Tešanjski dnevnik 1-8.2.2021. godine

Formirano Gradsko vijeće Mostara. Gradonačelnik u prvom krugu nije izabran. U drugi krug prošli su dr. Mario Kordić (HDZ) sa 14 glasova i dr. Zlatko Guzina (Koalicija za Mostar) sa 11 glasova, a iz trke ispala Irma Baralija ( Bh blok) sa 5 glasova.

Broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31.12.2020. godine u odnosu na broj zaposlenih 16.3,2019. godine manji je za 13.583, a 15.000 u odnosu na 2019. godinu.

U zadnje vrijeme kritikovano tužilaštvo je u ovoj sedmici imalo nekoliko veoma značajnih optužnica. Da li stvari sa tužilaštvom idu na bolje? U slučaju Memić koji traje već 5 godina otvorena je istraga protiv 45 osoba, uhapšene i pritvorene su dvije osobe, od kojih je jedna policijski dužnosnik.

SIPA uhapsila 5 pripadnika Uprave za indirektno oporezivanje, Regionalnog centra iz Tuzle, za reketiranje privatnika.

Vrijeme toplo promjenivo cijele sedmice toplo.

Korona virus

1.2.

U BiH registrovano196 novozaraženih osoba (FBiH 118, RS 75, DB 2), preminulo 9 osoba (FBiH 2, RS 6, DB 1)

2.2.

U BiH otkriveno 113 novozaraženih (FBiH 75, RS 37, DB 1), preminulo 19 (FBiH 15, RS 4)

3.2.

. U FBiH registrovane 262 novozaražene osobe (FBiH 151, RS 85, DB26), preminulo 13 osoba (FBiH 6, RS 5, DB 2)

U Tešnju registrovano 6 novozaraženih osoba.

4.2.

U BiH registrovano 367 novozaraženih osoba (FBiH 268, RS 82, DB17), preminulih 8 (FBiH 3, RS 5).

Danas prvi put poslije dužeg vremena lijepa vijest. U Tešnju od 12 sumnjivih uzraka svi negativni što se odavno nije desilo

5.2.

U BiH registrovane 314 novozaražene osobe (FBiH 169, RS 134, DB 11), preminulo 15 osoba (FBiH 7, RS 8)

U Tešnju registrovano 9 novozaraženih osoba.

6.2

U BiH registrovane 292 novozaražene osobe (FBiH 193, RS 89, DB 2), preminulo 13 osoba (FBiH 5, RS 6, DB 2)

U Tešnju jučer registrovane 2 novozaražene osobe.

7.2.

U BiH registrovano 270 novozaraženih (FBiH 177, RS 84, DB 9), preminulo 16 (FBiH 9, RS 5, DB2)

Tešanj na kraju 2020. i početkom 2021. godine

U namjeri da zabilježim jedan presjek stanja sa bitnim podacima u prelazu iz 2020. u 2021. godinu, zamolio sam prvog čovjeka naše Općine načelnika mr. Suada Huskića da odgovori na moja pitanja iz kojih bi se mogla dobiti potrebna slika stanja. Načelnik nastavlja svoj mandat tako da raspolaže svim potrebnim informacijama.

Mr. Suad Huskić je prihvatio moj prijedlog i u današnjem Dnevniku donosim moja pitanja i njegove odgovore.

Početak trećeg mandata i početak Nove 2021. godine obilježava epidemija Covida 19. Ukratko, kakve posljedice po ljudske živote i privredu je epidemija ostavila u prošloj godini na našoj Općinu i Vaša procjena koliko će uticati na budžet i planove u ovoj godini.

Prošla godina će sigurno ostati upamćena po pandemiji, njenim posljedicama na naše živote, zdravlje, poslove, navike i sl. I Tešanj je osjetio posljedice pandemije na različite načine. Prema podacima koje imamo iz zdravstvenih ustanova (Bolnica i Dom zdravlja) u 2020. godini ukupno je testirano cca 4.600 osoba(uključujući i druge općine), virus je potvrđen u 1.292 slučaja. Od toga bolnički u Tešnju liječeno 730 osoba (i pacijenti iz susjednih općina), dok su ostali imali lakše simptome i kućno liječenje. Nažalost potvrđeno je 74 slučaja smrti osoba iz Tešnja koje su povezani s Covid 19. Inače u 2020. godini imamo značajno povećanu smrtnost, koja se direktno ili indirektno može povezivati i sa pandemijom.

Općina Tešanj je zabilježila značajan pad ukupnih prihoda u 2020. godini i on je veći od milion KM, samo od indirektnih poreza. Bilo je i drugih umanjenja zbog kojih smo u prošloj godini dva puta pravili rebalans i prilagođavali se datim okolnostima. Razlozi za rebalans su bili i neki novi troškovi, opremanje Bolnice, nabavka zaštitne opreme, podrška stanovništvu i sl. Tokom godine imali smo mnogo veće oscilacije u broju zaposlenih u Tešnju i razvoju privrede i prošla godina je prva u posljednjih 10 u kojima nije povećan broj zaposlenih na prostoru općine Tešanj. Kraj 2020. godine smo dočekali sa 13.435 zaposlenih, a kraj 2019. godine sa 13.871. Gledajući prilike u BiH i zemljama okruženja mislim da je Tešanj bio stabilniji u ovoj krizi i imao manje posljedica.

