Izbori u Crnoj Gori i susret predsjednika SAD Trampa sa predsjednikom Srbije Vučićem i premijerom Kosova Avdulahom Hotijem sa pažnjom su praćeni u BiH. U Crnoj Gori Demokratska stranka socijalista predsjednika Đukanovića, koja je na vlasti, osvojila je pojedinačno najviše glasova 35,06 %, a opoziciona stranka Koalicija za budućnost Crne Gore koja je okrenuta Srbiji i Rusiji uz punu podršku kleronacionalista, osvojila je 32,55 % glasova. Zanimljivo je da će presudni glasovi za formiranje vlasti biti glasovi Platforme “Crno na bijelo” sa Dritanom Abazovićem, Albancem na čelu stranke koji sa sa svoja četiri mjesta u parlamentu, koji broji 81 mjesto, može sa Koalicijom za Crnu Goru formirati Vladu.

Slavljenje dobrih rezultata pristalica Koalicija za budućnost Crne Gore u Plevljima najavljuje politiku ove stranke. Napali Bošnjake, kamenovali džamiju i najavljivali srebreničku sudbinu Pljevljima. I ako se od takvih postupaka ogradio i politički i crkveni vrh, strepnja se uvukla u Bošnjake u Crnoj Gori.

Kada velike sile razgovaraju o Kosovu, član Predsjedništva iz RS-a Dodik nametne temu otcjepljenja RS od BiH i rješavanje tog pitanja u paketu sa rješavanjem pitanja Kosova. Međutim takvih razgovora nije bilo, dominirala su ekonomska pitanja i priznavanja Kosova od strane Izraela i premještanje ambasade Srbije u Jerusalim. Sve se to događa u vrijeme predsjedničkih izbora u SAD i izbora u BiH pa se retorika prilagođava tome.

U teškoj saobraćajnoj nesreći u Lončarima kod Brčkog živote su izgubile tri osobe iz Tešnja:Dževdeta i Fahrudun Bećirović i Almir Dolamić. Dževdeta i Almir Bećirević su bili pijačni trgovci i krenuli su po robu u Brčko, a sa njima i Almir Dolamić. Audi brčanskih registracija prešao je na suprotnu traku i prouzrokovao direktan sudar.

TOŠK igrao sa Jedinstvom iz Bihaća 1:1, a utakmicu prenosila Arena Sport 1. Nakon dva poraza, jedne pobjede, uslijedila su dva remija.

Vrijeme sunčano toplo preko dana, noći puno svježije.

Korona virus

U BiH broj dnevno novozaraženih u protekloj sedmici se kretao 231-336 osoba. U Tešnju broj novozaraženih se kretao od 1-8.

Američki Institut za metriku i
evoluciju Univerziteta Vašington najavljuje crni period za BiH. Predviđa da će od Korona virusa u BiH do 1.1.2021. godine premuniti 2.732 osobe.

31.8.

U svijetu epidemijom zaraženo 25 miliona ljudi, a preminulo više od 840.000. Žarište se preselilo iz Sjeverne i Južne Amerike u Indiju gdje je zabilježen rekordan broj zaraženih u jednom danu 78.791.

U BiH je zabilježen manji broj testiranja u oba entiteta. Otkrivene su 243 novozražene osobe (FBiH 170, RS 73), preminule su 4 osobe (FBiH 2, RS 2)

1.9.

U BiH otkriven 231 novozaraženi (FBiH 174, RS 57), preminulo 11 osoba svi iz FBiH.

U Tešnju otkrivene 3 novozaražene osobe.

2.9.

U BiH otkriveno 270 novozuaraženih (FBiH 193, RS 77), preminulo je 11 osoba (FBiH 7, RS 4).

U Tešnju otkrivene 4 novozaražene osobe.

3.9.

U BiH otkriveno 281 novozaražena osoba (FBiH 238, RS 43), preminulo 7 osoba (FBiH 4, RS 3).

U Tešnju otkriven 1 novozaraženi.

4.9.

U BiH otkriveno 286 novozaraženih, preminulo je 9 osoba.

U Tešnju otkriveno 3 novozaražene osobe.

5.9.

U BiH otkriveno 336 novozaraženih osoba (FBiH 263, RS 73), preminule su dvije osobe iz FBiH.

U Tešnju otkriveno 8 novozaraženih.

