Tešanjski dnevnik 21-28.01.2013. godine

Tribina-Istina o Siriji

U organizaciji JU Opća biblioteka u Tešnju održana je tribina pod nazivom Istina o Siriji-kako pomoći sirijskom narodu.

Učestvovali su prof.  Halil Mehtić, Fuad Šišić, prof. Midhat Kasap, dr. Muhamed Kataa´ i domaćin mr. Bašić.

 

Mr Bašić, Fuad Šišić, prof. Kasap, prof Mehtić i posjetioci

 

Domaćin, direktor Opće biblioteke Tešanj, mr. Esmir Bašić otvarajući tribinu je govorio o razlozima organizacije ističući da se svijet polarizirao na one koji podržavaju Bešarov režim i na one koji su za uvođenje demokratije u Siriji. Istakao je da mi Bošnjaci i Bosanci imamo moralno pravo da dignemo svoj glas protiv tiranije nasilja i rata.

Fuad Šišić je govorio o potrebi da se svijet humanizira, spominjujući neke od najvećih diktatora u histroriji i broj onih koji su stradali pod njihovim diktaturama.

Midhat Kasap je govorio o tome kako je došlo do pokretanja akcije za pomoć narodu Sirije i koliko je do sada prikupljeno pomoći širom BiH.

Prof. Mehtić je govorio o potrebi muslimanske solidarnosti sa žrtvama, ne samo u Siriji.

 

Dr. Muhamed Kataa´ i dio prikupljene pomoći

D.r Muhamed Kataa’, Sirijac, član HO Solidarnost iz Bihaća na emotivan način  sa prikazivanjem fotografija je objasnio šta se dešava trenutno u njegovoj domovini:

Bio sam nedavno u Siriji, ali i u Turskoj u izbjegličkim kampovima. Tamo je stanje katastrofalno. Bosanci najbolje mogu razumjeti šta je rat, opsada i uništavanje.Država je komplet srušena. Svaki dan gine ogroman broj ljudi. Više od 5 000 000 Sirijaca je raseljeno, a preko 600 000 je  izbjeglih. Broj mrtvih se iz sata u sat povečava i dostiže cifru od 100 000.

Situacija je stravična. Narod se bunio i početkom osamdesetih protiv ovog tiranskog režima. Bunu je ugušio otac Bašara, Hafiz el Sadat. Ubijeno je 20 000 mladih muslimana, a grad Hama je sravnjen sa zemljom. Rješenje će, ako Bog da, doći brzo. Sedamdeset posto teritorije Sirije je slobodno.

 

Prije Tešnja tribine su održane u Zenici, Travniku, Kaknju i Bihaću, a aktivisti HO Solidarnost planiraju da početkom februara Sirijcima odvezu konvoj pomoći u hrani, odjeći, obući, higijenskim potrebštinama i dr.

Poslije održane tribine organizovana je akcija prrikupljanja humanitarne pomoći Siriji. Prikupljena je hrana i odjeća, a sa 21.01.2012. godine, između ostalog prikupljeno je 884 kg brašna, 146 l ulja i 91 kg šećera.

Humanitarni koncert za Jasminu Hukić Azinović

Ne znam kada se zadnji put skupilo toliko Tešnjaka na javnom mjesto kao što je to bilo na humanitarnom koncertu za oboljelu Jasminu Hukić Azinović.

Organizator koncerta je Omladinski ansambl iz Tešnja na čelu sa Ajdinom Hodžićem i Damirom Galijaševićem. Ovi mladi ljudi me uvijek iznova prijatno iznenade. Ovaj put  je to prije svega njihova humanost i sposobnost da dovedu kao izvođače veliki broj mladih ljudi koji su već stekli popularnost nastupajući na takmičenju Zvijezda možeš biti TV Hayat.

A publika? To je posebna priča. Ona iznova dokazuje da je čovjek po svojoj prirodi humano biće. Sigurno da Jasmini neće riješiti problem prikupljeni iznos od 7 710 KM, ali je sigurno da je u svaku marku ugrađena želja svakog posjetioca da ozdravi.

