Tešanjski dnevnik 22.2-1.3.2021. godine

Korona virus uzima maha i čini se da BiH ponovo ulazi u novi val zaraze u kome se pojavljuju novi sojevi (britanski i dr). Pri tome građani su uznemireni jer BiH je jedina zemlja u okruženja koja nije krenula sa vakcinom (ako se izuzme 1.000 vakcina koje je nabavila RS). Pošto nabavka sa državnog nivoa putem Covaxa, koji se pokazao protekcionistički u odnos na siromašne zemlje, ne ide, sada kantoni i entitet RS traže rješenja koja sami mogu realizovati, a to opet znači kao i u svijetu prvo bogati pa onda sirotinja. To znači opet da Države nema ni kada je zdravlje građana u pitanju. Oni koji imaju dvojno državljanstvo u susjednim državama imat će pristupačnu vakcininu, a “Palestinci” neka se uzdaju u Svevišnjeg. U svemu tome nevjerovatno zvuči izjava ministrice Turković u kojoj se pita ko će nabaviti vakcine poslije slučaja Respiratori!

Mepromex, trgovačka kuća iz Tešanjke najavljuje da će do marta 2022. godine izgraditi i otvoriti najveći shopping centar u BiH koji bi se, sa sadašnjim prostorom prostirao na 68.000 m2

U Aleji hrvatskih velikana na Mirogorju u Zagrebu sahranjen je Zlatko Saračević svjetsko rukometno ime BiH, Jugoslavije i Hrvatske. Zlatko po očevoj liniji vodi porijeklo iz Tešnja. Njegov otac Hamdija rođen je u Tešnju 1934. godine od oca Abdulaha. Igrao je rukomet za Borac iz Banja Luke i reprezentaciju Jugoslavije. Njegov djed, a Zlatkov pradjed, je bio mualim Vejsil efendija. Hamdijin polubrat je Zlatan Saračević, atletičar, bacač kugle, koji danas živi u Tuzli.

Vrijeme sunčano, toplo bez padavina, sa zahlađenjem tokom vikenda.

Korona virus

Broj zaraženih raste, posebno u Sarajevu gdje je zadnjeg dana sedmice dostigao polovinu zaraženih u cijeloj državi. EU najavljuje da će uvesti dokumenta za ulazak u zemlju kojima se potvrđuje da je osoba vakcinisana, U BiH nema vakcina izuzev u RS gdje je najvaljen dolazak 20.000 vakcina. Građani BiH koji ne budu vakcinisani imat će prinudnu izolaciju.

22.2.

U BiH registrovano 269 novozaraženih (FBiH 223, RS 44, DB 2), preminulo 12 osoba (FBiH 5, RS 6, DB 1)

23.2.

U BiH registrovane 343 novozaražene osobe (FBiH 286, RS 55, DB 2), preminulo 9 osoba (FBiH 6, RS 3).

U Tešnju registrovano 7 novozaraženih osoba.

24.1.

U BiH registrovano 515 novozaraženih osoba (FBiH 314, RS 186, DB 15), preminulo 17 osoba (FBiH 7, RS 10).

U Tešnju registrovane 4 novozaražene osobe.

25.1.

U BiH registrovano 577 novozaraženih soaoba (FBiH 384, RS 176, DB 17), preminulo 17 osoba (FBiH 8, RS 8, DB 1).

U Tešnju registorovane 2 novozaražene osobe.

26.2.

U BiH registrovano 757 novozaraženih osoba (FBiH 542, RS 202, DB 13), preminulo 11 osoba (FBiH 9, RS 2).

U Tešnju svi ispitani uzorci negativni.

27.2.

U BiH registrovano469 novozaraženih osoba (FBiH 280, RS159, DB 30), preminulo 9 osoba (FBiH 6, RS 2, DB 1)

U tešnju registrovane 4 novozaražene osobe.

28.2.

U BiH registrovano 711 novozaraženih osoba (FBiH 510, RS 192, DB 9), preminulo 17 osoba (FBiH 10, RS6, DB 1)

Održana panel diskusija na temu Mladi u politici

U organizaciji Društvenog centra u Mekišu održana je panel diskusija na temu Mladi u
politici. Učesnici u panel diskusiji su bili: Emir Galijašević (Platforma za progres), Elma Ćeman (SDA), Danijel Pašić (SDP) svi članovi Općinskog vijeća i Armina Hodžić (BPS).

Panel diskusiju moderirala je Emina Brka. Dominirale su teme: odvijanje proteklih izbora i nepravilnosti koje su se dešavale, položaj mladih i njihov odlazak iz BiH, zapošljavanje mladih i njihovo učešće u politici, organima izvršne i zakonodavne vlasti.

U radu su učestvovali i posjetioci svojim pitanjima i šteta je što ih nije bilo više.

Lijepo je bilo slušati mlade ljude. Ne pokazuju u razgovoru dogmatičan stranački pristup. Otvorenu su razgovarali o pravim pitanjima. Na njim aje i velika odgovornost jer moraju mijenjati stranke iznutra, a time i korjenito mijenjati na pozitivno politike u BiH

Čestitke organizatoru, izboru panelista i odabranim temama.

Panelisati s lijeva: Danijel Pašić, Armina Hodžić, Elma Ćeman i Emir Galijašević

Moderator Emina Brka u prvom planu

Općinski Načelnik uručio rješenja o imenovanju šestorici predsjednika MZ-a

Nakon uručivanja rješenja o imenovanju 17 predsjednika MZ koji su izabrani jednoglasno ove sedmice dodijeljena su rješenja o imenovanju još šestorici predsjednika MZ-a, čiji izbor je trajao duže. Rješenja je uručio načelnik mr. Suad Huskić. Dodjeli rješenja prisustvovao je Hasan Plančić koordinator za rad sa MZ.

Rješenja su dobili:Mersida Karahmet Miljanovci-Lončari, Adnan Spahić Mekiš-Dobro Polje, Suad Roša Jablanica, Naim Bahtić Kradaglije, Ašir Himzić Rosulje i Alija Hasanbašić Trepče.

U OŠ Huso Hodžić otvorena izložba likovnih radova učenika na temu 1. mart-Dan
nezavisnosti BiH.

Povodom 1. marta Dana nezavisnosti BiH Muzej je objavio konkurs za najbolje likovne radove učenika osnovnih škola u kategorijama predmetne i razredne nastave.

Komisija u sastavu prof. Miralem Brkić, prof. Jasmin Mandžukić i Miralem Alić odabarali su najbolje radove. Izložba radova postavljena je u auli OŠ Huso Hodžić, a njeno otvaranje obavili su pomočnica Načelnika Azra Muslija, direktorica Muzeja mr. Mensura Mujaković, prof. Miralem Brkić i direktor OŠ Huso Hodžić Osmo Hurić.

Priznanja i novčane nagrade uručila je Azra Muslija. Novčane nagrade u obje kategorije iznosile su:za prvo mjesto 100 KM, drugo mjesto 80 KM i za treće mjesto 50 KM.

Učenici dobitnici u kategoriji razredne nastave su:

Zenun Memić IV-2, OŠ 1. mart Jelah

Lamija Spahić V-b, OŠ Gazi Fehad-beg Jablanica

Šejma Hozić III-2, 21. mart Matuzići

Učenici dobitnici nagrada u kategoriji predmetne nastave:

Behija Omerbašić, VIII-2, OŠ 1. mart Jelah

Zakira Sejranić, IX-1, OŠ Huso Hodžić Tešanj

Alija Piro, VIII-4, OŠ Rešad Kadić Tešanj

Azra Muslija, Menasura Mujaković i Miralem Brkić sa dobitnicima nagrada

Otvoren Logistički centar Mann und Hummel BA

Logistički centar firme Mann und Hummel BA zvanično je otvoren i pušten u funkciju. Svečanom činu otvaranja prisustvovao je ograničen broj gostiju zbog pandemije. Otvaranju je prisustvovala visoka delegacija Mann und Humel, a koju su sačinjavali: g. Thomas Fischer predsjedavajući Nadzornog odbora, gđa. Emese Weissenbacher, izvršna direktorica finansija grupacije, g. Nic Zerbst, direktor proizvodnje grupacije, zatim gđa. Michaela Paßlick, rukovodilac ekonomskog odjela pri ambasadi SR Njemačke u BiH. Zajedno sa načelnikom mr Suadom Huskićem i generalnim direktor Mann und Hummel BA Mahmutom Galijaševićem, oni su presjekli vrpcu.

O LC sam već pisao u Dnevniku. Radi se o objektu površine ca.5.000 kvadratnih metara. Izgradnja ovog objekta najveća je dosadašnja investicija u BiH kompanije Mann und Hummel BA.

S lijeva: gđa. Emese Weissenbacher, g. Thomas Fischer, gđa. Michaela Paßlick, mr. Suad Huskić, g. Nic Zerbst i Mahmut Galijašpević

Na otvaranju Mahmut Galijašević je kazao:

“Sama investicija je koštala preko 4 miliona eura i trajala je punih godinu dana. Širenje logističkog prostora znači i stvaranje novog proizvodnog prostora u okvirima postojećih objekata, što je i preduslov rasta naše fabrike u Tešnju. Novi logistički centar najveća je investicija u posljednjih 15 godina kompanije Mann und Hummel BA i predstavlja značajan iskorak u njenom razvoju. Logistički centar se nalazi u sklopu nedavno kupljenog prostora od cca 10.000 m2 i predstavlja skladišno-administrativni objekat kojim se ostigurava širenje poslovanja kompanije. Novootvoreni objekat osigurava radna mjesta uposlenika ove kompanije i otvara niz drugih mogućnosti. Važno je napomenuti da je MHBA najveći poslodavac na području općine Tešanj kao i najveći njemački poslodavac na području naše države. Uprkos velikim izazovima

uzrokovanih pandemijom Corona virusa i velikim fokusom na očuvanje zdravlja naših uposlenika, prošle godine ostvarili smo rekordnu prodaju, te rekordnu proizvodnju u jednoj godini. Iskoristili smo šanse koje su se stvorile u ovoj kriznoj situaciji

Prometom od 25 miliona KM i 420 uposlenika 2005. godine kada je privatizirana i kada je Mann und Hummel ušao u vlasništvo, prošla godina je završena sa oko 700 uposlenika i ukupnim prometom od oko 80 miliona KM, od čega se 97% proizvodnje je izvoz”.

Za Federalnu TV predsjedavajući Nadzornog odbora grupacije Mann und Hummela Fischer je, između ostalog, izjavio:

“Jedan od razloga je da pojačamo naše skladišne kapacitete. Mi iznajmljujemo neka skladišta ovdje. Drugi razlog je da pružimo bolju uslugu korisnicima, da šaljemo pošiljke korisnicima iz Tešnja. Treći i najvažniji razlog za mene je da oslobodimo prostor ovdje u fabrici da bismo imali više proizvodnje.”

g. Thomas Fischer, predsjednik grupacije Mann und Hummel

Ističe da to znači i više radnih mjesta.

“U našem cijelom globalnom proizvodnom procesu ovo postrojenje ovdje ima veoma važnu ulogu. Sada prebacujemo više poslova koji se trenutno obavljaju ili u Češkoj ili u Španiji.”

Fischer kaže da kompanija i u doba pandemije bilježi dobre rezultate, a jedan od razloga za to je odličan menadžment tim.

“Odradili su odličan posao u reagovanju na pandemiju. Mi smo u sretnoj situaciji da su zamjenski automobilski radovi ključni dio našeg poslovanja. Ovdje u BiH pravimo mnogo rezervnih dijelova za automobilsku industriju. Čak i ako ne kupujete novi automobil, vaš automobil treba servisirati. Tako dobijete nove filter kabine, filter ulja, filter zraka. To je mnogo pomoglo našoj kompaniji da bude uspješna tokom pandemije. Kao što sam rekao, to je sjajan tim. Posebno ovdje, naš tim u BiH koji je odradio sjajan posao u proteklih 15 godina da izgradi ovu kompaniju, da se integriše u našu kompaniju, a da ne izgubi sopstveno porijeklo.”

Navodi da je u planu i proširenje proizvodnje u BiH.

“Odgovor je uvijek da, ali uz jedno ali. Moramo biti konkurentni iz BiH. Ja sam prilično uvjeren da ćemo biti konkurentni ako okruženje bude dobro. Ali da, povećat ćemo proizvodnju u ovoj fabrici.”

Kaže da BiH ima potencijal za ekonomski rast.

“Kao zemlja da, a za nas kao kompaniju definitivno. Ali prvo, mnogo kompanija razmatra da vrati proizvodnju u Evropu iz Azije jer u pandemiji lanac dostave više nije stabilan. Tako da je BiH poznata i veoma atraktivna lokacija. Postoje određeni uslovi, ali ste veoma atraktivna lokacija.”

Kao privrednik, ističe da je najveći problem u BiH birokratija.

“Ako pogledate druge zemlje, vaša birokratija može biti efikasnija, brža. To je definitivno nešto u čemu bih podstakao BiH da bude bolja. To nije problem za nas jer mi ovdje u Tešnju imamo veoma dobar odnos sa školama i sa načelnikom, ali školsko obrazovanje koje imamo ovdje za tehničke poslove će biti važno i za druge kompanije.”

Kaže da BiH ima dobru poresku stopu, logistika je dobra, ali nedostaje dobro zemljište.

“Birokratija bi trebala biti manja, a imate i mnogo subvencija u EU, što bi trebalo postati pravilo i ovdje.”

O radnoj snazi u BiH ističe da je veoma dobra.

“Izuzetno sam zadovoljan radnom snagom koju imam ovdje. Da, imamo dobar menadžment, uvijek smo ga imali i to nam je pomoglo da razvijemo dobre ljude ovdje. Ljudi sa kojima radimo ovdje su veoma stabilna radna snaga. Nemamo veliko osipanje i zbog toga veoma pozitivno gledamo na budućnost. Pozitivno je uvijek teško reći u vrijeme korone, ali smo optimistični kada mislimo o budućnosti jer BiH nudi veoma obrazovanu radnu snagu.”

Nove investicije u Madi d.o.o.

Prolazeći kroz Bukvu zapazih preko puta proizvodnih pogona Madi d.o.o. visoke betonske stubove buduće hale. Uvijek de obradujem kada vidim betonske kosture u privrednim firmama. Zadovoljstvo je što će neka građevinska firma i njeni radnici imati posao. Investitor će u halama uspostviti neki od svojih procesa gdje će raditi i novi ljudi.

Na prostoru gdje se gradi nova zgrada nalaze se transportna sretstva Madija pa sam tako utvrdio i ko je investitor. Obzirom da nisam ispratio novu halu i proizvodnju trajnih proizvoda od junećeg i goveđeg mesa, novi pogon u Maglaju, kada sam sreo Edina Jabandžića izvršnog direktora, zamolih ga da mi obezbjedi podatke, za sve nove investicije.

-Iduće sedmice kada hoćeš idemo i u Maglaj-kaže Edin.

Edinov zamjenik Esmir Kotorić mi je bio domaćin u Tešnju. Obišao sam gradilište koje mi je privuklo pažnju, a radi se o budućem skladišnom prostoru, zatim smo obvišli proizvodni pogon trajnih proizvoda od junećeg i goveđeg mesa i novi kapacitet u Maglaju gdje su nam se u povratku sa službenog puta pridružili i direktor Maid Jabandžić i Edin.

Buduće skladište

Detalj iz komore za zrenje

Buduća hala, čiji kostur se, za mene, iznenada pojavio, imat će 6.000 m2 skladišnog prostora. Namijenjena je za skladištenje: kompletne ambalaže (stiroporna ambalaža, PVC ambalaža, kartonska ambalaža, hrana za piliće u pilićarnicima i dr.).

Kada je u pitanju hrana za piliće u pilićarnicina 79% potreba se isporučuje direktno kooperantima, a 21% se skladišti u firmi Madi.

U novim pogonima koji su probno pušteni u rad u augustu prošle godine proizvode se trajni proizvodi od junećeg i goveđeg mesa (sudžuka, suho meso, kulen, čajna kobasica i dr.). Kapaciteti su projektovani i izvedeni sa predvidivim rastom prodaje na domaćem tržištu, a posebno na stranom tržištu.

Pored proizvodnih linija tu su i dimne komore, komore za zrenje i skladištenje. Oprema i tehnologija su postavljeni u saradnji sa partnerima iz Češke.Prve povratne informacije sa tržišta su pozitivne. Prv

D

Autor Dnevnika sa direktorom Maidom lijevo i izvršnim direktorom Edinom desno

Treća investicija koja je u završnoj fazi realizacije i planiran je početak rada u idućem mjesecu je realizovana u Maglaju. Od najpoznatijih proizvođaća telećeg i junećeg mesa nabavlja će se polutke, koje će se automatski preuzimati iz kamiona u transportni sistem hale sa mogučnošću selektivnog usmjeravanja prema daljim postupcima kojima će se kupcima obezbjeđeivati proizvodi prema njihovim zahtjevima, od teleće polutke do obradom urađenih i upakovanih proizvoda koji se i iz polutke mogu dobiti, a sve prama zahtjevu tržišta.

Relizaciju inveticije od definisanja projektnog zadatka do realizacije projekata vodi već uhodani tim uposlenika Madi.

Na kraju sam sa Edinom i Esmirom popio kafu u retoranu Central. Imao sam priliku u neko drugo vrijeme učestvovati u realizaciji investicije i znam koliko je to zahtjevan i odgovoran posao. Maid i Edin imaju veoma intezivnu dnevnu operativu, ali su prisuitni i u realizaciji investicija. Ono što posebno imponuje da Edin istovremneo ima i više društvenih angažmana. Predsjednik je Udruženja peradara BiHi ovih dana je stalno na TV ekranima zbog nastalih problema nakon povećanja cijena repromaterijala i obezbjeđenja verifikovanih laboratorija kod izvoza koje priznaje EU, mjera kod uvoza i pitanja kako obezbjediti konkurentnost domaćih firmi. Predsjednik je Udruženja za zaštitu i odgoj sitnih životinja, uvijek je uz NK Tošk, kao predsjednik ili kao pomagač, posebno u onom najvažnijem poslu obezbjeđenju finasnsijskih sredstava. Imao sam priliku da vidim da je na jednom projektu učesnik u odabiru opreme i realizaciji bio osnivač firme Isak Jabandžić.

Ministar Košarac sa direktorom i izvršnim direktorom Maidom i

Edinom Jabandžić

Dva dana nakon moje posjete, Madi je posjetio Ministar spoljne trgovine i ekonomskih BiH odnosa Saša Košarac.

Ovih dana problematika peradara je česta tema. Došlo je do povečanja cijena repromaterijala na svjetskoj berzi (kukuruz i soja) što će prouzrokovati povećanje cijene za 1 KM po kilogramu piletine. Pored toga dolaze problemi konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu.

Razgovori su vođeni o podršci izvozno orjentisanim kompanijama, kreiranje stabilnog okruženja u okviru kojeg razvojno orjentisane kompanije mogu uspješno djelovati, zaštita okoline, te pitanje statusa referentnih laboratorija i nesmetan izvoz u EU.

Ministar Košarac je posebno naglasio važnost domaće proizvodnje i veće upotrebe domaćih proizvoda od strane građana, naročito u kontekstu  ekonomskih i finansijskih posljedica koje su izazvane pandemijom koronavirusa

Otvorena prodavnica mješovite robe Mega Diskont

U stambeno poslonom objektu Farexa otvorena je prodavnica mješovite robe Mega Diskont.

Mega Diskont dio je porodične firme YimoR d.o.o. koja postoji niz godina.

‘YimoR’ d.o.o. Domaljevac je porodična firma porodice Oršolić, osnovana 1988. godine i jedna je od prvih privatnih veletrgovinskih firmi u Bosni i Hercegovini. Registrirana je za obavljanje proizvodnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti.

Od 1988. do 1992. godine uz razvijenu veleprodaju imala je i 33 maloprodajna objekta na teritoriji općina Bos. Šamac, Modriča, Orašje i Odžak, sa ukupno 73 radnika. Tada je u posjedu imala i pržionicu kave, te u pripremi otvaranje pekare i tvornice sokova.

Trenutno posjeduje veleprodaju i 40 maloprodajnih objekata tipa prodavnica, marketa, supermarketa, te Trgovačko – poslovni centar, veličine 8.200 m². Zapošljava preko 400 radnika.


Dobre vijesti iz Pobjede

Kada sam prije nešto manje od godinu dana boravio u Pobjedi epidemija je ugrozila izvršavanje planova kako je to bilo u januaru i februaru. Sljedeći mjeseci proizvodnja i prodaja su pali za 20%.

Obradovao me tekst u Avazu od 25.2 u kome direktor Ćostović iznosi veoma ohrabrujuće rezultate, a nešto ranije sam od jednog radnika sam saznao da radi u četverobrigadnom sistemu.

Ćostović je za Avaz izjavio da Pobjeda zapošljava 308 radnika, a nedavno je primnjeno16 novih radnika, 11 za mašine za obradu i pet inžinjera. Već je pet godina kako je obnovljena proizvodnja i isporuka za Mecedes koja je počela sedamdesetih godina prošlog vijeka, a prekinuta pred protekli rat.

Obnovljeni su poslovi sa partnerom iz Turske za koga su u Pobjedi na osnovu zahtjeva konstruisali nove proizvode i u pripremi je izrada nulte serije, nakon čega bi uslijedila serijska proizvodnja.


Detalj iz proizvodnog pogona Pobjede

PS.

Čitajući ovu vijest iskreno sam se obradovao, ne samo kao stari Pobjedovac. Naime u vrijeme dok sam radio u Sarajevu uspio sam dovesti u Tešanj, van protokola posjete, jednog visogog zvaničnika Turske. Prilikom moje posjete Tvornici traktora u Turskoj, uočio sam da koriste pumpe koje radi Pobjeda, a oni ih uvoze. Visoki zvaničnik, kojeg sam doveo u Tešanj bio mi je tada domaćin, a imali smo i prijatelsjki donos. Kada smo pričali o tome kako pomoći Bosni rekao sam da kupe proizvode koji im trebaju, a koje oni uvoze iz druge zemlje. Tada je uz velike napore sa obje strane krenuo taj posao. To je bila prva isporuka Pobjede za prvu ugradnju poslije rata. Sada kada čitam da saradnja živi i da dobiva više nivoe, osjetio sam i lično zadovoljstvo.

Stare fotografije


Košarkaši u Bosanskom Šamcu 1981. godine

Stoje, s lijeva na desno: Đenan Mulabećirović Đeno, Nedžad Korajlić Nećko Aba, Enes Denjalić Eko, Indir Kapić Kapo, Dževad Prnjavorac Prnjo

Čuče, s lijeva na desno: Almir Kerić Kera Kantri, Milenko Kerić, Šefket Turalić Ćećo, Hikmet Turalić Hike, Enes Handžić Kaća, Avdo Rakić Rogo r.

(fotografija i identifikacija Šefket Turalić)

Sa table na Gornjoj čaršiji

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Komentariši