike. Uzgaja se i na Blakanu, a u svjetu se gaji čak 115 vrsta. Srodnik je paradajza, a pošto je plod minijaturan, zovu ga i “paradajzić”. Zbog bobica podseća na divlju, samoniklu trešnju, slatko – kiselog ukusa.Najukusniji su kada potpuno potamne od zrenja, a omotač postane proziran. Osim ploda, biljka je u celosti otrovna i ne koristi se na bilo koji način..
Zavisno od vrste, cvetovi su žuti, beli ili ljubičasti, koji prvo formiraju zelene “lampione”. Tokom zrenja postaju žuti, pa zatim narandžasti. Najukusniji su krajem jeseni, u novembru. Ubrani mogu dugo da stoje. Plod je najljekovitiji kada se jede sirov i potpuno zreo, može da se dodaje u salate. Bogat je kalcijumom, gvožđem, fosforom, vitaminima C, B1, B2, B6, B12, kao i karotinom. Sadrži brojne bioaktivne sastojke, među kojima flavonoide, alkaloide i razne vrste biljnih steroida. Ukus donekle podseća na narandžu, kao i na kajsiju, malinu, jagodu i ananas. Ne jede se u velikoj količini, najviše pet do deset plodova tokom obroka.
Perunaska jagoda iz bašte Nusreta Plančića
Goji (Godži)
Plodovi Godžija su sjajne crvene bobice (postoje i crne) dužine 1 do 2 cm. Godži (Goji) je drvenasta biljka. Plod je crvenkasta ili crna jajasta bobica do 2cm dužine. Sadrži 20-40 sitnih semena. Potiču iz Kine (provincija Ningsja). Nalazi se na prvom mjestu biljaka po količini aksiodanata koji eliminišu slobodne radikale. Konzumiraju se svježe, osušene, zamrznute ili prerađene u sokove. Sok se koristi i u kozmetici
Godži u bašti Adema Šišića
Snažno podiže imunitet, deluje i kao jak antibiotik, posebno kod bakterija streptokoke i stafilokoke, kao i protiv virusa, malih boginja, čak i HIV-a. Smatra se jednim od najjačih antioksidanasa, efikasan u borbi protiv slobodnih radikala, kancera i leukemije.
Latinoamerikanci ga obilato koriste kao sedativ, kod nervnih bolesti, kao diuretik, protiv groznice i mučnine, ali i za bolesti bubrega i jetre.
Paulovnija je tvrdo drvo, a istodobno i najlakše poznato drvo težine 272 – 336 kg/m3 (prosječno 304 kg/m3). Drvo je svijetlo i gotovo bez čvorova s otpornošću na savijanje i uvijanje, što ga čini savršenim za rezbarenje. Vatrootporna točka paljenja je dvostruko veća (400 C) od borovine, što je posebno zanimljivo za obalna područja koja su ljeti izložena povećanom riziku od požara.
Hektar zemljišta sa 625 stabala Paulovnija elongate za 3 godine donese nevjerojatnih 57 tona drvne mase, a za 8-10 godina čak mogućih190 tona.
Paulonija koja je nakon čepovanja narasla za tri mjeseca u voćnjaku Adema Šišića
U otprilike osmoj-desetoj godini stablo ima prosječno 1 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati 3 puta jer će nakon svake sječe potjerati novu mladicu koja kroz 8-10 godina ponovno postiže oko 1 m3 drveta u idealnim uvjetima.
Nakon treće godine stablo ima prosječno 0,3 m3 drveta i moguće ga je eksploatirati 8 puta jer će nakon svake sječe može potjerati novu mladicu koja kroz 3 godine ponovno postiže oko 0,3 m3 drveta.
Nakon prve godine rasta, drvo se čepuje, odnosno sječe do panja, pa potom rastu zaperci, od kojih će jedan postati stablo fantastičnih dimenzija i kvaliteta. Čepovanje je sječenje biljaka na nivou zemlje. Bez obzira koliko je ova biljka debela u osnovi, ona je odsječena pri dnu, i iz nje je izrastao jedan izdanak. U sljedećoj fazi, na metar ili metar i po, pojaviće se zaperci. Oni se kidaju do nivoa visine do koga želimo da imamo pravilno stablo. Kada se to sve završi, imamo stablo koje ostaje trajno..
Stare fotografije
S lijeva: Rizo Mulabdić, NN, Mehmedalija Husremović, Alija Galijašević i Sead Šeremet
S lijeva: Rusmir Bešlagić Rujo, Ekrem Ajanović Sos, Rifat Hadžiselimović Kiko, Sead Livnjak Sejo
(Na fotogarfijama su članovi Amaterskog pozorišta u Tešnju 1972. godine)
Sa table na Gornjoj čaršiji
O Fikretu Ćehajiću sam u jednom dnevniku i pisao, ali kao Rifatu Ćehajiću. Provjerio sam sa nekoliko poznanika i oni su potvrdili da su ga znali kao Rifata. Inače od djetinjstva je bio gluhonijem, imao je zbog toga nadimak Švabo. Cijeli radni vijek bio je tapetar, a volio je šah i fudbal.
Smrtovnica Osmana Kotorića je loše snimnjena zbog jakog sunca koje dolazi sa leđa, a kada sam predveče otišao da popravim smrtovnice nije je više bilo na ploči. Znači radi se i Osmanu Kotoriću.
