TESANJ.NET stranica grada
Konora virus prijeti da se iz Kine pokrene po čitavom svijetu i da preraste u pandemiju. Cifra registrovanih sa ovim oboljenjem u Kini je 12 000, a umrlih 259. Pojavljuju se slučajevi ovog oboljenja u nizu zemalja širom svijeta. U našoj državi još nije registriran. Vrijeme je neubičajno toplo i pogoduje standardnim oblicima gripe.
Formiran KO SBB Ze-do kantona u koji je imenovana Seida Ahmić iz Tešnja. Vlada sarajevskog kantona promjenjena tijesnom većinom, Načelnik Srebrenice veliča četništvo i tvrdi da su antifašisti. Vlasti na nivou Federacije BiH, nakon zadnjih izbora još uvijek nema.
Bilo je kiše, jednu noć i susježnjice, ali je relativno toplo sa nekoliko lijepih sunčanih dana sa preko 20°C. Posebno je toplo bilo u nedjelju.
Potpisan ugovor za izgradnju komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni Bukva-Vila
Načelnik općine mr. Suad Huskić potpisao je ugovor sa direktoricom firme Dobojputevi d.o.o. iz Doboj Juga, Saćom Prnjavorac, za izgradnju komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni Bukva-Vila u Tešnju.
Mr Suad Huskić i Saća Prnjavorac
Vrijednost ugovora je : 259.740,00 KM. Finansijska sredstva u iznosu od 180.512,82 KM obezbijedilo je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a preostala Općina.
Predmet ugovora je prihvatanje upotrebljene vode Poslovne zone Bukva-Vila i odvođenje u već izgrađeni kanalizacioni kolektor.
U sklopu navedenog projekta radi se i rekonstrukcija i proširenje postojeće saobraćajnice kako bi se omugućilo bezbjedno odvijanje teretnog saobraćaja, asfaltiranje trotoara za sigurno kretanje pješaka, kao i ugradnja tri stuba javne rasvjete.
Otvorena kafana Tradicija na Gornjoj čaršiji
Prolazeći sa Gornje čaršije prema Autobuskoj stanici zapazih da je uređen prizemni prostor na staroj zgradi porodice Blagojević, u ulici Saliha Sarića br.4. Kada sam ušao, iznenadio sam se lijepo, moderno, uređenom prostoru namjenenom za ugostiteljake usluge. Na zidovima se nalaze slike akademskog slikara Miralema Brkića sa motivina iz serije Tale, filma Gori vatara i portretom Muse Ćazima Ćatića. Tu se nalazi i slika Ahmeta Hundura sa motivom starog grada i Gradine, a na ulaznoj starni zida su fotografije iz filmova snimanih u Tešnju. 
Vlasnica kafane je Nadira Natka Mešić rođena Dervišević od oca Aziza i majke Halide Halilović. Završila je Gimnaziju, ali se cijeli radni vijek bavi vođenjem biznisa ugostiteljskih usluga. Počela je sa radom odmah poslije rata otvorivši kafić u objektu koji je bio izgrađen na mjestu gdje je sada parkiralište kod OŠ Huso Hodžić.
Naziv cafe bara je bio Ado (po sinovom imenu). Nakon 15 godina, kada su objekti porušeni, prelazi u prostore nekada kafane Kozara u ulici 9. septembar sa istom ponudom i nazivom. Tu radi do 15.1. ove godine kada otvara u novom prostoru kafanu Tradicija. U iznajmljenom prostoru izršena je potpuna rekonstrukcija sa izmjenom instalacija, interijera. Prostor je savremeno uređen, ambijetom i nazivom se nastoji podsjetiti na tradiciju Čaršije.
Preko puta objekta, ispred zgrade Udruženja za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u martu će biti otvorena ljetna bašta.
I pored značajnih ulaganja vlasnica kaže da će cijene ostati veoma pristupačne. Tradicija u svojoj ponudi ima i jedan dio kuhinjske ponude.
Talentovana mlada Tešanjka Mina Ferizbegović na putevima nauke
Mina Ferizbegović je rođena 06.10.1992. u Tešnju od oca r. Midhata i majke Edine rođene Sprečo. Završila je OŠ Huso Hodžić u Tešnju, a zatim Sarajevo koledž u Sarajevu. Tokom osnovne i srednje škole isticala se na takmičenjima iz matematike i fizike, gdje u nekoliko navrata osvaja prvo mjesto na nivo Federacije BiH i BiH. Također, učestvovala je na Međunarodnim olimpijadama iz matematike i dobitnica je dvije počasne pohvale.
Studije na Elekrotehničkom fakultetu završava 2017. godine u Sarajevu na Odsjeku za automatiku i elektroniku. Dobitnica je zlatne značke Univerziteta u Sarajevu koja se dodjeljuje za postignuti izuzetan uspjeh tokom studija. Tokom 2016. godine dobila je stipendiju za razmjenu od Švicarske nacionalne naučne fondacije, i provodi 6 mjeseci na École polytechnique fédérale de Lausanne
(EPFL) u Biorobotics laboratory. Radila je na projektu kreiranja novih metoda upravljanja inspirisanim lokomocijom životinja.