6.9.

U BiH otkriveno 296 novozaraženih (FBiH 227, RS 69), preminulo 12 osoba (FBiH 6, RS 6).

Inter d.o.o. najstarija tešanjska privatna građevinska firma

Gradnja kuća je jedna od osnovni potreba čovjeka pa se od iskona javljala potreba za graditeljima. Tešanj je imao svoje majstore pa se tako spominje naredba valije iz 1876. godine da se iz Tešnja pošalje 20 nedžara (tesara). Kada je o tesarima i dunđerima riječ, dosta prostora oviim graditeljima posvećeno je u sidžilu tešanjskog kadije iz 1740-1747 godine. Navodi se da je država nerijetko angažovala tešanjske tesare, koji su bili poznati majstori, na izgradnji ili opravci objekata na širim prostorima. O njihovim djelima govor i stare kuće bosanske arhitekture (Eminagića konak i druge kuće na tom dijelu grada). U periodu 1945-1992 godina u Tešnju je bilo 383 zidara i 43 tesara (Tešanjski zanati i trgovci 1642-1992, Alija Galijašević).

Poslije Drugog svjetskog rata tek 1962. godine osnovana je u Tešnju firma za izvođenje građevinski radova Univerzal. Osnivali su se i mali obrti koji su se bavili građevinarstvom, a mogli su imati maksimalno pet zaposelenih. Tako male firme nisu bile sposobne da rade veće građevinske poslove.

Jedna od najstarjih takvih građevinskih samostalnih zanatskih radnji je zanatska radnja vlasnika Šemse Ahmića, osnovana daleke 1970. godine.

Radnja egzistira sve do 90-tih godina, kada je zakonski omogućeno privatno poduzetništvo, što vlasnik radnje Šemso Ahmić koristi i osniva privatno preduzeće, koje i danas egzistira pod nazivom firme Inter d.o.o. Nisam mogao naći podatak da je i jedna druga zanatska radnja koja se bavila građevinom preživjela u kontinuitetu do danas.

Šemso Ahmić

Osnivač Samostalne zanatske radnje (SZR) čija nasljednica je moderna građevinska firma Inter
d.o.o Šemso Ahmić, je sposoban i uspješan, obrtnik koji je odgovorio vremenu u kome je živio i pravio uspješan biznis.

Šemso Ahmić je rođen 1942. godine u Ljetiniću. Ostao je rano bez oca, a odrastao je u porodici amiđe. Rano se oženio i počeo raditi u građevinskoj firmi Radnik iz Doboja. Tu je obavljao dužnost pomočnog poslovođe. Tu je stekao prve praktične spoznaje o građevinarstvu. Potrebe za školovanjem u građevinarstvu ga dovode u Zagreb gdje upisuje Građevinsku tehničku
školu, vanredno, a radi u poznatoj zagrebačkoj firmi (Hidrogradnja ili Industrogradnja). Zagrebačaka firma je izvodila radove u Njemačkoj gdje 1966.godine odlazi i Šemso. Nakon godinu dana prelazi na rad u njemačku građevinsku firmu gdje radi još oko 3,5 godine na radnom mjestu poslovođe. Od zarađenog novca počeo je kupovati mješalice za beton, dizalice, kolica i druge alate, mašine i uređaje potrebne u građevinarstvu,sa planom da se vrati u svoju domovinu. Tada je ova vrsta mašina i uređaja imala takav status da su je morali cariniti u Banja Luci. Na pitanje mnogih koji su poznavali Šemsu, zašto se vratio iz Njemačke u vrijeme kada se masovno odlazilo tamo na rad najbolji odgovor je Šemsina izjava koje se sjeća sin Muharem

• Nema zemlje pod ovim nebom, gdje sa njemačkim radom ne može isto tako dobro živjeti kao u Njemačkoj!
  

Vraća se u Jugoslaviju 1970. godine i otvara Samostalnu zanatsku radnju (SZR) sa sjedištem u Ljetiniću, te počinje sa radom. Iz tog vremena značajniji poslovi su bili izgradnja pijace u Doboju, željezničke stanice i dr.

Počinju se otvarati poslovi u Hrvatskoj, ali traže veći broj radnika. Šemso je tada doskočio zakonu tako što je registrovao 5 obrta na rođake, a on je vodio sve poslove i tako sa 25 radnika intenzivno počeo raditi u okolini Zagreba, Koprivnice, a zatim i po cijeloj Hrvatskoj.