I ova, 2021. godina će biti godina izazova, smanjenih prihoda, ušteda, borbe za očuvanje radnih mjesta. To znači da i dalje štedimo, da će neki prioriteti čekati bolje prilike i da su nam u 2021. godini prioritet zdravstvena i socijalna zaštita stanovništva. Budžet općine Tešanj je jednoglasno (svih 7 političkih subjekata i 2 nezavisna vijećnika) usvojen na 2. sjednici Općinskoj vijeća u iznosu od 19,9 miliona KM. Zadržan je razvojni karakterali sa više tereta i izazova.

Kakvi su podaci iz privrede?

Tokom godine imali smo značajne promjene uslova i načina rada, kao i ponašanja tržišta na kojima firme sa prostora općine Tešanj nastupaju. Za neke su ovo rekordno dobre godine, za druge godine u kojima treba preživjeti, a za treće su bile teške i značile smanjenje broja zaposlenih. Najviše tereta u cijeloj BiH pa i Tešnju imaju uslužne djelatnosti (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina namještajem, djelimično tekstil). Ipak broj poslovnih subjekata na prostoru općine Tešanj nije padao u 2020. godini i posljednji zvanični podatak govori da imamo 2.592 poslovna subjekta. Svima je drugačije i uglavnom teže poslovati, ali je očito da se tešanjska privreda brzo prilagođava promjenama.

Dugogodišnji planovi ulaganja u infrastrukturu zadnjih godina dobivaju svoju finalizaciju pa da krenemo od snabdijevanja vodom. U zadnji mjesec potpisali ste više ugovora, a proteklih godina dosta toga je urađeno. Da li će za vašeg novog mandata sva naseljena mjesta u Općini imati pitku vodu?

Izgradnja i razvoj vodovodne mreže jeste jedna od najvažnijih tema i područja na kojima radimo. U zadnjih 8 godina u područje vodovoda i kanalizacije uloženo je oko 15 miliona KM, a ugovoreno za 2021. dodatnih 3.6 miliona KM. Obezbijeđene su nove količine pitke vode oko 24 l/sec, 1.040 novih domaćinstava je priključeno na vodovodni sistem (oko 4.000 građana), a osim toga poboljšano je vodosnabdijevanje i obezbijeđena pitka voda za 900 domaćinstava tamo gdje je postojao sistem, ali nije bilo dovoljno vode (Mrkotić, Dž Planje). Uskoro ćemo u probni rad pustiti i novi vodovod Raduša u koji je uloženo 2.2 miliona KM. Strategijom razvoja su definisani i kratkoročni i dugoročni prioriteti. U ovom trenutku poteškoće imamo u mjesnim vodovodima u Kaloševiću, Bobarama i Tešanjci i očekujem da će te stvari biti završene u ove četiri godine. Očekujem gradnju minimalno dva nova bunara. Ima mnogo mjesnih vodovoda na kojima treba raditi u budućnosti. Pri kraju je novo istraživanje vodnih potencijala u Jelah Polju. U 2021. godini ćemo završiti i Studiju dugoročnog vodosnabdijevanja općine Tešanj, kojom ćemo ukazati na rješenja u narednih 30 do 50 godina.

Otpadne vode. Nakon primarnih vodova sljedi priključenje sekundarne mreže zatim izgradnja uređaja za preradu otpadnih voda. Teško je planirati za cijeli mandat u današnje vrijeme, da li ipak imate procjenu koju pokrivenost bi mogli postići u sljedeće 4 godine i da li mislite da bi u tom periodu mogli početi sa gradnjom uređaja za prečišćavanje?

Do sada je uloženo oko 11 miliona KM u novi kanalizacioni sistem. Imamo isprojektovano preko 250 km nove mreže i cijelo postrojenje. Vrijednost isprojektovanih radova je preko 40 miliona KM, što su velika sredstva uz sve druge potrebe koje općina ima. Tokom marta ili aprila očekujemo potpisivanje novog ugovora vrijednosti cca 3.5 miliona KM. Plan nam je u 2021. kompletirati postojeću kanalizacionu mrežu sa već postojećim priključcima i sa cca 600 novih priključaka. Prioritet za sekundarnu mrežu i nove priključke su nam područja na kojima imamo bunare za vodosnabdijevanje. Imamo ozbiljne pregovore sa Svjetskom bankom za novi projekat koji će se realizirati u narednih 5 godina u BiH i u kojem će sudjelovati samo 5 općina u BiH. Tešanj je jedna od njih, a naš cilj je da kroz ovaj projekat obezbijedimo gradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, vrijednosti cca 8,5 miliona KM (vrijenost iz Idejnog projekta). Osim toga u periodu 2020-2024 očekujem ulaganje u kanalizacionu mrežu u vrijednosti većoj od 5 miliona KM. Ovdje zavisimo značajno od donatorskih sredstava EU, statusa Bosne i Hercegovine u pristupanju Evropskoj uniji, pa i viših nivoa vlasti. Osim tih političkih pitanja očekujem da će na mogućnost za ulaganje zavisiti i od razvoja pandemije.

Procjena je da postojeća deponija smeća ima kašacitet do 2030. godine. Obzirom na težinu pitanja obezbjeđenja odlagališta, da li će se aktivnosti pokrenuti u sljedeće 4 godine i da li bi postojeći kapacitet mogao primati otpad i poslije 2030. godine, ako se uvedu mjere potpune selekcije i reciklaže?

