Otvaranjem muzejske postavke i promocijom knjige „Tajne Tibeta“ Ahmeda Bosnića zatvorena manifestacija „Tešanjsko proljeće“

    U okviru manifestacije “Tešanjsko proljeće” u prostorijama Opće biblioteke 28.4.2025. godine održana su dva događaja posvećena poklonu postavke JU Muzej i promociji knjige Tajne Tibeta.

U prvom dijelu, u organizaciji JU Muzej Tešanj otvorena je stalna postavka “Soba Ahmeda Bosnića”. Ova postavka će privremeno biti u prostorijama Opće biblioteke, a potom će biti prebačena u prostorija JU Muzej do obezbjeđenja konačne lokacije. U postavci se nalaze artefakti koje je Ahmed donosio sa svojih istraživačkih ekspedicija po cijelom svijetu, opis mjesta sa kojih su doneseni i drugi podaci o njima. Tu su podaci i o Ahmedu kao novinaru putopiscu, spisatelju sa njegovim knjigama. Muzej je znalački obavio svoj dio posla postavljanja artefakata i natpisa, te ostalih sadržaja. Ovu postavku Ahmed je poklonio svom rodnom gradu.


Husein Galijašević, Ahmed Bosnić i mr. Mensura Mujkanović

Direktorica JU Muzej, Mensura Mujkanović se obratila prisutnim a zatim dala riječ Ahmedu Bosniću koji je govorio o izložbi, dok je Husein Galijašević govorio o ljubavi koju ovaj rođeni Tešnjak ima prema svom rodnom gradu, te kako je došlo do organizacije izložbe i promocije knjige. Pošto nije bilo predstavnika Općine, izložbu je otvorio Husein Galijašević, inače prijatelj Ahmeda Bosnića.

Ahmed se rodio u Tešnju i tu je proveo ranu mladost. Taj život u Tešnju i sjećanja spominje i u svojim knjigama, a na sugestiju Amira Brke koji je dao i naslov, napisao je i knjigu “Moj Tešanj”.

To je vjerovatno i jedina knjiga, koja govori o Tešnju nakon Drugog svjetskog rata. Ahmed sa fotogarafskim pamćenjem opisuje nam čaršiju, mahale, avlije, sobe, sijela, priče o duhovnim bićima koja nastanjuju Gradinu i Grič, pravljenju petokraka od fesova, jauke ispitivanih u vrijeme istraživanja i suđenja inforbirovcima i mladomuslimanima.


Detalj iz postavke

Bosnić je svoju karijeru započeo veoma mlad kao novinar. Šezdesetih godina prošlog vijeka, u nedeljniku “Svijet” je u nastavcima pisao o vanzemaljcima, letećim tanjirima,… Nazivali su ga jugoslovenski Döniken po Švajcarcu Erichu von Dönikenu koji je prvi počeo pisati na ovu temu. Taj istarživački duh pratio ga je kroz cijeli život. U raznim ekspedicijama obišao je cijeli svijet. Od 1971. godine napisao je 56 knjiga, a zadnju “Tajna Tibeta”ove godine .

Tražeći odgovor na pitanje odakle tolika ljubav prema Tešnju gradu svoje rane mladosti, odgovoru mi je najbliže jedno razmišljanje Fuada Ruvića,kulturnog radniak i publiciste iz Maglaja, koji je na promociji knjige “Moj Tešanj” u Maglaju kazao:

    “Provedite prvih desetak godina u mjestu rođenja, tu upijajte signale života, nagoviještene poruke, smirena predvečerja, drhtave zore, ružičaste snove, neiskvarene emocije, sok ukradenih trešanja… Onda se odselite nekuda, još dok vam svijet oko vas nije počeo da pokazuje i svoju suroviju stranu”.

Nakon otvaranja postavke “Soba Ahmeda Bosnića”, u organizaciji Opće biblioteke Tešanj, održan je i susret sa Ahmedom Bosnićem kroz razgovor pod nazivom “Svijet na dlanu”, te promocija knjige “Tajne Tibeta”. Učestvovali su Josip Svoboda, poliglota (govori 16 stranih jezika), saputnik sa Ahmedom na njegovim ekspedicijama, koji je govorio o knjizi “Tajne Tibeta”. Zatim je Fuad Ruvić,Ahmedov prijatelj iz školskih dana, kroz pitanja vodio posjetioce kroz najzanimljivija putovanja, a posebno posjetu Tibetu. Učestvovao je i Semir Osmanagić, istraživač, putopisac, posebno poznat po otkriću piramide u Visokom. Govorio je o Ahmedu sa kojim je I sarađivao na istraživanjima u Visokom. Modeartor je bio direktor Opće biblioteke Osmo Hurić


Oba sadržaja su bila dobro posjećenja, ali nažalost ne zbog velikog interesa Tešnjaka, nego što se u Tešnju zatekla jedna grupa iz Sarajeva koji su prisustvovali na oba događaja.


I ako ima 82. godine Ahmed je pun energije. Kaže da ima želju da posjeti neka anonimna ostrva u Tihom okeanu koja imaju tragove nekih ranijih civilizacija. Takođe,imanamjeru i da namiri na broj 60 broj napisanih knjiga od kojih neke već pripremljene. Obećao je da će prvu promovisati u Tešnju. Ahmed ispunjava obećanja.

Direktori Mensura Mujkanović i Osmo Hurić sa svojim saradnicima su odlično obavili veliki posao organizacije događaja. Samo mi je žao što Tešnjaka nije bilo više.

Husein Galijašević

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.