Vrijeme se ne mijenja. Jutra sunčana, tokom dana toplo, a poslije podne oblaci sa grmljavinom koji zaobiđu grad, ali u nekoliko navrata donesu i kišu. Jedno od tih poslijepodneva bilo je posebno ekstremnog intenziteta kiše i vjetra. Sreća nije bilo većih šteta posebno kod plastenika.
Mirno je u gradu, koji samo uveče živne kada se pojave gužve za lepine pred pekarama i poslije teravih namaza.
Promovisana monografija lista Zemzem
List učenika gazi Husrev-begove medreseiz Sarajeva Zemzem ove godine obilježava 50 godina izlaženja. Tim povodom u izdanju Gazi Husrev-begove medrese izašla je knjiga-monografija pod nazivom Zemzem 50 godina- Izabrani tekstovi 1968-2018. Prva promocija knjige je održana u Sarajevu. Promotori su bili: mr. ef. Mensur Malkić direktor Gazi Husrev-begove medrese, Ismet Veladžić urednik i pomoćnik direktora Medrese za nastavu, dr. Safija Malkić profesorica na Medresi i mr. Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke. Promocija je održana u atriju Medžlisa IZ-e
S lijeva: mr. Osman Lavić, dr. Safija Malkić, Ismet Veladžić, mr. Fuad ef. Omerbašić i mr. Mensur Salkić
List učenika Gazi Husrev-begove medrese Zemzem nastao je u vrijeme pobune mladih u BiH, Jugoslaviji, ali i širom Evrope. Izašli su na ulice i tražili promjene. U to vrijeme Gazi Husrev-begova medresa pravi đački list koji egzistira 50 godina. Prvi urednik je bio Adem Omerika. To je list prethodnica Preporoda.
Novi objekta u Auto Centru Kantić u Vukovu
U krugu Auto Centra Kantić u Vukovu, koji se nalazi preko puta Medikusa, u fazi gradnje je novi poslovni objekat. Samo ime KIA Motors u Vukovu, drugog po veličini proizvođača automobila iz Južne Koreje, izaziva pažnju i pitanje ko je vlasniku firme koji je obezjedio uslove da bude jedan od 5 dilera u BiH (ostala 4 se nalaze u Sarajevu, Banja Luci dva i Tuzli).
Osnivač i vlasnik firme je Muhamed Kantić, koji je rođen u Vukovu 1956. godien. Nakon završene osnovne škole, u Doboju je završio školu za KV vozača, a drugo zanimanje autolimar završio je u Tesliću.
Prvo zaposlenje imao je u Industrogradnji u Hrvatskoj gdje je radio na građevini da bi ubrzo otišao u JNA gdje je bio vozač. Nakon završetka vojnog roka vraća se u Industrogradnju gdje ovaj put radi kao vozač. Nije dugo ostao jer se u među vremenu oženio pa je 1976.godine odlučio da se vrati u Tešanj i zaposli kao vozač u Ukusu. Od 1980. godine radi kao vozač u Univerzalu, pri čemu u svojoj garaži (porodičnu kuću, koja se nalazi u krugu današnjeg Auto Centra su izgradili 1963. godine) počinje da se bavi poslovima, svog drugog zanimanja-autolimara.
Muhamed Kantić
Radeći autolimariju ocijenio je da bi otvaranjem privatne radnje mogao ostvariti bolju egzistenciju nego u državnij firmi, pa 1986. godine napušta Univerzal i otvara Samostalnu zanatsku radnjuKantić (SZR) i potpuno se posvećuje ovom poslu. U to vrijeme ta odluka je izazivala čuđenje, ali je Muhamed imao viziju svog mjesta u privatnom biznisu i imao je hrabrosti da donese takvu odluku.
Planirao je proširenje posla i izlazak u novi prostor pa je pripremio svu potrebnu dokumentaciju i jedan dio građevinskog materijala da bi gradio novi objekat. Rat je prekinuo planove, a Sekretarijat za narodnu odbranu izuzeo je radionicu za potrebe Armije BiH.
Završetkom rata nastavlja realizaciju planova i gradi, u prvo vrijeme prizemni dio za radionicu, a 2005. i 2006. godine gradi i sprat sa ukupno 700 m2. Otvara salon za prodaju i servisiranje vozila KIA potpisujući ugovor sa generalnim zastupnikom za Balkan.
Sin Mirzet je po struci automehaničar i uz oca je radio od malih nogu. Do 2011. godine egzistira firma Auto Centar Kantić d.o.o., a kao poseban subjekat i zanatska radnja. Te godine Muhamed odlazi u penziju, a zanatska radnja se unosi u Auto Centar Kantić gdje dužnost direktora već obavlja sin Mirzet.
Muhamed sa sinom Mirzetom ispred novog objekta
Novi objekat će imati oko 1200 m2 radnog prostora namijenjenog za servisiranje automobila i manjih transportnih vozila sa administrativnim prostorom i garažama za smještaj vozila prije i poslije rada na njima. Poslovi autolimarije ostat će na sadašnjem prostoru, prizemlju salona vozila.
Auto Centar Kantić ima 7 radnika. Predviđaju problem sa radnom snagom jer već sada imaju potrebu za dva automehaničara, ali ih još nisu pronašli.
Gimnastika – sport za sve uzraste
Sportski savez općine Tešanj provodi projekat Sport za sve koji se realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu ReLOaD i koji finansira Evropska Unija a implementira Razvojni program Ujedninjenih nacija (UNDP).
