Tešanjski dnevnik 19-26.3.2018. godine

Zima krajem marta, namiruje – kompenzira topli januar. Snijega je bilo i do prvog dana proljeća, ali baš taj dan je osvanuo sa novim pokrivačem (proljeće je stiglo predhodni dan uveče). Sljedeća dva dana niske temperature ispod nule sa hladnim vjetrom.

Panorama grada na prvi dan proljeća

Očekivao sam 23. marta topljenje snijega, ali po ko zna koji put u proteklih mjesec dana, morao sam lopatu u ruke i čistiti snijeg ispred kuće jer je preko noći napadao do visine od 28 cm. Kraj sedmice sunčan sa jutarnjim temperaturama oko -3ºC.

Tošk u nedjelju igra važnu utakmicu protiv Veleža pa su navijači u subotu očistiti snijeg sa stadiona.

Razgovor na temu: Perspektive srednjeg školstva u Tešnju sa posebnim akcentom na Gimnaziju

Prvi uslov razvoja zajednice je znanje, a temelj znanja je obrazovanje. Gledajući na naš prostor može se utvrditi potpuna veza obrazovanja našeg kraja sa razvojem zajednice. Dok je bilo više ruždija i medresa i drugih vjerkih škola bilo je više zanata i trgovine. Do početka 60-tih godina prošlog vijeka, karakteristika našeg kraja je stagnacija i nedostatak obrazovanih ljudi. Društvena zajednica je stagnirala. Tada se u Tešnju otvara Gimnazija i industrijsko odjeljenje u ŠUP-u. U porodice ulazi svijest o potrebi za obrazovanja djece, a fabrike i zajednica uvode masovno stipendiranje. Najbolji učenici idu u Gimnaziju i druge škole, a zatim na fakultete. Počinju pristizati visokoobrazovani kadrovi svih zanimanja. Tešanj intezivno napušta nerazvijenost. I u ratu, a i u poslijeratnoj obnovi glavni resurs je ljudski resurs, a posebno mjesto imaju visokoobrazovani.

S lijeva: Aida Salkić, Miralem Brkić i Adem Huskić

Danas se događaju promjene. Djeca više ne idu u tolikom broju prema

Gimnaziji kao stepenici prema fakultetskoj diplomi. I roditelji i djeca nastoje uputiti ih na nabrži put do egzistencije, a kapitalističko tržište usmjerava trendove.

Profesor Miralem Brkić je sredinom prošle godine napravio jedan materijal za raspravu koji je podijelio na nekolliko mjesta. Pokrenut tekstom Miralema Brkić, Cko je organizirao razgovor na temu: Perspektive srednjeg školstva u Tešnju sa posebnim akcentom na Gimnaziju. Kao domaćin razgovore je otvorio Amir Brka, uvodno izlaganje i moderiranje skupa obavila je direktorica Gimnazije Aida Salkić. Izlaganje o stanju obrazovanja, sa posebnim akcentom na Gimnaziju iznio je prof. Miralem Brkić. U razgovoru su učestvovali: dr. Mesud Ajanović, Muharem Saračević direktor MSŠ, Adem Huskić dugogodišnji direktor Gimnazije i profesor, Fuad ef. Omerbašić, Husein Galijašević, Selim Brkić i na kraju načelnik mr. Suad Huskić.

Nekoliko podataka iz izlaganja prof. Miralema Brkića:

Broj učenika u srednjim školama od 2012. godine do 2018. godine

Škola 2012 2014 2016 2017 2018
MSŠ 1136 1056 942 985 1000
STŠ 872 843 690 664 664
Gimanzija 436 419 384 325 248

Najveći pad broja upisanih učenika ima Gimnazija.

Cilj EU je da do 2020. godine, 40% mladih stekne kvalifikaciju za visoko obrazovanje. BiH ima najveći procenat nepismenih i najnižu stopu visokoobrazovanih u regionu. I ono što školujemo nije usklađeno sa potrebama tržišta. Sve bolji uspjeh u školama, a sve lošiji rezultati na testiranjima.

Kvalitetno obrazovanje je preduslov vertikalne socijalne pokretljivosti.