Postojeća deponija zapravo ima veći prostorni potencijal od 2030. godine, do 2030. godine ima dozvolu za ovakav način rada, jer je planirano da se do tada uspostavi regionalna deponija koja će uključiti dio Federacije BiH (Tešanj, Usora, Doboj Jug, Maglaj) i veći broj općina iz RS-a. Mi se nadamo da će se takav plan ostvariti, ali on ne zavisi od nas. Trenutno imamo urađen Glavni projekat sanacije i zatvaranja deponije sa potrebnom revizijom. Izrađen je i Plan upravljanja otpadom. Potrebna su značajna ulaganja koja se djelimično i rade. U tome računamo na sredstva Fonda za okoliš FBiH. Bez obzira na planove i potrebe želim ukazati da jako dobro stojimo sa uređenjem deponije u poređenju sa drugim općinama i gradovima. Rekao bih da nam je trenutno veći izazov da sva domaćinstva uključimo u organizovan sistem prikupljanja otpada, jer smo trenutno na oko 8600 “kanti”. Dat ćemo poseban intenzitet rješavanju ovog izazova i ići snažnije i sa restriktivnim mjerama. A što se tiče deponije nastavit će se ulaganja u njeno upravljanje i pripremu za zatvaranje.

U manjem obimu centralnim grijanjem su obuhvaćeni novi korisnici u Tešnju. Da li nastavak toplifikacija u Tešnju i početak rješavanja grijanja u Jelaha imaju svoju realnu perspektivu u sljedećem periodu?

Kandidovali smo jedan projekat (nakon izrade Studije i svih drugih dokumenata) za zamjenu dijela postojećih kotlova. Imamo dobre šanse jer je to bio najspremniji projekat iz ove oblasti u FBiH. Projekat se trenutno ocjenjuje u Češkoj a uključivao bi korištenje sredstava EU. Suština je da se zamjenom energenta na dijelu kotlova (biomasa umjesto uglja) pojeftini cijena grijanja, a čime bi se povećao interes i dostupnost. Što se tiče Jelaha vjerovatno će biti potrebno graditi posebnu toplanu/energanu i otvoreni smo za koncept javno-privatnog partnerstva.

Ekologija je u vrhu prioriteta Općine iskazana i kroz Strategiju. Ubrzo će početi i priključenje na primarnu mrežu otpadnih voda u području izvora vodosnabdjevanja. Šta to vrijedi kada na istom prostoru, ali i na cijelom prostoru Općine imamo odlagališta starih automobila, vodotokovi često budu obojeni raznim bojama, a lešinare kruže iznad Tešanjke?

Postoje poslovi koji nisu u nadležnosti općine, nadzor nad otpadnim vodama iz industrije, nadzor nad zabranom eksploatacije šljunka iz Usore, dozvole za rad autootpada, rad kotlovnica i spaljivanje otpada u njima… U takvim slučajevima javljamo kantonalnoj ili federalnoj inspekciji, koji su ovlašteni da nadziru, kažnjavaju i slično. Nismo zadovoljni učincima u ovakvim slučajevima.

Dio problema jeste u našoj nadležnosti i povremeni incidenti se dešavaju (spaljivanje guma, bacanje otpada na nepredviđena mjesta i sl.). Izriče se dio sankcija, ali nismo do kraja zadovoljni efektima i u namjeri smo pojačati taj represivni dio inspekcijskog posla.

Relizovana je infrastruktura u industrijskoj zoni Glinište. Da li smo tamo dobili ono što smo želili? Određene firme su, ne samo u Gliništu nego i šire, kupile su zemljište, ne sa namjerom da grade kapacitete nego da bi trgovali nekretninama. Do sada je uspostavljena samo proizvodnja betona, armatura, reparacija paleta, a u fazi gradnje je servis za vozila, obrada stakla i jedan objekat za koji nisam ustanovio čime će se baviti. Infrastruktura je povećala cijene zemljišta koje se danas kreću preko 100 KM/m2? Kako gledate na budućnost Gliništa u tržišnim uslovima obezbjeđenja zemljišta?

“Popunjavanje” poslovnih zona pa i Gliništa zavisi od mnogo faktora, naročito ako država/općina nije vlasnik nekretnina. Sama cijena nekretnina je zasebno tržište i očito je da su na cijelom prostoru općine sve nekretnine u rastu cijena, naročito one koje se nalaze pored prometnih saobraćajnica. Zapravo je zemljište i upravljanje njime, zbog relativno male površine općine, jedan od najvažnijih resursa, pa i potencijalno ograničenje razvoja cijele općine. Ako govorimo o Gliništu, mislim da smo neke od važnih ciljeva ostvarili već sada, jer ne treba zaboraviti da imamo potpuno novu saobraćajnicu, rasterećenje raskrsnice u Jelahu i povezanost sa zonom Ciglana.Popunjavanje zone je u toku i očekujemo uskoro ugovor za gradnju trafo stanice vrijednost cca 7.5 miliona KM, baš u ovoj zoni. Općinsko vijeće je donijelo odluku da stimulišemo ulaganja u napredne tehnologije, naročito u ovoj zoni, ali očito da to nije dovoljno i da ljudi investiraju u ono što tržište traži. Slične probleme sam vidio i u najrazvijenijim ekonomijama svijeta.