Humanost je pokazao i naš Enis Bešlagić, koji nažalost nije mogao doći da učestvuje na koncertu, ali je poslao prilog od 1 000 KM.

Lijepo je bilo čuti da su na koncert bez honorara odazvale sve mlade muzičke zvijezde sa našom Zerinom Zeničanin. Jedino nije učestvovala najavaljena Amna Keskin koju su spriječili porodični razlozi.

U današnje vrijeme kada se sve više piše i priča o otuđenosti i da je sve manje humanizma i solidarnosti među ljudima, obični mladi ljudi i građani Tešnja to sve demantuju i pokazuju da se humanost i ljudska solidarnost nemogu uništiti. Nije samo u pitanju koncert. Ovih dana se aktivnost prikupljanja sredstva za liječenje oboljele Jasmine vodi i u gradu postavljanjem posebnog štanda, i kutijama pred kioscima.

Znam neke grupe ljudi koji bez nekog zvaničnog organizovanja i publikovanja svaki mjesec organizuju pomoć porodicama sa socijalnim potrebama prema svojim mogučnostima.

Kada društvo i ovakva država nema rješenja za ovakve slučajeve, onda imaju obični humani ljudi.

 

 

U programu su učestvovali: Jelaški tamburaši, Melika Moranjkić, Belma Karšić, Adnan Koljenović, Zerina Zeničanin, Maid Hećimović, Emina Tufo, Tarik Smajlović, Armin Bijedić Armin Muzaferija i Mirza Selimović

TESANJ.NET: Fotografije sa koncerta mozete pogledati na:
Fotogalerija 1 (Foto: TESANJ.NET)

Fotogalerija 2 (Foto: Emin Mahmutefendić)

Šarenom mektebu vraćena prvobitna funkcija

Zahvaljujući donatorima-vakifima Šareni mekteb će ponovo primiti polaznike mektebske nastave kakva mu je i bila prvobitna namjena. Među vakifima su istaknuti politički i privredni radnici među kojima je jedan broj onih koji su u Šarenom mektebu bili polaznici mektebske nastave.

U petak 18. januara 2013. godine poslije džuma-namaza Medžlis IZ-e Tešanj je upriličio druženje vakifa.

 

Vakifi sa domaćinima predstavnicima IZ-a u opremljenoj učionici Šarenog mekteba

 

 

Tako će od januara (početka II polugodišta) 2013. godine u ovom mektebu nastavu pohađati polaznici mektebske nastave iz džemata: Dibekhana džamije, Čarši džamije, Hamzibegove (Orudži sufi) džamije i Avdipašine džamije iz Tešnja, gdje će im muallimi biti imami ovih džemata: Salih ef. Hašić prof., Enver ef. Kurtić prof., hafiz Ahmed ef. Bukvić prof., i hafiz Nijaz ef. Malagić prof.

Polaznici mektebske nastave iz džemata Harman džamije, zbog nešto veće udaljenosti od mekteba  i dalje će nastavu pohađati u učionici ove džamije, ali će se provesti anketa sa roditeljima ovih polaznika pa ako se i oni odluče moći će od početka naredne mektebske godine i oni pohađati mektebsku nastavu u ovom objektu.

Prisutnim vakifima se zahvalio glavni imam Medžlisa IZ-e Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić i podsjetio na nekoliko podataka iz historijata ovog objekta:

 

od 1898.godine u Tešnju postoje dvije mektebi ibtidaijje – muška u ovom objektu i ženska koju je uvakufio Fehim-beg Smailbegović. Prvi upravnik muške ibtidaijje bio je Mehmed ef. Dukatar, a ženske Salih ef. Šljunak…. Nakon kompletne vanjske restauracije objekta 2008. godine uz pripomoć sredstava iz Općinskog budžeta, uspjeli smo evo uz vašu pomoć izvršiti unutrašnje uređenje i objekat pripremiti za mektebsku nastavu svih polaznika mektebske nastave iz Tešnja…  

Na kraju se svim vakifima za učešće u ovom projektu zahvalio i predsjednik IO Medžlisa IZ-e Tešanj Zehrudin Kruško.