Odgojiti ambiciju, mjeriti se sa boljim i učiti više, naš najveći resurs je pamet naše djece, žarište obrazovanja mora biti: osposobljavanje za kontinuirano učenje, sposobnost prekvalificiranja, inovativnost, intelektualna sloboda,….

Muharem Saračević je govorio o prilagodbi obrazovanja tržištu rada. Slično razmišljanje je iznio i Načelnik iznoseći podatke o pravnicima, ekonomistima i gimnazijalcima kojih na Birou ima svakog zanimanja po 50 (ako sam dobro zapamtio).

Da li uopće treba ovakav oblik obrazovanja kao što je gimnazijski?

Postoji mišljenje da svako obrazovanje treba prilagoditi tržištu. Naravno da je to prioritetan zadatak reformi koje svi spominju, ali niko ne pokreće provedbu.

Obzirom da ne postoji tržište za talentovanu djecu koja, zbog nedostatka niza naučnih institucija, uglavnom idu prema zaposlenju na fakultetima ili u inostranstvo, ja mislim da BiH treba imati školu za talentovanu djecu kao putu prema visokom obrazovanju koju će podržati i zajednica i privreda. Talentovana djeca moraju dobivati šire obrazovanje i usmjerenje prema višim nivoima kvalitenog obrazovanja. To su dugoročna ulaganja u pamet zemlje bez koje nema ni razvoja društva. Djeca mogu naći te puteve i preko drugih škola, ali su one više okrenute najbržem putu do novca. Pitanje je koliko će onih 68 kandidata (najviše odličnih) za upis u Medicinsku školu, dostići zvanje doktora, a koliko će završiti u staračkim domovima Njemačke.

Uvijek je prisutan i aktuelni problem odlaska iz zemlje gdje osim socijalnog, ključni razlozi su i nesigurnost, korupcija, nepotizam….

Razgovori na temu srednjeg školstva su dio sadržaja Tešanjskog proljeća. Pored Načelnika razgovorima je prisustvovala i pomoćnica Načelnika Azra Muslija. (Tešanjsko proljeće 2018)

Svečano puštena u rad dva nova kabineta u MSŠ

O projektu Tehničko i stručno obrazovanje i osposobljavanje u općini Tešanj – od dobre do bolje prakse sam već detaljno pisao. Ova sedmica je veoma važna u realizaciji tog projekta jer su i zvanično puštena u rad dva kabineta za praktičnu nastavu za operatora CNC mašina i ugostiteljskog tehničara. U kabinetu za CNC operatore instalisana je edukativna CNC mašina, a u drugom kabinetu moderna programska peć za spremanje jela.

Značajni učesnici u realizaciji projekta: Muharem Saračević, Bernadeta Galijašević, Mensur Sinanović, mr. Suad Huskić, David Kramer, Snježana Đuričić, koordinator za javni sektor programa PrilikaPlus, Nurđehan Šahinović, ministar u Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK, Šefkija Botonjić, Diana Babić.

Svečanom otvaranju su prisutvovali zvaničnici institucija involviranih u ovaj projekat: Šefkija Botonjić predsjednik Privredne komore ZDK, David Kramer zamjenik direktora za saradnju Ambasade Švicarske u BiH. Muharem Saračević direktor MSŠ i projekt menadžer, Nurđehan Šahinović ministar Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK, Mensur Sinanović ministar Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, Diana Babić pomočnik predsjednika Privredne komore ZDK, Snježana Đuričić koordinator za javni sektor programa PrilikaPlus, Bernadeta Galijašević pomočnica ministra Sinanovića i Suad Huskić načelnik općine Tešanj.

O projektu je govorio direktor MSŠ Muharem Saračević projekt menadžer, a program je prezentirao njegov asistent na projektu Damir Kadribašić.

Nastavnik praktične nastave Sulejman Hodžić za novom CNC edukativnom mašinom

Nakon uvoda nastavnika demonstraciju izrade šahovskog pijuna od bronze koje su poklonili gostima, na kraju su gosti imali priliku da degustiraju proizvode iz nove peći. Učenici su pripremili i tortu koju su zajednički rezali David Kramer i Mensur Sinanović.


Gosti su, iz kabineta gdje je smještena nova, moderna peć, ponuđeni proizvodima napravljenim na novom kapacitetu

Književno veče sa Zlatkom Topčićem

U organizaciji JU Opća biblioteka na Dan pjesnika 22.3. održano je Književno veče sa
Zlatkom Topčićem. Učestvovao je dr. Vedad Spahić, a skup je moderirala Almina Brkić.


Dr. Spahić je govrio o Zlatku Topčiću kao značajnoj pojavi u svjetskoj i BiH književnosti početkom osamdesetih godina kada se pojavljuju novi pravci u književnosti koja je zainteresirala kako širi krug čitalaca tako i one koji traže više estetske vrijednosti od književnih dijela. Zdravko Topčić je dramski pisac i pripovjedač.

Knjizi Dagmar predhodila je knjiga Završna riječ. Obje knjige su objavljene kao jedna pod naslovom Završna riječ@dagmar duologija.

Prva knjiga Završna riječ je zamišljena kao riječ obrane osumnjičenika pred sudom za ratne zločine. Glavni lik ove pripovijesti je pisac koji se sumnjiči da je, za vrijeme opsade Sarajeva, snajperskom puškom pogodio i na licu mjesta ubio dvije djevojčice. U pauzi između suđenja (transkript kojega čini jedan dio romana) glavni junak piše tekst Završne riječi na laptopu u zatvoreničkoj ćeliji i njime razotkriva nekoliko života – vlastiti život, definiran i problematiziran kroz priče o ljubavnim vezama, život predratnog bosansko-hercegovačkog kulturnog miljea i život ratnog Sarajeva. Takvim će se tekstom prikazati najvažniji aspekti jedne ličnosti: njeno odrastanje u bitno različitim kontekstima, njeno formiranje u interakciji s drugima i njena sudbina kao posljednja karika u tom lancu.

Fotografija Zlatka Topčića sa mladim izviđačima koji su prisustvovali Književnoj večeri

U drugoj knjizi Dagmar dr. Oskar Feraget, glavni lik iz Završne riječi, nastavlja svoj život nastojeći dati međunarodni život Završnoj riječi, šaljuči je Havelu, češkom predsjedniku, na čitanje. Nakon Havelove smrti, autor nastavlja intenzivnu e-mail prepisku s Havelovom drugom suprugom, poznatom glumicom Dagmar Veškrnovom-Havlovom i ta “veza” vremenom dobija nove dimenzije koje završavaju iznenađujućim obratom u finalu romana.

Književno veče sa Zlatkom Topčićem je dio sadržaja Tešanjsko proljeće 2018

Zlatko Topič je rođen u Sarajevu 1955. godine gdje je završio Gimnaziju, a zatim Pravni fakultet . Danas obavlja dužnost direktora biblioteke Sarajevo.

Prvu knjigu objavio je 1981. godine pod pseudonimom. Napisao je više radio drama, priča, pozorišnih predstava, romana, filmskih scenarija među njima i Rimejk Dine Mustafića. Višestruko je nagrađivani pisac: godišnja nagrada Društva pisaca BiH za roman Košmat 1997, nagrada udruženja filmskih radnika BiH za scenarij REMAKE 1999, nagrada Ministarstva kulture i sporta za dramu Tume out 2000, nagrada časopisa Tmačaart za najbolju domaću dramu Glavom kroz zid i Sretna Nova 1994, 2004, nagrada za najbolji domaći dramski tekst na Festivalu BH teatara u Brčkom 2004. za dramu Glavom kroz zid, nagradu Fra Grga Martić i Društva pisaca za knjigu Dagmar 2013. godine (Dagmar je prevedena na češki).

NK Tošk dobio generalnog sponzora

Na zakazanoj konferenciji za medije potpisan je ugovor o generalnom sponzorstvu između firme Madi d.o.o. i NK Tošk. Ugovor su potpisali Edin Jabandžić izvršni direktor firme Madi.o.o i Ajdin Mrguda predsjednik UO Toška.

