TESANJ.NET stranica grada
Deložacija iz gradskog parka
Zadovoljstvo mi je što sam, nakon teksta u Dnevniku iz prošle sedmice, dobio veliki broj telefonskih poziva i E-mailova u kojima su mi se javljali istomišljenici i podržavali tekst.
Sekretarica Općinskog načelnika me nazva i obavijesti da me načelnik Huskić poziva na sastanak, zajedno sa Huseinom Kotorićem, a u vezi uklanjanja bista narodnog heroja Huse Hodžića i pjesnika Muse Ćazima Ćatića iz gradskog parka. Kotorić je predstavnik boraca NOR-a iz Drugogo svjetskog rata, a ja sigurno nisam predstavnik pjesnika, nego sam pozvan, vjerovatno kao autor teksta koji sam objavio u Dnevniku, kako bi mi se razjasnile sve okolnosti i nastale odluke.
Sa Načelnikom su bili saradnici iz oblasti urbanizma. Načelnik je bio zaista ljubazan i zbilja ima onu smirenost koja djeluje i na okruženje, a ne diže pritisak, što je meni veoma važno u ovom trenutku zdravstvenog stanja. Objasnili su sve na način kako je to uradio Fuad Šišić na tešanjskim portalima, pa i nema svrhe da ga ovdje prepričavam.
Međutim, mene su najmanje interesovala administrativna, birokratska, pravna obrazloženja i legalitet odluke, koju ja i ne osporavam, iako se to može zaključiti iz onog dijela kada kažem da nigdje ne piše u odluci Općinskog vijeća da se biste izmještaju (iako bi to trebalo da piše). Problem je mnogo složeniji. Zašto su biste tretirane kao kamen na griču urbanizirane Musale? Projektanti su ucrtali zgrade koje je naručilac planirao, i logično je da se grič poravna. Međutim, kada je u pitanju urbanizacija dijela grada gdje se planira rekonstrukcija hotela, koja je obuhvatila i gradski park, predlagač je bistama dao isti tretman kao griču na Musali. Nigdje se biste ne spominju eksplicitno, pa ni u prijedlogu Vijeću. Nećemo valjda povjerovati da je to stvar onog ko je radio urbanistički plan. Pa njemu se da u zadaću da u urbanistički plan ugradi ono što što naručilac posla želi. Ovaj put naručilac posla nije želio da bistama da značaj koje one zaslužuju, i to je suštinski problem i ključno pitanje. Pitanje je vrijednosti koje su u neko vrijeme predstvaljene preko tih bista.
Težinu odluke nosi odgovor na sljedeće pitanje: je li razlog u vrijednostima koje biste predstavljaju ili načinu predstavljanja tih vrijednosti preko bisti?
Bilo bi fer dati jasan stav o ovom pitanju, a ne zamotavati ga u birokratsko-pravnu formu.
Iako negativne ni pozitivne reakcije na portalima na moje pisanje rijetko komentarišem, jer prihvatam da ne mogu svi imati mišljenje kao ja, ali za jedno ipak imam potrebu prokomentarisati, i to samo u jednoj rečenici: U našem društvu nisu problem oni koji imaju naknadnu reakciju pameti, nego oni koji imaju prethodno instaliranu pamet, na kojoj se više nemože prouzrokovati nikakva naknadna reakcija, bez obzira šta to novo podastrli pred tu „pamet“.
Kod načelnika Huskića saznadoh da je vijećnik dr. Dujisić postavio vijećničko pitanje u vezi sa izmještanjem bista. Odgovor se zna: već je objavljen na portalima. Ostaje pitanje ima li Vijeće snage da promijeni stvar. Za svako društvo je pogubno dokidanje svega što je staro, bez obzira na to da li je štetno ili korisno. Tešanj je prednjačio u mnogim segmentima društva i nadam se da će naći snage da promijeni odluku i vrati dio naše historije i poštovanje vrijednosti koje nas određuju kao civiliziranu zajednicu, tamo gdje joj je mjesto, u gradski park.
Naučni skup o književnom djelu Rešada Kadića
Dr. Karić, dr. Kajan, dr. Nametak i Hadžem Hajdarević bili su spriječeni da izlažu svoj prilog u subotu na skupu, ali će svoj tekst dostaviti za objavljivanje zbornika.
Melida Travančić i Amir Brka su bili moderatori skupa, a Melida i učesnik, desno jedan broj gostiju i publika.
Rešad Kadić je rođen u Srajevu 1912. Godine – od oca Alije i majke Halide, rođene Galijašević iz Tešnja. Rešad je u Sarajevu završio šsnovnu školu, pet razreda gimnazije i dva razreda srednje tehničke škole. Radio je kao novinar u sarajevskom Jugoslavenskom listu, zatim kao urednik sarajevskog lista Naša pravda, a potom kao službenik građevinskih preduzeća „Konstruktor“ i „Bosna“ i urednik njihovih listova. U desetljeću pred Drugi svjetski rat objavio je veliki broj novinskih priloga u sarajevskim listovima. Umro je u Sarajevu 1988. godine i, prema želji koju je ostavio u oporuci, sahranjen je u Tešnju. Objavio je devet akcionih i znanstveno-fantastičnih romana, zatim niz knjiga i publikacija:
Objavljene su mu i slijedeće knjige i publikacije: Mevlud; Gazi Husrevbeg. Poema; 101 Nasrudin-hodžina šala; Pobožne pjesme bosansko-hercegovačkih muslimana; Bašeskijin posljednji zapis; Ilhamijin put u smrt. Pripovijest; Život i smrt Hazreti Fatime; Žuri Mirza na pouku; Hadži Lojo; Pripovijedanje o ljudskim sudbinama i paši Latasu; Izabrana djela, I-III, 1997; Sabit Abduzaimović – legionar broj 71.900… Doživljaji mladog Tešnjaka po Africi, Španiji i zemljama Sjevera, priredio, predgovor napisao i bibliografiju R. Kadića sačinio Amir Brka; Izabrana djela, I-IV, 2008.
Dani grada Tešnja
Utvrđen je program ovogodišnje manifestacije Dani grada Tešnja. Ima nekoliko zaista vrijednih i jedinstvenih sadržaja:
Izložba slika Sabahudina Kovača
Banjalučanin, a naš sugrađanin od 1997. godine, Sabahudin Kovač predstavio jse, u organizaciji CKO, izložbom slika. Pošto je izložba slika i prvi događaj u programu manifestacije Dani grada, Kovačeva izložba bila je i prilika da se svečano otvori ova manifestacija. To je uradio načelnik mr. Suad Huskić, a samu izložbu je otvorio pjesnik Sead Korajlić koji je za ovu priliku napisao i pročitao svoju pjesmu posvećenu autoru i izložbi. O slikama je govorio i akademik Abdulah Sidran. Zašto pjesnik govori o slikama – pojasnio je i Amir Brka. Naime kada je Sidranu poslao drugo izdanje svoje knjige pjesama „Turistički vodič“, a naslovicu dizajnirao slikom Sabahudina Kovača, upitao ga je Sidran:
– Da li je ovaj slikar Banjalučanin?
Prepoznao je Sidran rukopis Sabahudinovog učitelja iz Banja Luke znamenitog umjetnika Bekira Misirlića. Umjetnik Sidran ima osjećaj da doživi svaku umjetnost, kod neke vrste ima talent da je na najbolji način iskaže, a u drugoj prepozna i prenese svoje utiske drugima.
S lijeva: Amir Brka, Abdulah Sidran, Sabahudin Kovač, Načelnik Suad Huskić i Sead Korajlić
Sabahudin Kovač rođen je u Banja Luci 1.7.1955. godine, gdje je živio do 1992. godine. U rodnom gradu pohađao je likovnu školu koju su vodili Bekir Misirlić i Josip Granić. Radi u više tehnika: ulje, akvarel, pastel. Izlagao u Banja Luci 1985, U Tešnju 2003. i 2006, i u Usori 2004. godine. Od 1997. godine živi u Tešnju.
Veće sjećanja na Omera Pobrića
Veće sjećanja na Omera Pobrića već drugu godinu organizuje Omladinski ansambl Tešanj i to veoma uspješno. Najveće zasluge za to idu mladom Damiru Galijaševiću. Za ovu priliku obezbjedio je veoma kvalitetne učesnike koji su i ranije sarađivali sa Omerom Pobrićem tako da u svaki svoj nastup unesu puno emocija i pijetiteta prema ovom velikom našem muzičkom umjetniku. Učestvovali su: Hasiba Agić, Nusreta Kobić, Esad Kovačević, Dževad Pamuković, Ivan Grubešić, Arif Ahmetašević, Zanin Berbić i Ismet Pašalić. Specijalni gost je bio i Omerov veliki prijatelj Josip Pejaković koji je Omera zvao bratom. Damir je uspio formirati i dobar orkestar. Pored Tešnjaka Ismeta Pašalića i Nedima Merzića na gitarama i harmonikaša Enisa Elezovića i naravno Damira Galijaševića, orkestar su popunili i bubnjar Emir Džombić iz Srebrenika i Zanin Berbić violina koji je imao i vokalni nastup. Učesnike je pratio i ženski hor Omladinskog ansambla. Mislim da su svi učesnici dali sve od sebe i napravili zaista izvanredan muzički ugođaj.
Pejaković je, kako to samo on umije, emotivno govorio o Omeru Pobriću, a tokom programa izveo je i dva svoja monologa koji su oduševili publiku.
Puna velika sala Centra za kulturu i obrazovanje je sa uživanjem pratila interpretacije poznatih, ali i manje poznatih sevdalinki, a program nije imao klasičnog voditelja. Uspješno je to radio Damir. Svi posjetioci su ostali sa pažnjom do kraja i ako je koncert duže trajao nego što je to uobičajno, dva i po sata.
Nastup Džavida Pamukovića i Josipa Pejakovića
Otvoren Caffe fresh u Bukvi
U sklopu kompleksa restorana Ukus i marketa Tuš otvoren je moderan, lijep kafić Fresh caffe. Pored kafića tu se nalaze i igraone sa bilijarima, pikadima i drugim sadržajima, a igraonica za malu djecu je samo pomjerena. Planirano je i održavanje muzičkih večeri, a prvi gost će biti Mirza Šoljanin prošlogodišnji pobjednik Zvijezda možeš biti ti (Usput kada spominjem ovao takmičenje naša Zerina Zeničanin ide dalje)..
Tešanj nekad i sad
Imao sam puno dilema odakle je fotografija sačinjena. Odlučio sam se za ovu jer kuća Ajanovića jedina ima detalj na fasadi između spratova, a Paklanica na staroj fotografiji je imala visoki jablan i kuću. Sda je, naravno nemoguće upoređivati fotografije zbog izgrađenih kuća koje ne dozvoljavaju pregled prema Paklanici
Vrijeme
Dugo očekivana zima i snijeg dođoše. U subotu naveće napada 30-40 cm snijega. Jutros, u nedjelju ujutro, oko 8 sati -4º, a naslovna strana današnjih novina najavljuje dolazak niskih temperatura već sutra -18º.
Sa table na Gornjoj čaršiji