Prisutni vakifi su posebno interesovanje pokazali za izložbu originalnih dokumenata vezanih za ovaj objektat i mekteb koju je za ovu priliku priredio sekretar Medžlis IZ-e u Tešnju hadži Rašid Orlović.

Na izložbi su se našla dokumenta iz perioda od 1911.  do 1954.godine, koja su prvi puta javno pokazana. Među njima je i spisak svih 149 upisanih učenika u mušku mektebi ibtidaijju za 1911/12. mektebsku godinu sa imenom oca, mjesta-mahale iz kojeg dolaze i razredom koji pohađaju, brojni iskazi o uškolovanju,  popis imovine, isplati plaća muallimima, podvorniku i paušalu za mekteb, proračun i zaključni račun povjerenstva sa iznosima sredstava namijenjenim za  funkcionisanje mekteba, zapisnici sa sjednica povjerenstva vezani za ovaj mekteb i dr.

Radovi na sanaciji i unutrašnjem uređenju mekteba izvedeni su krajem 2012. godine pod nadzorom Građevinskog odbora na čelu sa Senahidom Prnjavorcem (predsjednikom dž.o. Dibekhana džamije).

 

Dodjeljena nagrad Hasan ef. Škapur

Mevludima, stipendijama maturantima medresa te  priznanjem i nagradom iz Fonda Hasan ef. Škapur  obilježen 12. rebiu-l-evvel, dan rođenja Muhammeda a.s u Tešnju. To je bila i centralna manifestacija tom prigodom za područje Muftiluka zeničkog.

Na manifestaciji je proučen tradicionalni mevlud i uručeno priznanja i nagrada  iz Fonda Hasan ef. Škapur ovogodišnjem dobitniku Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu.

Priznanje direktoru Medrese, inače Tešnjaku, prof. Zijad ef. Ljevakoviću  uručio je Muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović, a nagradu u iznosu od 1.000 KM predsjednik IO Medžlisa IZ-e Tešanj Zehrudin Kruško koji je po položaju i predsjednik Fonda Hasan ef. Škapur.

 

Prof. Zijad ef. Ljevaković, mr. Ejub ef. Dautović, mr. Fuad Omerbašić i Izudin Kruško, maturanti dobitnici stipendija

Glavni imam je organizovao  i prijem za 22 maturanta Medrese kojima predsjednik IO Medžlisa  uručio stipendije.

Ovo je 7 godina za redom kako se iz ovog fonda isplaćuju stipendije za  maturanate medresa kojima je obuhvaćeno 90 maturanata, a ove godine za 22 i to:

Okić Esada, Orlović Lamija, Omerbašić Dženana, Smajić Merima, Smajić Amina, Braković Senija, Husibegović Amina, Sejmenović Fatima, Bećirović Amila, Plančić Amina, Hajrić Emina, Essidiri Sumejja, Dedić Naida, Nakić Amina, Omerbašić Vahidin, Smajić Emir, Muhamed Okanović, Hrnjić Semir, Ibrahimkadić Ajdin, Ljevaković Džemal, Šabanović Enes i Attou Fejz.

Sva sredstva u Fond prikupljaju se na dobroboljnoj osnovi od žematlija.

Posjeta privrednicima

Posjetio sam dvije firme koje nalaze odgovore na tržišne izazove u vrijeme ekonomske krize.

 

Subašić d.o.o

Za pekaru Subašić sam znao već odavno. Abdulah Sidran ih pohvali da im je tjestenina dobra,   a moj mladi  prijatelj vlasnik Coding d.o.o Kenan Korajlić (inače moj glavni besplatni konsultat  kada je u pitanju korištenje računara) organizira i posjetu. Naime Coding d.o.o  ima  poslovnu saradnju sa ovom firmom.

Ljubazno me primiše Adem Subašić direktor firme i brat Tahir koga sam od ranije poznavao. Brat Fahir se stara o logistici i finansijama, a Fahrudin o trgovini i proizvodnji konditorskih proizvoda.

Upoznaše me sa tržišnom situacijom i proizvodnim mogučnostima. Izgradili su nove proizvodne prostore u Jelahu. Danas imaju 1500 m2 proivodnog i skladišnog prostora, a u pripremi je još 880 m2. Zapošljavaju 43 radnika.

 

Direktor Adem na svom radnom mjestu i  Tahir pored peći za pekarske proizvode

 

 

Pored proizvodnje pekarskih proizvoda uspostavili su i proizvodnju tjestenina i konditorskih proizvoda (kroasan).

Direktor Adem iznese i nekoliko zanimljivih informacija vezanim za tržište.

    Velikoserijska proizvodnja pekarskih proizvoda nema šansu na našem tržištu. Tržište je malo, sa veoma promjenjivim zahtjevima u pogledu količine, a nasuprot toga ima jako puno malih pekara od kojih većina prijavljuje vlasnika i jednog radnika i sa takvim troškovima može da opstane. Tako se na tržištu pojavljuje višak pekarskih proizvoda. Naša firma je 2000 godine proizvodila i prodavala dnevno 2000 komada hljeba, a danas 600. Radili smo 6000 lepina dnevno, za vrijeme Ramazana, za proteklu godinu jedva 1000 kom. Pored tešanjskog prostora snabdjevamo i na tržištu Doboja i Teslića.

 

Nova i stara ambalaža, solarna proizvodnja električne energije.

 

 

Sa druge strane naši dobavljači su iz Srbije ili iz Mađarske uvezani i dobro organizovani tako da diktiraju cijene koje rastu.

Kod tjestenina su zanimljive tržišne informacije. Određena tržišta traže samo sitnu  tjesteninu, a druga samo krupnu. Napravili smo i novi dizajn ambalaže, međutim i pored toga što smo cijenu skuplje ambalaže sveli na cijenu obične naš kupac i dalje više kupuje tjesteninu u onoj prvobitnoj ambalaži.

Naše BiH tržište je veoma nestabilno i mi se moramo prilagođavati njegovim zahtjevima i tražiti nova tržišta van BiH.

Zanimljivo je da na su na krovu hale postavljena oprema za prikupljanje sunčeve energije za proizvodnju električne energije od prosječno 10 KW/h koja se plasira u elektro energetski sistem.

 

AS Grup

Zadnji moj kontakt sa Rusmirom Hrvićem izvršnim direktorom u AS GRUP bio je na promociji novog brenda čokoladica za djecu i dodataka jelima (Tiru-Liru i Tajna) i potpisivanju ugovora sa Enisom Bešlagićem u hotel Evropa. Sjećam se tada je Rusmir informisao da AS GRUP ima oko 900 radnika, a Enis je dodao, vrlo brzo i još 500.

Raspitah se za novu firmu u Travniku i kako ide posao sa kupcima u Saudijskoj Arabiji o čemu sam opisao u Tešanjskom dnevniku.

 

Rusmir i Enis-povećana prodaja proizvoda koje promovira Enis

Posao sa našim partnerom planiran za tržište zemalja Golfskog zaliva  ide dobro. Naš poslovni partner je formirao posebnu firmu za plasman naših proizvoda .Pored prve isporuke iz Vispaka idu i isporuke konditroskih proizvoda iz Jelaha.