Obzirom na pad broja zaposlenih i problema u budžetima, socijalno stanje pojedinih slojeva stanovništva može još više opteretiti budžet. Kako mislite pristupiti ovoj potrebi u vrijeme krize, koja očito dolazi?

U prošloj, 2020. godini smo mijenjali prioritete i usvojili odluke i rebalans kojima smo umanjili finansijsko opterećenje građana (oslobađanje cca 300.000 KM) i povećali izdvajanja za socijalnu zaštitu, zdravstvo i poljoprivredu. Izdvojili smo dodatna sredstva za penzionere i najugroženije i putem Centra za socijalni rad, ali i putem Udruženja penzionera za stabilnost i održanje fonda za posmrtnine. Prema informacijama koje imamo, za boračko-invalidsku zaštitu se za prostor općine (iz FBiH, ZDK i Općine) izdvaja oko 6,5 miliona KM godišnje, ne uključujući penzije.Različite oblike prava koristi blizu 5.000 korisnika. Novina je egzistencijalna naknada sa nivoa FBiH i ZDK koju koristi oko1.300 korisnika u Tešnju, u godišnjem iznosu od 2 miliona KM. Za socijalnu zaštitu godišnje se izdvajaju sredstva 4,4 miliona KM (različiti nivoi). U Budžetu za 2021. godinu smo zadržali stabilnost i izdvajanja za socijalnu zaštitu bez obzira na ukupna umanjenja prihoda i po potrebi ćemo intervenisati i drugim oblicima podrške.

U vrijeme epidemije mogli smo se uvjeriti u značaj ljudskih i materijalnih kapaciteta Opće bolnica i Doma zdravlaja.. Otvoreno je Covid odjeljenje, a zajedno sa Domom zdravlja vođena je borba protiv epidemije uz redovnu djelatnost. Ambulantama je pokrivena Općina. Možemo li održati i nastaviti sa razvojem u ovoj važnoj oblasti?

Pandemija je iznova potvrdila važnost organizacije zdravstvenog sektora, kod nas lokalno, važnost postojanja Bolnice u Tešnju i svega što uz to ide (ljudi, prostor, oprema). Svi se osjećamo mirnije kada znamo da u Tešnju imamo preko 100 ljekara, iskusno medicinsko osoblje, preko 200 kreveta, koji mogu biti u funkciji. U Sarajevskom kantonu su se do novembra raspravljali ko treba liječiti covid pacijente, a u našoj bolnici su pacijenti primani od početka jula. Jedino Opća bolnica u Tešnju ima PCR laboratoriju sa certifikatom (imaju klinički centri, ali ne opće bolnice ovakvog tipa). HES služba i Dom zdravlja su odradili ogroman posao. Mislim da treba poštovati zdravstveni sektor i uposlene koji su bili na “udaru” tokom krize. Naravno, ima i stvari koje mogu i trebaju i bolje.

U posljednjim godinama smo kompletirali mrežu porodičnih ambulanti i u to smo uložili cca 700.000 KM i sada je sistem kompletiran. Podržavali smo projekte u Općoj bolnici, a onda smo zbog pandemije morali dodatno pojačati tu podršku. Tokom 2020. godine Općina Tešanj, značajan broj privrednika putem Udruženja, Vlada ZDK i drugi donatori uložili su u nabavku značajne nedostajuće opreme (mobilni rentgen, opremanje laboratorije, oksigenatori, monitori vitalnih funkcija itd) iznos preko 500.000 KM. Za 2021. godinu smo definisali prioritete za Bolnicu i Dom zdravlja. Pristižu nam mladi ljekari sa specijalizacija i potrebna je oprema da bi mogli raditi, moramo pojačati uslove na covid odjeljenju, riješiti smještaj Crvenog križa itd. Bez obzira na krizu pojačali smo izdvajanja za zdravstveni sektor u 2021. godini.

Obrazovni sistem na svim nivoima ima puno slabosti, a reforme ne mogu teoretski dati brze efekte, jer je pitanje da li će ih i kada biti. Lokalna zajednica preko TRA i dopune kapaciteta u srednjim školama nastoji približiti znanja potrebna privredi, ali i učenicima. Imali ste sastanak sa mladim Tešnjacima iz svijeta i sastanak sa Ministrom obrazovanja Ze-do kantona. Da li se može na nivou naše lokalne zajednice još uraditi da se približe učenicima, srednjoškolcima, pa i studentima nove IT tehnologije i novo vrijeme digitalizacije?

Mi smo, bez obzira što je to nadležnost Ministarstva, zainteresovani za usvajanje savremenih znanja i vještina, te prilagođavanje školskog sistema (ne samo u objektima) svjetskim trendovima i potrebama tržišta. Kako ste rekli dio aktivnosti vodi direktno Agencija za razvoj, dio smo mi podsticali i obezbijedili kroz međunarodne projekte (STEM učionica kroz projekat EGG) i slično. Želja nam je da savremena znanja i vještine prenosimo na mlade i kroz vanškolske sisteme (slobodno vrijeme, takmičenja, spoj stučnjaka, privrede sa onima koji žele učiti više i sl.). Vrijeme traži da se ide u korak sa njim, Tešnju treba pristup novim tehnologijama i znanjima i borba za složenije ali i bolje plaćene poslove. Jedan od projekata iz Strategije je formiranje Tehnološkog centra, izrađena je Studija i već neko vrijeme razgovaramo sa privatnim sektorom o tome. Trenutno svi ne vidimo stvari na isti način, ali smo svi svjesni da se mora raditi na ovom polju. Ostvarenje vizije Tešanj, sredina ekološke svijesti, inovativne poduzetnosti i društvene etike zahtijeva rad u ovom području.