U prostorijama Sportske dvorane “Musala” u Tešnju, tokom maja održavani su treninzi gimnastike za sve zainteresovane građane općine Tešanj sa ciljem poboljšanja položaja marginaliziranih grupa.
Aktivnosti realizovane u saradnji sa SUT Trepče.
Projektom je predviđeno učešće 85 korisnika treninga, međutim na besplatne treninge pristupilo je 105 korisnika u kategorijama školska djeca, omladina, osobe sa poteškoćama u razvoju, djevojčice i osobe sa invaliditetom.
Realizacijom ovog dijela projekta izvšena je nabavka sportske opreme za gimnastiku (strunjače, lopte, čunjevi, i druga pomagala) čime je izvršeno jačanje kapaciteta Sportskog udruženja SUT Trepče kao i unapređenje tehničkih i ljudskih resursa kluba.
Korisnici Dnevnog centra za djecu i odrasle osobe sa posebnim potrebama Tešanj, njih dvadesetčetvero su sretni i zadovoljni što im je omogućeno da treniraju i da se druže kroz sportske aktivnosti. Uticaj korektivne gimnastike na polaznike izražen je kroz prijatnu radnu atmosferu i stvaranje navika kod polaznika da moraju vježbati gimastičke vježbe svaki dan kod kuće kao jutarnju preventivnu gimnastiku radi očuvanja zdravlja i jačanja lokomotornog sistema.
Učesnici u programu sa trenerima
U narednom periodu projektom Sportom do zdravlja – SPORT ZA SVE predviđene su razne sportske aktivnosti za marginalizirane grupe i to ples i plivanje a na kraju projekta će biti upriličen jedinstveni sportski događaj na kojem će se široj javnosti prezentovati naučena znanja i vještine svih korisnika projekta.
Umro Salko Subašić
Rođen je 1940. godine u Jelahu. Osnovnu školu završio 1964. godine u Jelahu. Pohađao Gimnaziju u Tešnju i potom upisao Filozofski fakultet u Sarajevu, odjek historije. Od 1973. godine zaposlen je Gimnaziji Doboj kao profesor historije sve do maja 1992. godine, te ubrzo nastavlja karijeru profesora historije u Tešnju. Od 2004. godine obavlja dužnost direktora Gimnazije Musa Ćazim Ćetić i na toj funkciji ostaje osam, uspješnih godina. U penziju je otišao 2014. godine. Doprinos profesora Salke Subašića u razvoju humanog, socijalnog i intelektualnog razvoja Gimnazije Musa Ćazim Ćatić i grada Tešnja izuzetno je velik. Svojim pedagoškim radom je mnogim generacijama davao primjer posvećenosti i humanosti te bio uzor za biranje profesionalnog puta u prosvjeti.
Umro Miralem Unkić
Rođen je 15.5.1953. godine u Mrkotiću. Mašinsku tehničku školu je završio u Doboju, a uz rad je završio Ekonomski fakultet.
Prvo zaposlenje je imao u Pobjedi kao mašinski tehničar u Službi razvoja. Poslije radi kao samostalni referent prodaje, a od 1989. godine prelazi u FAD Jelah gdje obavlja poslove rukovodioca prodaje, a zatim i pomoćnika direktora.
Član je SKJ od 1972, a kao član SDP-a, na prvim višetranačkim izborima biran je u Skupštinu opštine Tešanj. Od 1995. godine u tri mandata je vijećnik OV-a, a u mandatu 1997-2000 je bio Predsjedavajući OV-a. Obavljao je dužnost Rukovodioca Općinske službe za privredu i finasije. Bio je poslanik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine FBiH. Nakon četvorogodišnjeg mandata odlazi u penziju.
Bio je član Kantonalnog odbora SDP-a Ze-do kantona. Bio je aktivan u mjesnoj zajednici Jelah i u FK Borac. Miralem Unkić je dao veliki doprinos razvoju privrednog i političkog života u Općini, a prije svega bio je dobar, principijelan čovjek i dobar drugar.
Povodom smrti Miralema Unkića održana je komemorativna sjednica u prepunoj sali hotela AA u Jelahu. Ispred SDP-a sa Miralemom se oprostio Salih Brkić i Enes Suljkanović, ispred Mjesne zajednice Jelah Hasaničević, ispred radnika Pobjede i FAD- koji su radili sa Miralemom Husein Galijašević i u ime Općinskih organa uprave načelnik mr. Suad Huskića.Na mjesnom mezarju Miralem je ispraćen od velikog broja sugrađana i prijatelja čiji broj je zaista teško procijeniti. Komemoraciji je prisustvao i Nermin Nikšić predsjednik SDP BiH, a na dženazi je bio i Zlatko Lagumdžija raniji predsjednik SDP-a
Stare fotografije
Učenici OŠ Huso Hodžić generacija 1953 do 1961
Slijeva prvi red: Delveta Handžić Smailbegović, Tima Tahirović Prnjavorac, Raza Bukvić, Mirko Čekić i Salih Livnjak
Drugi red: Mina Prnjavorac Berberović, Besima Terzić Turalić, Šaćira Krdžalić, Ahmet Abduzaimović, Aljo Bešlagić Palčo, Uzeir Prnjavorac i Adil Mularifović
Treći red:Fuad Ahmetagić Šef, Zvonko Svalina, Besim Bukvić, Seid Mehinović (samo se djelinično vidi), Besim Hotić, Husein Saračević
Četvrti red:Alija Mujarić, Andrija Knežević, Hamzalija Užičanin, Braković Muharem, NN, Suljo Braćkan i razrednik Milenko Jukić
Salih Husara i Enver Korajližć