Od septembra 2017. godine radi na doktorskoj disertaciji na KTH Royal Institute of Technology u Stockholmu. Radi na projektu u sklopu Wallenberg AI, Autonomous Systems and Software
Program (WASP) koja okuplja kompanije kao Ericsson, Volvo, Scania, ABB i sl. Glavne oblasti interesovanja nalazi u upravljanju, mašinskoj inteligenciji i identifikacija sistema. Objavila je nekoliko naučnih radova iz pomenutih oblasti na prestižnim konferencijama kao Neural Information Processing Systems (NeurIPS),
Conference on Decision and Control (CDC),
International Conference on Robotics and Automation (ICRA) itd.
Esad Muharemović Plavi nedavno obilježio značajne jubileje u estradnoj karijeri
Krajem prošle godine Esad Muharemović Plavi obilježio je 35 godina od prvog profesionalnog nastupa i 30 godina od izdavanja prve ploče. Pored značajne muzičke karijere Esad Plavi vodi, već skoro 24 godine, biznis u ugostiteljstvu.
Rođen je 1962. godine u Tešnju od oca Muharema i majke Sabihe rođene Rahić. Osnovnu školu je završio u Tešnju gdje završava i Srednju ekonomsku školu-prva generacija. Međutim, u struci nije radio. Nadarenost za pjevanje odvela ga je u Beograd gdje 1984. godine ima prvi profesionalni nastup u kafani Ciganska noć u Beogradu. Već 1989. godine u produkciji Diskotona iz Aranđelovca, tada najveće diskografske kuće u bivšoj Jugoslaviji, snima prvu ploču. Udarna pjesma je Ne kuni što si volela autora Aleksandra Aranđelovića Kemiša i Zorice Brunclik. Ova pjesma je proglašena za pjesmu godine debitanta u Jugoslaviji.
Već sljedeće dvije godine 1991. i 1992. godine pojavljuju se dvije nove Esadove ploče u izdanju Diskotona. Na njima su hitovi Reci srećo i Usne imam da te ljubim ja. Autor pjesama je Marina Tucaković i njen muž Aleksandar Radulović Futa. Pjesme postaju hitovi, a onda dolazi rat i Esad Plavi odlazi u Holandiju. Nastupa u Njemačkoj, Holandiji i drugim zemljama, a 1994. godine u produkciji Intanta izlaze njegovi najveći hitovi Šeherzada i Babo, autora braće Jukić. Ploče su prodate u preko 400 000 primjeraka. Sa istom ekipom i izdavačem napravio je ukupno četiri ploče. Poslije rata radi u Beogradu sa raznim autorima i realizuje ukupno 16 CD-ova. U proteklom periodu gostovao je u Australiji, Kanadi SAD, zatim u većini evropskih zemalja:Francuska, Njemačka, Holandija, Švedska, Danska, zatim Rusija, Rumunija, Bugarska, a trenutno se sprema za odlazak u Norvešku.
Esad sa Šabanom Šaulićem
Vlastiti biznis započinje u ugostiteljstvu otvaranjem 1996. godine motel Esad Plavi u Jelahu. Godine 1999. dograđuje veliku salu za svadbe (gdje su gostovale najpopularnije muzičke zvijezde) i vanjski otvoreni bazen. Danas zapošljava 9 radnika.
Esad Plavi je mogao krenuti i putem fudbalske karijere. Naime fudbal u Tošku je počeo igrati sa 7 godina. Igrao je za pionire i kadete, a sa 16 godina nastupio je za prvi tim. Bio je veoma brz i igrao je desno krilo. Pokušao je i u FK Sarajevo gdje je odigrao jednu prijateljsku utakmicu 1980. godine. Međutim ,muzika ga je odvukla od fudbala.
Zanimljivo je da je i njegov brat Jasmin napravio blistavu muzičku karijeru. Bio je tri godine proglašavan za najboljeg interpretatora u Jugoslaviji u konkurenciji izvođaća narodne i zabavne muzike.
Stare fotografije
Stoje s lijeva: Avdo Bukvić, Paša Škapur i Rifat Škapur,
dijete Safija Škapur
Osman Hadžimehić Hasan Kadušić Hasica
S lijeva: Mahmut Galijašević, Muhamed Hodžić sa sinom Sulejmanom i Mehmedalija Abduzaimović
Risto Blagojević
Kroz nekoliko fotografija želio sam prikazati oblačenje u nekim prošlim vremenima. Bosanska nošnja je prepoznatljiva po prsluku, koparanu i čakširama, bezanoj košulji, platnenom pojasu i obavezan jedan od oblika fesa,. Drugi su nosili turbansku kapu umjesto fesa. Seoski muškarci su uglavnom nosili kapu bjelicu, prsluk i lanenu košulju i dugačke lanene gaće. Zimi se nosio kožuh ( kožni prsluk sa vunom). Evropska odijela dolaze sa Austro-Ugarskom. To su klasična današnja odijela sa košuljom i veoma često zadržan je fes u nešto kraćem obliku. Nosile su i hlače pumperice do pod koljena sa dugačkim čarapama, cipele i opanci, a zimi bakandže.
Sa table na Gornjoj čaršiji