Za realizaciju planova nije sve do lokalne samouprave nego i do privrednika, Vlada i Ministarstva na svim nivoima vlasti. Tešnju se na vraća dio rezultata koje ostvaruje. Kakvi su odnosi na relaciji Lokalna uprava, Udruženje privrednika, viši nivoi vlasti? Da li tu postoji potrebna sinergija na rješavanju pitanja koja se tiču kvaliteta života građana?

Teško je generalizovati ukupne ocjene, jer uvijek ima prostora za poboljšanje ili bolje razumijevanje, a i same početne percepcije su različite.

Konkretno, kao lokalna zajednica nismo zadovoljni kriterijima za raspodjelu prikupljenih sredstava od poreza. Vjerovatno je samo Kanton Sarajevo trenutno zadovoljan. Na to smo i ukazivali i javnim istupima i službenim prijedlozima. Mislimo takođe da što prije treba završiti reformu sistema oporezivanja dohotka. Sa Udruženjem privrednika i privrednicima uopće intenzivno sarađujemo i rješavamo neke od problema koji postoje.

Očekujemo i borimo se kod viših nivoa vlasti za podršku u nekim projektima važnim za općinu Tešanj. Ipak na pomolu su veći projekti i investicije koje se vežu za naš prostor, na pomolu je gradnja nove trafo stanice vrijednosti 7.5 miliona KM u Gliništu. U pripremi je gradnja Koridora 5c i neki od naših zahtjeva su uvaženi i riješi će važna pitanja za Tešanj. Započeta je gradnja škole u Medakovu. Nismo zadovoljni i očekujemo snažniju podršku za regionalni put 474 (pa i asfaltiranje Crnog vrha), kao i rješavanje nekih problema na M4.

Da li imateinformaciju kada je planiran početak radova na izgradnji autoputa 5c,  kakve su obaveze lokalne zajednice i šta autoput znači za našu lokanu zajednicu?

U zadnjih 16 mjeseci vrlo aktivno se radi na pripremi gradnje Koridora 5c kroz Tešanj. Završeni su glavni projekti, radi se na eksproprijaciji-otkupu zemljišta, obezbijeđen je finansijski okvir. Iako većina stanovnika to nije direktno vidjela što zbog pandemije, što zbog drugih interesovanja, općina Tešanj je bila izuzetno aktivna u ovom području. Veliki broj naših zahtjeva je već ugrađen u projektna rješenja (regulacija rijeke Tešanjke u dužini od 5.6 km, saobraćajnica od Jablanice do Trepča, uređenje korita Usore, saobraćajnica od Bukve do Tešanjke sa “ispravljanjem” krivina itd.). Ima stvari na kojima još radimo i koje ćemo i dalje insistirati. Kao općina dužni smo da provodimo eksproprijaciju i to vrlo intenzivno radimo i do sada je prema grubim procjenama oko 18 miliona KM procijenjena vrijednost jednog dijela zemljišta i objekata. Očekujemo tender, pa moguće je i početak radova u 2021. godini. Pred nama je još puno problema i izazova, naročito za 12 naseljenih mjesta u kojima će se odvijati radovi. Stotine miliona će biti uložene na teritoriju naše općine i relativno brzo ćemo imati izlaz autoputem do mreže takvih puteva u cijeloj Evropi. To će značiti život i ekonomiju na ovim prostorima.

BiH je u prošloj godini imala 10.000 više preminulih nego novorođenih. Kakvo je stanje kod nas u Tešnju?

Natalitet u Bosni i Hercegovini je u značajnom padu, a smrtnost je prilično visoka, posebno u 2020. godini. Tako dođemo da je prirodni priraštaj (broj rođenih u odnosu na broj umrlih) uglavnom u BiH negativan. U 2018. i 2019. godini u Bosni i Hercegovini postojalo je samo pet ili šest općina gdje je prirodni priraštaj bio pozitivan. Mi smo bili jedna od tih općina (u plusu), zadnjih 7-8 godina sa oko 145 do 200 više rođenih beba nego umrlih. Prošla godina je bila posebno teška. Trenutne informacije su da je u BiH oko 10.000 više smrti nego rođenja. Tešanj je u 2020. godini imao 543 rođenih, a 536 umrlih i 362 vjenčanja. Ovo je najniži prirodni priraštaj (+7) koji je zabilježen za Tešanj. Razlog tome je veliki rast broja umrlih u 2020. godini u odnosu na raniji period. U 2019. godini je umrlo 407 osoba (prosjek od 2015. do 2019. je 397) a u 2020 godini bilježimo 536 umrlih. Vjerujemo da je porast smrtnosti od 26% blisko vezan za pandemiju. Demografske mjere su složen sistem, potrebno je puno stvari na različitim nivoima vlasti i odgovornosti. Kao općina smo davno započeli proaktivan pristup i uveli podršku rađanju troje, četvoro i više djece, pojačali smo podršku i za vantjelesnu oplodnju, obezbijedili besplatne udžbenike za prvačiće itd. Pojačat ćemo te mjere u 2021. godini, ali neće to biti dovoljno ako npr. Kanton ne poveća dječiji doplatak, Federacija ne donese Zakon o podršci u vantjelesnoj oplodnji i ne promijeni oporezivanje plata itd. I generalno, ako se ne smanje političke tenzije, poveća sigurnost, smanji svađa i ako se ne postigne veća funkcionalnost države, teško će se biti boriti za više rađanja i manje odlazaka.