U Travniku smo formirali firmu za proizvodnju odijela. Zaposlili smo u iznajmljenom prostoru 400 bivših radnika Borca. Isplatili smo i prvu platu (u cijelom sistemu nema kašnjenja isplate plata). Kupac je njemačka firma sa kojom smo imali saradnju preko Napretka iz Tešnja. Prvobitno su bila razmišljanja zajedno sa njemačkim kupcem da fabriku gradimo u Tešnju.Međutim, na ovom prostoru nismo mogli računati na tako veliki broj stručnih radnika, a povoljniji su uslovi obezbjeđenja proizvodnog prostora.

 

Skupština Udruženja privrednika

Udruženje privrednika-Biznis centar Jelah/Tešanj održalo je 9. redovnu skupštinu u hotelu AA Jelah. Prezentirani su izvještaji za 2012. godinu i planovi za 2013. godinu.

Udruženje je osnovano 2002. godine na inicijativu tridesetak privrednika. Cilj organizovanja je jačanje i promocija privrede Tešnja. Prvi predsjednik društva je bio Adem Kantić, a poslije njega ovu dužnost su obavljali: Izudin Turkeš, Kasim Kotorić, Nurudin Begić, Muharem Sejdić, a danas je predsjednik Osmo Saračević.

 

 

Jedan broj članova udruženja

 

 

Rezultati tešanjske privrede su značajni u odnosu na mnoge druge dijelove BiH. Udruženje nastoji da ostvariti uticaj na donošenje važnih odluka koje se odnose na privredu uspostavljajući saradnju sa svim nivoima vlasti posebno na nivou kantona ZE-DO i lokalne zajednice. Posebno je naglašena dobra saradnja sa lokalnom zajednicom.

U protekloj godini primljeno je 12 novih članica u Udruženje od kojih je jedna iz Maglaja.

Najvljeno je organizovanje i ove godine Sajma privrede u Tešnju sredinom aprila.

Izraženo je posebno zadovoljstvo saradnjom sa Kantonalnom bolnicom u Tešnju i zajedničkoj realizaciji projekata važnih za građane.

Tako su, učešćem u finansiranju patološke laboratorije, stvoreni  uslovi da pacijenti sa ovog područja dobiju za 2-3 dana patohistološki nalaz.

Nabavljena je i oprema za funkcionalnu dijagnostiku kardiovaskularnog i respirativnog sistema (Ergometrija, Ehokardiografija, Color doppler). Na stolovima učesnika skupštine našao se i novi projekt: Oprema za laparoskopske operacije čija je vrijednost između 120 000-150 000 KM. Na ovakav prijedlog javnu podršku dao je vlasnik EKO SERVISA  Mensur Krdžalić:

– Mi podizetnici smo u situaciji da sebi i svojim porodicama obezbjedimo svaku vrstu ovakve usluge u zemlji ili vani, ali naši građani to ne mogu. Zato trebamo nastaviti naše akcije čiji je do sada bio nosilac firma Mann und Hummel kojoj i ovom prilikom želim iskazati zahvalnost.

 

Lejla Galijašević, Muharem Sejdić podpredsjednik IO Udruženja i predsjednik Osmo Saračević, desno direktor Kantonalne bolnice u Tešnju dr. Sejdinović predaje zahvalnicu

 

Diktatura birokratije

Svi danas pričaju o loše organizovanoj nefunkcionalnoj državi BiH, i to ne samo građani nego i političari. Sve je to dobro dok to slušate i pričate, ali je pravo iskustvo doživjeti birokratiju. Utorak i srijedu sam imaoodva susreta sa administracijom.

I šta reći. Nekada sam slušao i živio u diktaturi proleterijata, a evo dočekao sam da živim u diktaturi administracije, čitaj birokratije. Diktatura je diktatura ma od koga dolazila.

 

Naime imao sam nekih ličnih poslova vezanih za administraciju kantona Sarajevo i Federalnog zavoda za zdravstveno osiguranje FPIO i poreske uprave. U isto vrijeme pomogao sam oboljeloj rodici da ostvari pravo na povrat akciza za kupljeno lož ulje koje koristi za grijanje.

Iznositi sve detalje bilo bi preopširno za ovaj dnevnik. Ne mogu se ja požaliti na službenike da su bili neljubazni, ali toliko hodanja i papira oko jednostavnih stvari je zaista nevjerovatno. Još uvijek me relativno dobro služi zdravlje, a po diplomi bi trebao biti obrazovan čovjek. I takav se dobro namučih, kako silnim hodanjem tako i naprezanjem da popunim i shvatim sve papire koji su potrebni. Pitam se kako ovakve, sasvim uobičajne, stvari mogu obaviti bolesni, invalidi, manje pismeni građani.

 

Ovdje jedino moram izuzeti MUP gdje se sve završi na jednom mjestu i to tačno onda kada vam je rečeno. Ostalo je katastrofa.

Bio sam i sam jedno vrijeme državni službenik, pa znam kako se tamo stvari odvijaju, počev od Zakona i propisa koji naravno maksimalno zaštićuju administraciju do ne efeikasnosti i nekompetetnosti pojedinih službenika i namještenika. Ponekad  prisutan i problem odnosa službenika i namještenika prema strankama, ali je daleko veći problem zakonska regulativa i propisi koji to prate, zatim informacioni sistem koji izgleda jedino funkcionira Ministarstvu unutrašnjih poslova. Mislim da složenost sistema leži u potrebi opravdanja broja ogromne administracije. Ima se utisak da se forma zakomplikuje da bi korisnici nekog prava jednostavno odustali u njihovom potraživanju.

Danas najveću egzistencijalnu sigurnost daje posao u administraciji. Plata redovana, a tu su još i regres, topli obrok, troškovi dolaska na posao. Dosta njih na višim funkcijama ostvaruje i druge pridnadležnosti kao što je odvojen život ili troškovi putovanja kući, dnevnice koje su puno veće nego troškovi na putovanju i sl.

Na svakim izborima, političari obečavaju promjene i smanjenje administracije. Međutim ona se samo povečava. Shvatio sam i zašto. Pa doprinosi iz njihovih plata su najsigurniji i izvor prihoda za sve fondove. Kada to novi političari shvate onda se umjesto smanjenje doprinosa iz plaće (koje je danas cca 70%) traže novi izvori prihoda kao što Tuzlaci uvedoše koncesiju na korištenje sunčevih zraka za proizvodnju toplotne ili električne energije.Očekivati je u nedostatku novca uvođenje akciza na zrak, a u izvjesnom procentu prema zagađenosti će uz tešku proceduru biti oslobođeni oni koji udišu nečist zrak (Tešanj, Zenica,Sarajevo) i to uz pismenu potvrdu mjerne stanice koje nema. Gdje god zatreba novca povečavaju se  akcize.

I privredne komore su administracija. Zamislite Vanjsko trgovinska komora se finansira iz procenta uvoza i postaje dio birokratije. Kakva sigurnost, a kakva odgovornost?  Kod registracije auta pogledajte samo broj priznanica,pa i onu za za Bihamk koji takođe postade administracija. Svaki gubitak najmanjeg prava iz administracije na sudu, začas riješi u svoju korist. Pa ko može  smijeniti službenika ili namještenika, a da ga sud ne vrati na posao. P te propise su pravili i predlagali upravo iz administracije i debelo se zaštitili.  Najave se uštede smanjenje nekih prava kod primanja, a dobro organizovani sindikat i pravno savršeno potkovan zaprijeti obustavom i demonstracijama i poslodavci odmah nađu rješenje.

A radnici firmama koje stvraju nove vrijednosti? Oni i nemaju sindikat u svojim tvornicama, radnjama, prodavnicama izuzev kod časnih izuzetaka. Oni samo imaju rukovodioce koji sve rade samo za snimanje pred TV kamerama i fotografisanjem za novine. Ja znam jednog sa kojim sam sarađivao još 1967. godine, a i danas je prvi kod sindikalaca, ali stepenicu više. Isto priča kao i prije 15 godina, a glavni problem mu je prikupiti članarinu.