S lijeva: Ramiz Brkić (moderator konferencije), Edin Jabandžić, Ajdin Mrguda i Hatkić kapiten seniora

Madi d.o.o. već 20 godina pomaže NK Tošk. Prošle godine bio zlatni sponzor, a ove godine i generalni sponzor. Nakon potpisivanja ugovora predstavljeni su i novi dresovi koje će ubuduće nositi fudbaleri svih uzrasta. Oblik i dizajn dresova su zaštičeni i neće ih moći koristiti drugi klubovi. Ajdin Mrguda je istakao dosadašnju odanost kompanije Madi prema Tošku, ali je naglasio da je ovo ipak događaj koji treba obilježiti, jer Tošk prvi put u svojoj historiji ima generalnog sponzora. Naglasio je da će to značiti bolje uslove rada i sigurnost za sve kategorije (seniori, juniori, kadeti, pioniri), ali i za nastavak borbe za ostanak u u Prvoj ligi FBiH.

Održana ekološka konferencija

U okviru projekta Sportom do zdravlja – sport za sve, Sportski savez
općine Tešanj je, u maloj sali CKO, organizirao održavanje Ekološke konferencije. Za termin održavanja odabran je 22. mart –Svjetski dan voda. Tema Ekološke konferencije je Izrada katastra zagađivača Ze-do kantona, aktivnosti koje su do sada urađene i koje su planirane.

Predavači su bili: dr. Raif Seferović koji je prezentirao izradu katastra zagađivača ZDK i dr. Mirano Jupić koji je govorio o stanju na području Općine Tešanj sa mjerama i radnjama iz Kantonalnog ekološkog akcionog plana (zaštita prirodnih resursa: vode, zraka, zemlje, rizici zagađenja i mehanizmi zaštite prirodnih resursa).

Dr. Seferović je direktor Instituta Kemal Kapetanović, institucije koja je od Vlade Ze-do kantona određena za nosioca aktivnosti. U ovoj instituciji uspostavlja se akreditirana laboratorija za certificiranje mjernih uređaja koji se koriste za razna ekološka mjerenja. Ze-do kanton ima već nekoliko pokretnih i nepokretnih mjernih stanica, a planirano je da i Tešanj dobije jednu.

Bilo je govora i o KEAP-u (Kantonalni ekološki akcioni plan). Vlada Ze-do je već donijela značajne odluke i planove iz ove oblasti.

Ispred organizatora, prisutnima se obratio Besim Sejdić predsjednik Sportskog saveza i menadžer projekta kazavši da je cilj održavanja Ekološke konferencije podizanje svijesti javnosti o značaju zaštite životne sredine i podizanje svijesti kroz edukaciju i praktično djelovanje.

Dr. Jupić je govorio o našim rijekama Usori i Bosni navodeći, da bi se bilo šta moglo preduzimati na području ekologije potrebno je uvesti monitoring. Od 1953 .godine kada je rađen monitoring rijeke Bosne, do 2006. godine nije vršen monitoring na poručju Općine. Uspostavom Centra za monitoring u Institutu Kemal Kapetanović planirano je uvođenje monitorina.

Da posjetim, a o tome sam detaljnije pisao u Tešanjskom dnevniku, projekat Sportskog saveza
Sportom do zdravlja-sport za sve je dio Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu koji finansira EU, a provodi UNDP. Vrijednost projekta je 60.372 KM.

Sportski savez je planirao veliku ekološku akciju za 24. mart, ali je odgođena zbog visokog snijega.

S lijeva; Besim Sejdić, dr. Raif Seferović i dr. Mirano Jupić

Održan BALKAN OPEN 2018

Deseti internacionalni kickboxing kup BALKAN OPEN 2018. održan je uz učešće 754 takmičara iz 103 kluba i 15 zemalja: Austrija, Slovenija, Madžarska, Hrvatska, Srbija, Makedonija, Bugarska, Crna Gora, Slovačka, Moldavija, Poljska, Izrael, Grčka, Danska i BiH.

S lijeva:Alija Ogrić, Hamzalija Hojkurić, Himzo Smajić i Vladimir Sitar_

Na BALKAN OPEN 2018 prisustvovalo je niz poznatih ličnosti iz ovog sporta:Vladimir Sitar predsjednik Balkanske federacije u kickboxu, Romeo Deša savjetnik predsjednika WAKO federacije, Srđan Bugarčić generalni sekretar WAKO Evrope, Dejan Mitrovski predsjednik Saveza Makedonije, Tomislav Bilandžić. predsjednik Hrvatskog Saveza, domačin, predsjednik Kickboxing saveza BiH Dragutin Popović, Ismir Pramenković podpredsjednik Sportskog saveza BiH i svjetski šampioni Nermin Bašović i Mirza Pramenković.

U programu otvaranja BALKAN OPENA 2018 učestvovala je plesom Lamija Ogrić CBS Tešanj, višestruka prvakinja BiH, prvak Balkan i Euero kupa i vice prvak svijeta u muzičkim formama kick boxa. Zatim je nastupila plesna grupa Wins. Generalni pokrovitelj Turnira je Vlada Ze-Do kantona, a ostali pokrovitelji su: Općina Tešanj, Ministarstvo civilnih polova BiH, BH pošta, Federalno ministarstvo kulture i sporta.Zlatni sponzor manifestacije je Delta security.

Turnir je, u ime generalnog pokrovitelja Vlade Ze-do kantona, otvorio ministar Himzo Smajić.

Na Turniru su nastupili takmičari iz dva Tešanjska kluba:CBS Tešanj i KBS Jelah i ostavrili dosta plasmana među tri prva mjesta.

Iz KBS Jela, u svojim kategorijama, jedno od prva tri mjesta su osvojili:Merima Aličić (1), Haris Ćorić (1), Enea Šuić (2), Admir Hasanbašić (2),.

Iz CBS Tešanj:Amira Begunić (2), Amar Nurović (2), Lamija Dedić (2), Ahmet Pašić (2), Kenan Dedić (2), Delila Ganjgo (3), Benjamin Ganjgo.

I ova manifestacija je dio programa Tešanjsko proljeće.

Održana godišnja skupština NHU Oslonca

Jedanaest godina je od osnivanja NHU Oslonac. Za to vrijeme ova humanitarna organizacija je učinila dobra djela za divljenje. Pomogla je 86 porodica i pojedinaca u socijalnoj potrebi da riješe svoje stambno pitanje. Predala je ključeve novih objekata za 53 porodice, a za 33 pomogla sredstvima da se usele u popravljene ili izgrađene objekte.

Redovna skupština je prilika da se članstvu prezentiraju rezultati za prošlu 2017. godinu i usvoji plan za 2018. godinu. Predsjednik Savjeta Husein Alić i predsjednik Skupštine Salih ef Haušić podnijeli su izvještaj, a svi podaci su se mogli naći u u podijeljenom Biltenu br.11 (svake godine se u Biltenu prezentiraju svi relevantni podaci o radu).

S lijeva: Husein Alić, Salih ef Haušić i Nedžad Unkić, sekretar

Članovi Skupštine

Prošla godina je bila najuspješnija. Planirana je izgradnja četiri nova objekta, a izgrađeno ih je sedam. Dodijeljene su tri pomoći u gradnji. Udruženje je dobilo novih 112 članova pa ih sada ima 1.278 od čega 520 aktivnih (oni što redovno plaćaju članarinu).

Za 11 godina članovi su obezbjedili 517.116,57 KM ili 38,05%, donatori kojih ima 114 obezbjedili su 527.134,86 KM i vladin sektor 314. 650,00 KM gdje Općina Tešanj učestvuje u finansiranju svakog objekta.

U 2017. godini ostvaren je prihod od 189.790,08 KM od čega je prihod od članarine 52.211,54 KM.

Stare fotogarfije

Rukometaši sedamdesetih godina prošlog vijeka:

Stoje s lijeva: Nermin Hundur, Osman Šišić, Senad Handžić, Enes Deljkić, Enes Hodžić, Zvonko Varivoda, Adil Mujičić i Smail Hundur.

Čuče: Ahmet Hundur, Zinaid Mehinović, Mirsad Hadžiedhemović, Nedžad Kahrimanović Ćez i Nedžad Turković.

(Fotografija Saše Turkovića)

Rukometni klub Partizan Tešanj, početkom sedamdesetih pred prvu utakmicu u Živinicama.

Stoje: Mugdim Kadić, Besim Hotić, Edhem Ajanović, Nermin Hundur, Abdulah Alićehajić.

Čuče: Avdo Ajanović, Nermin Piknjač, Adem Prnjavorac, Smail Hundur, Salih Livnjak i Sead Livnjak (fotografija Nermina Hundura)

Sa table na Gornjoj čaršiji


WP Facebook Auto Publish Powered By : XYZScripts.com