Imamo tri značajne institucije kulture, gdje dvije od njih imaju i turistički karakter. U krizna vremena svi planovi ulaganja u ove oblasti su obično na kraju potreba. Sadruge strane raste broj arheoloških artefakata u JU Muzej. Ukazuje se potreba za smještajem i institucionalno čuvanje arhive. Da li u ovo krizno vrijeme možemo razmišljati i o tome?

Analiziramo infrastrukturne i prostorne potrebe svih javnih ustanova na prostoru općine Tešanj. Tako je nakon gradnje novog objekta biblioteke, uslijedila gradnja tri ambulante u Pousorju i četiri školske dvorane u Šijama, Miljanovcima, Kaloševiću i Jablanici. Počela je gradnja škole u Medakovu, a i gradnja Sportske dvorane u Jelahu. Ako govorimo o prioritetima, koji su potvrđeni i u Strategiji razvoja, onda mogu najaviti skori početak gradnje novog objekta za Centar za socijalni rad i rješavanja statusa Crvenog križa. Smatramo da je to u ovom trenutku najpotrebnije. Postoje identifikovane potrebe i Studija za Arhiv i naziru se moguća rješenja i za to pitanje. Koliko god bilo vanredno zbog pandemije. Ne smijemo prestati misliti, planirati raditi na ovakvim sadržajima, premda će možda realizacija biti nešto teža i duža.

Općina Tešanj ima ustanovljene dvije nagrade Ključevi grada i Povelja. Već 5 godina niko nije dobio ni jednu od ovih nagrada. Da li će novoformirana Komisija OV-a ovegodine pokrenuti aktivnosti na dodjeli priznanja i da li će se mijenjati dizajn tih priznanja?

Dodjela priznanja/nagrade Ključevi grada i Povelja su nagrade koje dodjeljuje Općinsko vijeće Tešanj. Nemam informacija šta Vijeće planira u tom pogledu, a možda je i rano dati odgovor, jer je zbog kašnjenja izbora, tekna kraju januara održana 2. sjednica Općinskog vijeća i usvojen Budžet za 2021. godinu. Smatram da se u svakodnevnici mogu prepoznati institucije i ljudi, poslovni subjekti, udruženja i sl. koji naročito doprinose razvoju i ugledu općine Tešanj što je potrebno isticati i pohvaliti/nagraditi priznanjem. Nije to uvijek jednostavno i ne slože se uvijek svi oko svakog prijedloga, ali treba izdvojiti i odati priznanje pozitivnim stvarima i ljudima u drušvu. Predložit ću da Općinsko vijeće pokrene definisanje dizajna priznanja.

BiH živi težak život kada je u pitanju njena državnost koju neki osporavaju, a jedni samo deklatarativno podržavaju. Pitanje ravnopravnosti svih građana bez obzira na naciju i vjeroispovjet, najbolje se vidi u odnosu većine prema manjinama.

Promjena općinskih granica Dejtonskim sporazumom je našu Općinu dovela do toga da dominira bošnjačko stanovništvo. U vijeću imamo samo jednog vijećnika srpske nacionalnosti, ostali su Bošnjaci.

Na Božičnim prijemima domaćini iz Katoličke i Pravpslavne crkve su hvalili lokalnu zajednicu i vaš odnos prema njima. Kakva je vaša ocjena stanja po ovom pitanju na našoj Općini?

Bosna i Hercegovina je država sa više nacionalnih, vjerskih i različitih kulturnih identiteta. Istovremeno smo društvo sa rekao bih u blažoj verziji “bolnom” historijom. Tešanj u cijeloj ovoj priči je bio i ostao jedan od stubova Bosne i Hercegovine u kojoj treba biti mjesta za sve naše razlike i za pozitivne stavove i ponašanja.

U proteklim godinama smo imali uspješnu saradnju sa Katoličkom i Pravoslavnom vjerskom zajednicom, kao i Islamskom zajednicom. Osim toga sarađujemo i putem udruženja građana (HKD Napredak, UG Povratak), ali i na druge načine. Smatram da Bošnjaci kao većinski narod u Tešnju imaju dodatnu odgovornost da pokažu otvorenost, saradnju i podršku drugim vjerskim zajednicama i narodima. To nije nikakav znak slabosti, nego zrelosti i treba tako raditi,bez obzira što se u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine drugi ne ponašaju tako. Sve ovo naravno podrazumijeva da se vodi računa o vlastitom identitetu, traženju pravde, istine i vodeći računa o ukupnoj slici, o Bosni i Hercegovini i njenoj budućnosti.

Kada je u pitanju izbor vijećnika, to je već domen izbornog zakona. Trenutno u našem društvu, nismo ni neke mnogo jednostavnije stvari “riješili”. Trenutno je u Općinskom vijeću samo jedna žena, vijećnica, što smatram nekom vrstom manjkavosti i čime se ne bismo mogli pohvaliti. Naravno, nije to specifičnost samo Tešnja nego ukupnog stanja društva.