Radnici se pojave samo sa protestima kada im neki poslodavac nije ni zarađene plate isplatio, a godinama nije uplačivao doprinose. Smiješno bi bilo da danas vidite radnike koji štrajkuju zbog niskuh plata, neisplačenog regresa, uslova rada i sl.

Drugi posao koji sam radio umjesto oboljele rodice je prikupljanje papira i slanje Upravi za indirektno oporezivanje kako bi je oslobodili za iznos akcize od 0,30 KM po litru lož ulja, što zakon predviđa kada je u pitanju grijanje domačinstava.

Posebna priča je dobivanje Rješenja  koje vam pruža mogučnost povrata, projekti podaci, opće Rješenje, a onda za svako posebno opet procedura i 25 KM troška taksi i poštarina. Poslije čekate u strahu da vam tamo neki službenik nađe rečenicu bez tačke i vrati papire.

Moja sreća da imamo Hifu d.o.o isporučioca ovog energenta koji je pripremio i obrazac i uplatnice sa svim onim potrebnim brojevima i ljubaznog uposlenika u Pravnoj službi Harisa Muharembegovića koji pruži svu potrebnu pomoć. Da ne bi Harisove pomoći neznam ni kako bi sve one papire pripremio za nešto što se po istom Rješenju prošle grejne sezone realizovalo.

Što je najinteresantnije koji god političar koji je već godinama u vlasti izgubi poziciju u stranci, odmah je drvlje i kamenje na vlast na stanje radnika, penzionera i drugih socijalnih kategorija u zemlji. Ko i kada će mijenjati stanje. Teško dogod se ima prst uperen u neprijatelja u drugom toru.

 ♦

 

Tešanj nekad i sad

 Sa table na Gornjoj čaršiji

 

Zahvaljujem se Halidu Fejziću na dostavljenim fotografijama, a  Esmiru Bašiću i Damiru Galijaševiću na podacima vezane za događaje koje su organizovali.

 

HUSEIN GALIJAŠEVIĆ

O Husein Galijasevic

Rođen je rođen 17.4.1945. godine u Tešnju od oca Mahmuta i majke Zekije rođene Hodžić.

Osnovnu školu završio u Tešnju, a Mašinsku tehničku školi u Tuzli. Mašinski fakultet završio u Sarajevu.

Nakon završetka srednje škole kao stipendista radio dva mjeseca u Trudbeniku iz Doboja, da bi sa stipendijom iste firme nastavio obrazovanje u Sarajevu.

Po završetku studija radio u Trudbeniku oko 6 mjeseci, otišao u JNA i nakon povratka počeo raditi u Pobjedi Tešanj.

U Pobjedi radi na poslovima: samostalnog konstruktora pumpi za vodu, glavnog konstruktora pumpi i prečistača, šefa službe razvoja, glavnog inžinjera proizvodnje, tehničkog direktora i direktora Fabrike pumpi i hidraulike (OOUR-a), direktora razvoja Fabrika pumpi i hidraulike Pobjeda d.d., rukovodioca projektne grupe ISO 9000.

Obavljao je poslove stručnog saradnika u Minstarstvu industrije i energije i pomoćnika Ministra namjenske proizvodnje za tehniku Republike BiH

Početkom 1997. godine imenovan je na funkciju pomočnika Ministra odbrane Federacije BiH za namjensku proizvodnju. Prije penzionisanja 2007. godine bio je stručni savjetnik u Ministarstvu odbrane FBiH.

Bio je predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i obrazovanje u Tešnju.

Napisao je dvije monografske knjige:Pobjeda 1954-2014-vizija, znanje, hrabrost i Lovačko društvo "Kiseljak" Tešanj 1921-2011. Desetu godinu piše Tešanjski dnevnik.

Jedan komentar

  1. Hvala Husejne , uvijek uzivam ciatjuci Vas dnevnik

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *