TESANJ.NET stranica grada
Sedmica lijepog vremena tako da tri dana nisam grijao kuću. Iskoristio sam priliku da sebi naberem jabuka kod Rifata Ferizbegovića jer kod mene nisu rodile (nema ni jedne). Ove godine samo su mi kruške rodile, a samo pola kilometra vazdušne linije dalje, kod Rifata, jesu.
Ugovorena ugradnja novih 2670 m asfalta
Općinski načelnik Suad Huskić i direktorica firme Dobojputevi d.d. Doboj Jug Saća Prnjavorac, potpisali su ugovor za asfaltiranje saobraćajnica na području općine Tešanj ukupne vrijednosti 450.000 KM. Radi se o asfaltiranju saobraćajnica u Ljetniću, Medakovu, Tešnju i Jelahu, te asfaltiranje saobraćajnice koja vodi na deponiju otpada Bukva. Radovi bi trebali biti završeni do kraja građevinske sezone. Sredstva su obezbijeđena iz budžeta Općine (40%), od poslovnih subjekata iz Ljetinića, Medakova i Raduše (40%) i Direkcije za cesta Ze-do kantona (20%).
Održana promocija knjige Drevna Bosna muftije Muamera Zukorlića
U organizaciji Svjetskog kongresa bošnjačkih intelektualaca i Foruma Bošnjačkih intelektualaca u velikoj sali Cko održana je promocija knjige Drevna Bosna autora muftije Muamera Zukorlića (trenutno je Narodni poslanik u Skupštini Republike Srbije). Promotori knjige su bili:akademik Muhamed Filipović, akademik Enver Halilović, akademik Džemal Najetović, akademik Suad Kurtćehajić. Moderator je bio Ramiz Brkić. Izdavač knjige je Matica Bošnjaka iz Novog Pazara, a saradnici na izradi su akademik Muhamed Filipović, akademik Fatmir Bači i dr. Jahja Ferhatović.
Iz onoga što su kazali promotori, knjiga govori o etnogenezi balkanskih naroda prvenstveno Bošnjaka,njihovoj kulturi, razvoju Bosanskog jezika, kulturi dijaloga različitosti. U njoj se nalazi više stotina fotografija, slika, mapa, crteža.
Promocija je kasnila jer je muftija Zukorlić imao prijem kod Načelnika, a akademik Halilović i akademik Kurtćehajić kasnili su sat (zbog saobraćaja) pa nisam ni slušao njihova izlaganja.
Zanimljiva mi je konsatatacija jednog od promotora da u Tešnju nikada na jednom mjestu nije bilo više “sive mase” (čitaj pameti). Na našim prostorima akademska titula ne mora istovremeno značiti i bolju “sivu masu”.
Još jedna informacija me je iznenadila. Prodato je 16 knjiga po 100 KM. Prisustvovao sam nizu promocija, među njima i veoma kvalitetnih knjiga, pa i tešanjskih autora, ali ovakve prodaje nije bilo.
S lijeva: Ramiz Brkić, muftija Muamer Zukorlić, akademik Muhamed Filipović, akademik Džemal Najetović i akademik Suad Kurtćehajić
Obilježena godišnjica masakra na Tešanjci
Posljednji masakr nad Bošnjacima u ratu 1992-1995 godine desio se u Tešanjci 8.10.1995. godine. Avioni JNA u službi RS-a zasuli su centar Tešanjke kasetnim bombama i topovskom paljbom. Poginulo je 9 civila od čega petero djece. Preko 50 je ranjeno. Masakr se desio u vrijeme primirja, i najave konačnog mira, u nedjelju kada su djeca konačno mogla izaći na ulice da se igraju. Vinovnike ovog zločina je veoma lako utvrditi, ali evo već 22 godine oni nisu procesuirani, a kako stvari stoje vjerovatno se čeka da umru pa da se dosje adaktira kako to čine i oni najviši sudovi.
MZ Tešanjka svake godine obilježava ovaj događaj. Ove godine održana je javna tribina pod nazivom 22 godine od masakra. Na tribini je učestvovao mr. Sakib Kurtić. Tribini je prisustvovao predsjedavajući Općinskog vijeća Senad Subašić, novinar i svjedok događanja Miralem Begić.
Nako tribine prikazan je film koji je snimljen neposredno nakon bombardovanja. Prikazivanju je prisustvovao i Zaim Hujdur koji u tim trenucima držao kameru u rukama i snimao. Iako sam ranije gledao film, nemoguće ga je gledati bez emocija i suzama u očima kada se vide poginula ili ranjena djeca, uplakani roditelji i amiđe. I čovjek se iznova upita kako ljudski um može doći u fazu da načini ovakav zločin. Bilo je veoma zanimljivo sjećanje Zaima na taj događaj. Kazao je između ostalog da je u prvom trenutku najveći problem bio prebaciti ranjenike jer su sva auta na licu mjesta i u blizini bila oštećena.
Predsjednik Skupštine MZ Tešanjka Haris Ćostović i mr. Sakib Kurtić
Zaim Hujdur čovjek koji je kamerom osvjedočio masakr
Ono što me uvijek dovodi u dilemu je kako obilježiti ovakve događaje tako da uđu svijest mlađih generacija kao nešto što nije završeno i što se može iznova pojaviti. Na tribini je bilo, kada se izuzmu nosioci funkcija u MZ i općini i predstavnici sredstava informisanja, samo nekoliko starijih stanovnika Tešanjke.
Drugog dana je položeno cvijeće na Spomen obilježje, predstavljeni su radovi učenika posvećenih ovom događaju.
Učenici Škole učenika u privredi(1964-1967) obilježili 50 godina od završetka školovanja
Generacije Škole učenika u privredi koje su se obrazovale po programu koji je organizovan u saradnji sa Pobjedom, gdje je obavljana praksa i čiji su stručnjaci bili predavači, imala je veliki značaj u razvoju tešansjke privrede, a posebno najbrojnija, treća, koja je upisana 1964. godine, a školovanje završila 1967. godine. Upravo ta generacija se okupila da obilježi pedesetgodišnjicu završetka školovanja. Organizacioni odbor, koji su sačinjavali Fikret Ireiz, Sead Kotorić i Pero Marelja, je uspio obezbijedi na okupljanju prisustvo 23 metalca i 3 učenika koji su završili zanimanja nemetala (tekstilci i sl.). Tako su Šemso Kahrimanović i Pero Kovaljesko iz Njemačke, Radovan Stojčinović iz Prnjavora došli samo zbog okupljanja.
Čuče s lijeva: Mujo Halilović, Džemal Mešić, Fikret Ireiz, Ibrahim Korajlić i Ermina Salkičević Dizdarević
Stoje: Smail Kovačević, Fuad Hukić, Josip Šumić, Radovan Stojčinović, Pero Kovaljesko, Ferid Škapur, Husein Brkić, Mustafa Saračević, Enver Subašić, Šemso Kahrimanović, Pero Marelja, Jakov Nikić, Sead Kotorić, Enes Prnjavorac, Fiko Hadžismajlović i Smajo Subašić
(Nedostaju Ismet Braćkan i Muhidin Handžić koji su se kasnije priključili)
Metalci su obišli Pobjedu gdje ih je primila Izvršna direktorica Ermina Salkičević i rukovodilac proizvodnje Dževad Ćeman. Pripremljena im je i torta, domaćini su ih upoznali sa stanjem u firmi, upoznali sa kapacitetima, zaposlenošću i poslovanjem. U razgovoru gosti su se zahvalili na rukovodstvu firme na gostoprimstvu i kroz razgovor iznijeli neka svoja zapažanja i prijedloge. Kazali su da Izudin Aličehajić, tvorac moderne Pobjede zaslužuje da njegovo ime nosi druga, značajnija ulica u Tešnju. Da bi dobro bilo ostaviti 9. septembar kao Dan fabrike i obilježavati ga jer je tako dugo godina rađeno, a to je i Dan pobjede nad fašizmom.
Gosti su bili prijatno iznenađeni gostoprimstvom koje im je ukazalo rukovodstvo Pobjede na čemu se u ime svih zahvalio Fikret Ireiz.
Druženju u Lovačkoj priči pridružili su se i nemetalci:Ibrahim Brka, Safet Zeničanin, Mehmed Kantić Meša, Haso Kerić, Jusuf Kotorić, Mehmed Mešić i Hasib Beširević.
Artisan gradi novu halu
Pojavio se veliki kostur fabričke hale naslonjen na kapacitete Artisana u Medakovu. Idući na Tešanjku kako bih prisustvovao javnoj tribini svratio sam u Artisan da se pobliže upoznam sa namjerama investitora. Imao sam sreću pa sam u firmi zatekao vlasnika Fadila Ćostovića.
U fazi izgradnje je nova proizvodno-skladišna zgrada od 2800 m2. Odmah iza nje gradi se spratni skladišni prostor od 860 m2 namijenjen skladištenju materijala koji se ugrađuju u proizvode kao što su metalni ili tekstilni dijelovi. Plan firme da se u ovu halu prenesu mašinski kapaciteti iz postojeće improvizirane hale gdje će ostati samo obradni centri kojih sada ima pet.
Poslije smo obišli i kapacitet koji se nalazi na puti Medakovo-Trepče, a za drugi put smo ostavili lokaciju proizvodnje stolica na prostoru radionice kod Fadilove kuće. Artisan proizvodi eksluzivni namještaj za eksluzivno tržište (naravno da su i cijene eksluzivne), a sada radi na uvođenju novih proizvoda koji će biti prihvatljivi i za tržište regiona. Takođe je planirana realizacija značajnog energetskog kapaciteta zasnovanog na otpadnim bio masama.
Stare fotografije
Ćazim Galijašević, Suljo Hukić, Avdo Šehagić
Suljo Hukić je bio poznati tešanjski brico. Svirao je harmoniku. Omer Pobrić je od njega učio izvoditi prve taktove na harmonici i u znak sjećanja i zahvalnosti podigao mu nišane. Veoma često u svoju brijačnicu je dolazio u nanulama karakterističnim hodom. Bio je poznat i po tome što tokom cijelog dana i noći nije spavao. Ćazim Galijašević je bio istaknuti rukovodilac, između osalog direktor Pobjede , a dugo je radio u Domu zdravlja. Hako Šehagić je bio vozač kola hitne pomoći u Domu zdravlja, a kasnije Općoj bolnici
Ovi fotografiju mi je poslao Damir Galijašević kako bi mu pomogao u identifikaciji osoba na njoj. Nisam uspio pomoći. Možda je i Dnevnik prilika da neki čitalac pokaže ocu, majci ili djedu i nani pa da otkrijemo ove osobe.
Sa table na Gornjoj čaršiji