Da li svi građani imaju istu šansu na našoj Općini, recimo kada je zapošljavanje u javnim ustanovama, preduzećima i administraciji pa i u privatnom sektoru? Nepotizma u BiH ima, ima ga i u Tešnju. Kakvo je stanje po ovim pitanjim a u Tešnju? Može li su tu šta mijenjati?

Nažalost, mnogo je loših primjera u Bosni i Hercegovini, tako da je stereotip shvatanja da se stvari samo tako “rješavaju”. Vjerujem da je u Tešnju manje takvih stvari prisutno, a ne isključujem da ima i drugačijih primjera. Navest ću jedan primjer, u zadnjih 7 godina općina je provela 35 oglasa/konkursa za prijem službenika i namještenika. Veliki broj i putem Agencije za državnu službu. Nijedan postupak nije osporen i niko od zaposlenih nije Načelniku rodbina ili komšiluk. U Domu zdravlja su nedavno primali ljekare i primljeni su i mladi ljekari iz susjednih općina. U privatnom sektoru važe drugačija pravila, jer je slobodan izbor svakom poslodavcu kako će pristupati ovom pitanju.

Svojevremeno, dok niste bili Načelnik, rečeno mi je da se biste Huse Hodžića i Muse Ćazima Ćatića moraju ukoniti jer se tu pravi fontana od 35.000 KM. Očito je da je izmještanje spomenika bilo političko vjersko pitanje. Da li znate nešto o fontani i kakav je vaš stav po ovom pitanju?

Postoji Urbanistički projekat Centar Tešanj, koji je usvojilo Općinsko vijeće koji obuhvata prostor oko zgrade općine, prostor ispred Doma kulture, zgrade hotela i sl. Značajni dijelovi projekta jesu realizirani. Izgrađeni su glavni objekti (hotel, zgrada iza hotela), uređen je plato ispred Doma kulture sa parking površinama itd., ali sve još nije završeno. Park još uvijek nije tretiran, kao ni kiosci koji se nalaze uz njega. Koliko znam, trebalo je pomjeriti i mijenjati kioske, urediti drugačiju podlogu, pa i izraditi fontanu. Do sada nismo uspjeli izdvojiti potrebna sredstva. Ali da pokušam naći suštinu pitanja i odgovora. Huso Hodžić i Musa Ćazim Ćatić su važne historijske ličnosti za Tešanj i Tešnjake i simboli jednog vremena. Zaslužuju puno poštovanje i sjećanje na njihov život i rad i vjerujem da tako misle svi građani Tešnja.

Izgradnja kanalizacije u MZ Šije

Zbog svog geografskog položaja mjesna zajednica Šije ima svoj vodovodni i kanalizacioni sistem. U toku su zemljani i montažerski radovi na polaganju cjevovoda za gradnju glavnog kolektora cjevovoda u okviru projekta Izgradnje kanalizacije u MZ Šije.

Izvođač radova je firma KM Gradnja d.o.o. Tešanj, a nadzor vrši firma TALWEG d.o.o. Tuzla.

Prezentacija nove saobraćajnice Tešanj-Tešanjka

Predstavnici IPSA Instituta održali su u Općini Tešanj prezentaciju glavnog projekta saobraćajnice Tešanj-Tešanjka.


Urađen je projekat za 5 km trase, vrijednosti 7 miliona KM. Radi se o saobraćajnici koja će biti vezana za autoput, odnosno za pristup petlji u Medakovu. Vodilo se računa i o uključenjima za Trepče, Medakovo, Novo Selo i Žabljak. Prilaz autoputu 5c će biti na kružnom tpku koji će biti na sadašnjem priključku puta za Novo Selo. Početak nove trase se nastavlja na treću traku u industrijskoj zoni Bukva ide postojećom trasom do iza benzijske pumpe Madi, a dalje će biti korekcije postojeće trase uz ispravljanje korita Tešanjke kako bi se ublažile ktivine. Saobraćajnica je projektovana po novim standarima, kako bi u budućnosti mogla postati regionalni ili magistralni put. Općina Tešanj finansira izradu projekta dok će JP Autoceste Federacije rekontruisati i izgraditi ovu saobraćajnicu. Prezentaciji su prisustvovali Općinski načelnik sa saradnicima, te predstavnici mjesnih zajednica Tešanjka, Medakovo, Novo Selo i Trepče.

U Društvenom centru Dobropolje održan Escap room “Kako ću, fali mi papir”

Kako se suočiti sa birokratijom u Bosni i Hercegovini je pitanje na koje većina nema adekvatan odgovor. Na takvo pitanje pokušali su odovoriti, na interesantan način, studenti Fakulteta političkih nauka:Anes Hodžić, Elma Kodro, Emina Obradović i Erma Kurtović.

S lijeva:Anes Hodžić, Emina Brka i Harisa Fejzić

Ova grupa studenata je na svom fakultetu osmislila interaktivnu igru na osnovu Escape Room,
Kako ću, fali mi
papir čiji je cilj rješavati zagonetke i izvršavati zadatke, što je analogija javnoj upravi u Bosni i Hercegovini. Oni polaze da je problerm kod susreta sa birokratijom najčešće vodi na pitanje jednog papira. Igra je zapravo napravljena tako da svi učesnici rade u timu, komuniciraju, rješavaju tazličite zagonetke ilustrirajući bh birokratiju i administraciju. Kroz jednu vrste igre edukuju se mladi uzrasta 15-35 godina o administarciji u BiH.