S lijeva: Dino, Muharem, Šemso

Kada su se u Jugoslaviji počeli primjenjivati tzv Markovićevi zakoni (1990) osniva firmu Inter u Matuzićima (koji su pripadali općini Doboj). Nova firma ima i veće mogučnosti pa proširuje djelatnost na trgovinu, rudarstvo (angažovanje mehanizacije na površinskim kopovima u Brezi).

Intenzivan razvoj firme zaustavlja rat. Obnova djelatnosti izvršena je 1994. godine kada je organizovano Društvo jednog lica (DJL). Uvodi se djelatnost transporta. Transport će biti posebno važan u vrijeme prastanka rata i početka obnove svih vrsta objekata.

Shodno zakonskim propisima društvo se 2.000 godine registruje kao Inter d.o.o. Matuzići, a od 2012. godine firma je registrovana u Tešnju kao Inter d.o.o. Tešanj. Uvode se i novi proizvodi vezani za građevinarstvo kao što je proizvodnja betona, proizvodnja PVC stolarije (od 2003. godine).

Moderna betonarta u Ljetiniću

Godine 2002., Inter d.o.o. je u procesu privatizacije postao većinski vlasnik DC
d.d. Kraševo, Tešanj, gdje je danas smješten carinski terminal i veliki broj privrednih subjekata.

Od 2010. godine u pravnom prometu osim firme Inter egzistiraju još dvije firme i svaka sa uspjehom obavlja slijedeće djelatnosti:

• Inter d.o.o. se bavi građevinarstvim-visokogradnja projektovanje i tehničko savjetovanje, proizvodnja, transport i ugradnja svih vrsta betona, transport i ugradnja PVC stolarijr,veleprodaja i maloprodaja građevinskog materijala,veleprodaja i maloprodaja autodijelova putničkog i teretnog programa
• DC d.d. usluga iznamljivanja poslovnih prostorija
• Šema d.o.o.-ugostiteljstvo, veleprodaja i maloprodaja PVC profila

U proteklim godinama društvo je uspješno izgradilo veliki broj objekata raznih namjena na prostoru BiH. Izgrađeni su objekti stambenog, poslovnog, proizvodne i sportske namjene. Izgrađen je veliki broj stanova, poslovnih prostora, veliki broj objekata infrastrukture (bazeni za vodu, vodovodi, kanalizacija, postrojenja za tretman voda itd), određeni radovi na autoputu.

Vlasnik Inter d.o.o. Tešanj je Muharem Ahmić, sin Šemsin, a rukovođenje firmama obavljaju Muharemovi sinovi Dino i Šemso.

Firma danas zapošljava 150 radnika. Nedavno sam u Dnevniku pisao o stambenom objektu na Jelahu čiji investiror je DC d.d, a izvođač radova Inter d.o.o. U razgovoru sa Muharemom, Dinom i Šemsom sam saznao da je u planu izgradnja još nekoliko objekata u Jelahu namijenjenih za stanovanje.

Tešanjski investitori pokreću pogon za preradu crvenog mesa u Maglaju

U Maglaju se privodi kraju novi pogon za proizvodnju mesa koji će voditi firma Euro Meat. U pogonu će se vršiti prerada i promet crvenog mesa, a u infrastrukturu i opremu je uloženo 3 mil KM, rekli su za eKapiju u toj firmi.. Osnivač firme Euro Meat je porodica Jabandžić iz Tešnja koja već ima iskustva sa poslovanjem u mesnoj industriji, ali u drugom segmentu. Naime, riječ je o vlasnicima tešanjske kompanije Madi, jedne od vodećih domaćih kompanija za proizvodnju pilećeg mesa. U firmu Euro Meat uloženo 3 mil KM.

Ističu da je pogon u Maglaju izgrađen po najsavremenijim standardima i sa najboljom opremom na tržištu za ovu industriju. Trenutno završavaju instalacija opreme, pa se uskoro očekuje pokretanje pogona.

– Višegodišnje iskustvo i znanje investitora se ogleda u svakom centimetru poslovne zgrade, a očekivanja za ovaj projekat su velika – navode investitori.

Jedan od njih, Maid Jabandžić, kaže da je ova investicija pažljivo osmišljena sa ciljem da postane uspješna domaća priča. Za početak je u fokusu domaće tržište.

– Imamo i upita za izvoz, ali smatramo da je još rano o tome govoriti. Napravili smo proizvodne pogone takvima da ih se ne bi postidjela ni najveća strana kompanija u ovoj branši. Uložili smo oko 3 mil KM u opremu i infrastrukturu, svakodnevno nastojimo proširiti i naše znanje o industriji crvenog mesa i imajući navedeno na umu, spremni smo za veliku priču – kazao je Jabandžić.

Dodaje da su već imali prva zapošljavanja, a u prvoj fazi će biti potrebno nešto više od 10 radnika. Sam početak rada pogona biće usklađen sa novonastalom situacijom i pandemijom virusa covid-19.

(Preneseno sa portala ZOS Radio Tešanj)

Novi bunar u Mrkotiću

U subotu, 29. augusta svečano je ozvaničen završetak radova na izgradnji novog bunara u Mrkotiću, kapaciteta 5 litara u sekundi ili 300 litara u minuti. Vrijednost projekta je oko 160.000 KM, pri čemu su oko 120.000 KM obezbijedili Općina Tešanj i Vlada ZDK, a ostatak od 40.000 KM obezbijedila je MZ Mrkotić.

Bunar je građen od januara 2020. godine, a pripreme: istraživanje, projektovanja, dozvole, ugovaranja su pripremani mnogo ranije. U probnom radu potvrđena je količina i zdravstvena ispravnost vode.
U 2018. godini pušten je u rad bunar u Jelah Polju sa 15 litara u sekundi i od tada nema redukcija. Pripremljena je gradnju ovakvog bunara za MZ Kalošević, a za Bobare i Drinčiće je u toku ispitivanje tehničke mogućnosti spajanja na vodovod Pousorje.

(Preneseno sa portala Općine, sa kašnjenjem od mjesec dana)

Kasim Prnjavorac za 13 godina pješačenja prešao dužinu ekvatora, plus 4,5 puta do Pariza i nazad

Svako jutro iza 8 h kada god sam vozio uz Krndiju preko Marin Hana u pravcu Žabljaka zapazio bih svog školskog druga iz osnovne škole (stariji je dvije godine, ali smo išli u isti razred). To je Kasim Prnjavorac penzioner Fabrike filtera gdje je proveo najveći dio svog radnog vijeka. Sa Kasimom sam kopao kanale na Skenderiji 1969. godine preko studentskog servisa. Kasim je tada bio student Prirodno matemtičkog fakulteta

Zautavio sam auto neki dan i porazgovarao sa Kasimom. Interesovalo me koliko dugo šeta i koliko kilometara prelazi dnevno.

Šeta odavno. Šetao je sa suprugom, najčešće na Crnom Vrhu. Supruga je imala problema sa zglobovima za veće dionice pa je počeo sam šetati od kada je otišao u penziju prije 13 godina. Svako jutro od 8 h s Krndije, gdje stanuje, pješaći putem preko Marin Hana u pravcu Žabljaka. U oba pravca pređe nešto više od 10 km. Subotom i nedjeljom praktikuje i duže realacije. Sin ga odvede do Mekiša, a onda pješice do Kahvice i nazad preko Dobropolja. Ili druga tura je bila do Rakovice iznad Trepča. Na ovim dionicama pređe i preko 20 km. Šetnju obavlja i po kiši sa kišobranom izuzev ako je kiša sa vjetrom.

I ako je ušao 78 godinu nema nijednu hroničnu bolest, Ne sjeća se kada je zadnji put bio kod ljekara. Bacio sam malo računa. Samo na kratkoj dionici prešao je 48.000 km, skoro 8.000 km više nego što je dužina ekvatora (40.074,4 km) Ako se uračunaju vikendi sa duplom kilometražom u jednom danu onda je to još preko 6.000 km.ili ukupno 54.000. Znači Kasim je prepješaćio dužinu ekvatora plus skoro 5 puta od Tešnja do Pariza i 4 puta od Pariza do Tešnja.

Kanalizacija iz austrougarskog doba

U ulici 9 septembra JU RAD je izvodio radove sanacije kanalizacione mreže. Kada se nešto kopa u Tešnju volim pogledati kako to izgleda ispod površine. U Ovom slučaju mogao sam vidjeti izgled kanalizacionog kanala od prije više od 100 godina.

Današnje ulice 9. septembra i Adema Prnjavorca, kod starijih mještana, poznate su kao Mala i Velika Serava. Duž ovih ulica izgrađena je kanalizacioni odvod od kamena sa gornjim dijelom u obliku luka.

O ovom kanalizacionom vodu piše Jasmin Mandžukić u kinjizi:Tešanj-Lokalna uprava 1878-1941 :

Za razliku od vodovoda ostala je zabilježena izgradnja modernih kanalizacija tek u Sarajevu, Banja Luci i Bihaću. Međutim prema sačuvanim podacima iz službene korespodencije između gradske uprave Tešanj i okružne vlasti u Banja Luci nema sumnje da je u Tešanj imao gradsku kanalizaciju…Da je gradska kanalizacija bila izgrađena u to vrijeme svjedoči i kolokvijalni naziv gradske ulice , u “čaršiji” zvane “Serava”. Ostaci onovremene moderne kanalizacije i danas su u funkciji u toj ulici koja vodi sa Gornje čaršije ka autobuskoj stanici. Također kod mosta, sa suprotne strane od Šarenog mekteba, očuvani su kameni ispusti u rijeku Tešanjku. Veći dio gradskog područja bio je ispresjecan glavnim kanalima. Nadsvođeni kamenom ozidani, zbog strmovite konfiguracije terena na više mjesta prikupljali su i svodili fekalije zajedno sa oborinama u rijeku Tešanjku.

Poziv Tešnjacima

Prikupljajući građu za pisanje knjige i snimanje filma o muzici u Tešnju Damir Galijašević me zamolio da objavim njegovu molbu čitaocina Tešanjskog dnevnika da mu pomognu u prikupljanju građe. Evo Damirove molbe:

Ko god ima nekog materijala iz Tešnja i okoline (na području općine), zamolio bih ga da mi se javi putem e-maila ([email protected]) ili telefona (061/987-690). Dobro će doći svaka informacija, a naročito su mi potrebne fotografije, audio i video snimci (neovisno u kojem formatu) s muzičkih manifestacija, proba, koncerata… u principu, sav dokumentaristički materijal, koji bi uz regularno navođenje izvora bio korišten za potrebe knjige radnog naziva “Tragovima tešanjske tamburaške tradicije” i dokumentarnog filma koji spremamo popratno uz knjigu. Svaka informacija, fotografija, video snimak, audio snimak, novinski članak isl., sve će mi biti od neprocjenjivog značaja.

Foto zabilješka

Tešnjaci opravdavaju naziv Pekmezari. Ove sedmice intezivno su pravljeni pekmezi, sokovi, džemovi, a jabuka više nego šljiva prikupljana je u rakijsku burad.

Voće je izuzetno rodilo. Bilo je dosta kliše i sunca pa je i dosta kvalitetno.

Stare fotografije

Aktivisti Crvenog krsta 1987. godine

Čuče s lijeva: Ilija Gverić, Omer Sejdinović, Ivica Babić i Fuad Smailbegović

Stoje: Antonija Soldat Tonka, Jelena Kuburić, Nusreta Đonlagić, Fata Galijašević, Besima Galijašević, Mina Livnjak, Adila Brkić, Celkisa Mulabdić Kisa, Dževdeta Ajanović, Marija Čota, Ružica Andrijašević, Azra Saračević, Ismeta Sarić, Hatidža Subašić, NN, Nevenka Kudić

(Fotografija i identifikacija Fata Galijašević)

S lijeva: Hasan Ćeman, Miralem Ćeman, Šemso Ahmić i Jusuf Ahmetlić

Sa table na Gornjoj čaršiji

Zahvaljujući Idrizu Mujčiću u Tešanj je tokom maja 1992. godine, za naše borce, stiglo 1000 nato uniformi, 600 dubokih kožnih i 400 ljetnih  plitkih cipela. Bila je to donacija minhenskih džematlija, a oranizator je bio on. Tada su naši borci po kiši i lošim vremenskim uslovima išli na liniju u svojoj garderobi i cipelama koje nisu imale onaj kvalitet koji imaju vojne čizme te da nisu imali nikakvu vojnu vanjsku naznaku. (Informaciju dobio od Fikreta Hafizovića).