U dva dana radeći po grupama kroz ovu igru prošli su mladi iz Tešnja. Projekat je podržala organizacija Humanity in Action.

Jedan od studenata koji su osmislili ovu igru je Tešnjak Anes Hodžić. Briljantan student koji je na petoj godini studija i do sada ima sve desetke. Sjećam ga se još iz gimnazijalskih dana kada je oduševljavao kao glumac, komičar. Odsjek na kome studira je Međunarodni odnosi i diplomatija. Dugo sam razgovarao sa Anesom nakon završene igre.

Na razgovor me potakla jedna izvrsna knjiga Jakova Gotovine Budimir Lončar-od Preka do
krova svijeta koju sam nedavno pročitao. To je biografska knjiga o najvećem diplomati bivše Jugoslavije iz koje se najbolje vidi uloga diplomatije i kakve profile i znalce traži.

Boraveći poslovno u Grčkoj, Turskoj, Kuvajtu, UAE, Pakistanu i Maleziji upoznao sam sam se sa nekim našim diplomatama u ovim zemljama. U Sarajevu sam se sretao i sa stranimm diplomatama. Najveći broj naših diplomata nije bio dorastao poslove diplomatije, a neki su čak došli kao turisti po zaslugama da uživaju u ovim zemljama.

Sada gledam ovog našeg Anesa, Da li postoji trasiran put školovanja ovog mladog, briljantnog studenta za svijet diplomatije? Da li će ostati na fakultetu ili će raditi u diplomatiji? Uspješni u BiH nemaju podršku iz prostog razloga što će ugroziti neuspješne koji odlučuju.

Anes Hodžić

Vidjet ćemo kakava će karijera čekati ovog našeg talentovanog studenta.

Izvršena prezentacija 3D skenirnja

U organizaciji TRA u prostorijama OV-a održana je prezentacija 3D skeniranja. Prezentaciju su izvršili Marko Kostov i Mladen Dedić iz firme 3D Republika iz Beograda.



Preminuo Prof. Dr. Ishak Mešić

U Tešnju je preminuo doktor ekonomskih nauka Ishak Mešić

Rođen je 1960. godine u Tešnju gdje je završio osnovnu školu Huso Hodžić u Tešnju, a Srednju ekononmsku u Doboju, Ekonomski fakultet završio u Sarajevu 1983. godine. Zvanje magistra i doktora ekonomskih nauka stekao na Ekonomskkom fakultetu u Srajevu.

Radno angažovanje: UPI OOUR Maloprodaja kao pripravnik, Glavni koordinator UPI OOUR Maloprodaja DD Tešanj, Direktor OOUR MaloprodajaTešanj, Direktor Preduzeće za trgovinu na veliko i malo VEMAL, Direktor preduzeća Trgovačko preduzeće TEGROS DOO Tešanj.

Poslije je bio radno angažovan na Ekonomski fakultetu Univerziteta u Zenici, gdje bio Prodekan za nastavu, Šef Katedre za Marketing, Nastavnik u nastavno-naučnom zvanju, Redovni profesor, Nastavnik u nastavno-naučnom zvanju Docent, Nastavnik u nastavno-naučnom zvanju Vanredni profesor, nastavnik u zvanju vanrednog profesora na master studiju na predmetima:Marketing
menadžment, Soljnotrgovinsko poslovanje, Upravljanje prodajom i distribucijom i Strateško upravljanje markom proizvodam, nastavnik u zvanju docenta na postdiplomskom studiju na predmetima: Marketing menadžment, Marketing informacioni sistem, Marketing u trgovini i Upravljanje prodajom i distribucijom na u nastavi na fakultetima Univerziteta u Zenici Ekonomski fakultet Zenica.

Radio je na Politehničkom fakultetu u Zenici – nastavnik u zvanju redovnog profesora na dodiplomskom studiju na predmetu Marketing

Radio je na fakultetima, najčešće kao docent nastavnik na dodiplomskom studijama u Sarajevu, Tuzli, Mostrau i Travniku.

Autor i koautor je 31 naučnog rada, 11 stručnih radova, objavio je 7 stručnih knjiga, bio mentor na 11 doktorskih disertacija.

Učestvovao je na velikom broju stručnih seminara i konferencija i član je niza insttucija.

Stare fotogarfije

Profesori Srednjoškolskog centra u Tešnju školska 1974/1975 godina

Stoje s lijeva: Enisa Prnjavorac prof. geografije, Dragoslav Vlajković prof književnosti, Nedžmija Dizdarević prof. njemačkog jezika, Jelisaveta Džapić prof. ruskog jezika, Slobodanka Pejović prof. srpskohrvatskog jezika, Dragutin Bratić prof. filozofije.

Prvi red: Lazar Miličević prof. ekonomske grupe predmeta, Drago Pešta, prof. fizike i Milovan Kojić profesor mašinske grupe predmeta.

(Identifikacija Nedžmija DizdareviĆ uz konsultacije sa prof. Nurom Subašić i Enisom)

Sa table na Gornjoj čaršiji

Prva sedmica kako vodim Dnevnik da za sedam dana na tabli postavljenoj na Gornjoj čaršiji nije bilo ni jedne smrtovnice. Međutim preminuo je dr Ishak Mešić čija smrtovnica nije objavljena, jer je dženaza u utorak.

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši