TESANJ.NET stranica grada
Dnevni broj novozaraženih od Korona virusa dostiže rekorde u svijetu, regionu i kod
nas u BiH.
Članovi Predsjedništva BiH u Briselu. Nakon ocjene o EU o zastoju u napredovanju ka kandidatskom statusu u EU, uvijek se jave optimistički tonovi, ali sa destruktivnim politikama u BiH nema šanse da odemo u EU. Na kraju svi političari pa i oni koji ne vole BiH, govore o odlasku u EU, a da u tom pravcu nemaju nikakvog napretka. Niko od političara ne govori o dolasku EU u BiH, odnosno evropskih vrijednost. I običan građanin zna koliko je do evropskih vrijednosti daleko tužilaštvo i sudstvo, obrazovanje, vladavina prava, koliko nam je prisutna korupcija i dr.
Visoki dužnosnik SDA u izvršnoj vlasti Aljoša Čampara izbrisan iz SDA, a sa njim opozicija priprema promjenu Vlade sarajevskog kantona.
Miholjsko ljeto koje počinje krajem septembra i traje do sredine oktobra donijelo je ove sedmice dosta sunčanih dana sa kratkim, slabim i rijetkim padavinama .
Korona virus
5.10.
U BiH otkriveno 66 novozaraženih (FBiH 27, RS 39), preminule su dvije osobe obje iz FBiH.
6.10.
Broj novozaraženih u BiH 143, preminulo 9 osoba, svi iz FBiH.
U Tešnju otkrivena jedna novozaražna osoba.
7.10.
U BiH otkrivena 261 novozražena osoba (FBiH 198, RS 63). preminu15 osoba (FBiH 11, RS 4).
U Tešnju otkrivene 2 novozaražene osobe.
8.10.
U Hrvatskoj rekordan broj novozraženih od početka epidemije. Jučer su otkrivene 542 novozaražene osobe, ukupno 18.989, a preminulo ukupno 310 osoba.
U BiH otkrivenne 365 novozaraženih osoba (FBiH 222, RS 142, DB 1), preminulo 5 osoba, svi iz FBiH.
U Tešnju ispitano 6 sumnjivih uzoraka i svi su bili negativni.
9.10
Jučer rekordan broj novozaraženih u BiH od početka epidemije. Otkriveno je 453 slučaja zaraze (FBiH 296, RS 155, DB 2), preminulo 5 osoba, svi iz FBiH.
U Tešnju otkrivene 4 novozražene osobe.
10.10.
Epidemija bilježi sve veći broj zaraženih u regionu: Slovenija 363 ( 4 preminule osobe), Srbija 173 (1), S. Makedonija 386 (6), Crna Gora 344 (3).
U BiH otkriveno je 389 novozaraženih (FBiH 260, RS 127, DB 2). Preminulo je 13 osoba (FBiH 10, RS 3)
U Tešnju ispitano 8 sumnjivih uzoraka i svi su bili negativni.
11.10.
U BiH otkrivene 428 novozaražene osobe (FBiH 299, RS 129), preminula jedna osoba u FBiH.
Zahvalnice za firme Belif d.o.o i Oaza d.o.o
S lijeva:Safet Jašić, Armin Hrvić, Adem Šišić i mr. Suad Huskić
Općinski načelnik mr. Suad Huskić i Direktor Sportsko-rekreacionog centra Safet Jašić uručili su zahvalnice vlasnicima firmi Belif Ademu Šišiću i Oaza Arminu Hrviću, za podršku u uređenju i održavanju bazena na Kiseljaku. Firma Oaza obezbijedila je vodu (oko 68 m3), a firma Belif kompletna sredstva za održavanje kvaliteta vode u bazenu (vrijednoszi oko 3.000 KM. I ako se radilo o skraćenoj sezoni donacija je značajna, a obećano je praćenje potreba u trajanju od 5 godina.
Tokom ljeta na obnovljenom bazenu na Kiseljaku, zabilježena je posjeta preko 4.600 kupača, a kroz školu plivanja, 70 djevojčica i dječaka naučilo je plivati.
Promovisana knjiga Blank Feđe Štukana
Obilježavajući Mjesec knjige, Opća biblioteka je organizirala promociju knjige Blank autora Feđe Štukana. Promociju je moderirala dr. Armina Alagić.
Blank je prva knjiga poznatog glumca Feđe Štukana To je roman o životu i smrti, politici i vjeri, mržnji i ljubavi.
Roman je nastajao sedam godina, a počinje sa snovima jednog dječaka koji je samo želio da postane pilot. Feđa Štukan je u Blanku letio, padao, preživio najmanje 10 krugova pakla prije katarze i novog početka.
Feđa Štukan je rođen u Sarajevu 1974. godine. Studirao je glumu u klasi profesora Aleksandra Jevđevića i Mustafe Nadarevića. Diplomirao na ASU 2011. godine. Zaposlen u Kamernom Teatru 55.
Promovisana knjiga Četiri šakaša i na male Adnana Šehića
U Organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje promovisana je knjiga Četiri šakaša i na
male, autora Adnana Šehića. Ovo je prva autorova knjiga i njena prva promocija.
Knjigu su promovisali naš književnik Ivica Budulica Strikan i Boris Maksimović osnivač i vlasnik izdavačke kuće Imprimatur. Promociju je moderirao Amir Brka.
Izdavač knjige je Imprimatur iz Banja Luke.
Adnan Šehić je rođen u Doboju 1978. godine.Završio je studij Bosanskog jezika na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru. Zaposlen je u OŠ 21 mart u Doboju Jugu gdje radi kao nastavnik.
Do sada objavio nekoliko priča u zajedničkim zbornicima na različitim književnim konkursima.
S lijeva:Ivica Budulica Strikan, Adnan Šehić, Boris Maksimović i Amir Brka
Održana tribina Sjećanje na život i djelo Hafiza Muharem ef. Ljevakovića
Povodom 108. godišnjice udruženja ilmije, Medžlis islamske zajednice u Tešnju organizirao je tribinu posvećenu Hafizu Muharem ef. Ljevakoviću. Učestvovali su:dr. Enes Ljevaković, zamjenik reis-l-iuleme, Nesib Hadžić, predsjednik udruženja ilmije BiH, prof. Zijad ef. Ljevaković, mr. Fuad Omerbašić, glavni imam. Suljo Djedović predsjednik udruženja ilmije u Tešnju je bio moderator tribine.
S lijeva:mr. Fuad ef. Omerbašić, Irfan Ljevaković, Nesib Hadžić, dr. Enes ef Ljevaković, Zijad Ljevaković i Suljo Djedović
Medžlis IZ u Tešnju nastoji da kroz ovakve oblike osvježi sjećanja na predhodne generacije imama, mualima, koji su dali veliki doprinos održanju islama u na ovim prostorima tako što su ga tumačili shodno vremenu i prostoru gdje su se nalazili i živili.
Udruženje ilmije u Tešnju 1950osnovano je, godine, a u njemu su bili savremenici Hafiza Muharem ef. Ljevakovića.
O organizaciji ilmije i njenom putu kroz četiri režima (Austrougarska, Kraljevina Jugoslavija, NDH i Socijalistička Jugoslavija) govorio je predsjednik Ilmije BiH Nesib Hodžić. Upravo je naglasio da režimi nisu bili nakloljeni islamu, pa je tim i važnija uloga imama koji su obezbjedili kontonuitet kako ga neki nazivaju i bosanskog tumačenja islama.
Irfan Ljevaković je unuk Hafiza Muharem efendije i govorio je o svom doživlajanju djeda sa kojim je provodio puno vrmena nakon što mu je ota umro veoma mlad. Govorio je o tome kako je on bio pretplačen na sve najčitanije novine, dnevne i sedmične, da je imao dosta kontakta sa obrazovanim ljudinma, da je bio otvoren i govorio je što misli.
Zijad Ljevaković, sin Hafiza Muharema, je govorio o trenutku u kome se nalazimo, ulozi uleme u društvu.
Fuad ef. Omerbašić je pročitao biografiju Hafiza Muharem ef. i svoje prve susrete sa Hafizom Muharemom kada je počeo raditi kao mlad imama.
Enes ef. Ljevaković, sin Hafizov, je imao veoma zanimljivo izlaganje. Govorio je o generacijama ispred i njihovom prilagođavanju vremenu i okruženju u kome su živili, kao i današenjem trenutku u kome se nalaze muslimani u svijetu i u BiH..
Hafiz Muharem ef. Ljevaković rođen je 1910. godine u Trepču. Završio je Gazi Ferhad-begovu medresu u Tešnju. Postao je hafiz sa 19 godina, a od 1929-1941. godine radio je kao imam u Kotor Varošu. Bio je mualim u Skender Vakufu. Godine 1941. vraća se u Tešanj i vodi Seljačku zadrugu u Tešnju. Radio je kao imam u Trepču. Umro je 1990. godine.
Prošle godine Medžlis je na isti način osvježio sjećanja na Omera Okanovića. Nesib Hadžić je kazao da će nakon nekoliko godina prikupiti i zabilježiti ovakve ličnosti o kojima se malo zna a koje su dale, svojim dugogodišnjim radom kao imami i učitelji, veliki doprinos ostanku islama na ovim prostorima i njegovom pravilnom tumačenju.
Hafiz Muharem ef. Ljevaković
Održan 3. Balkan paintball cup 2020
Na pomočnom stadionu NK Borac iz Jelaha (Šibovi) odžan je 3. Balkan paintball cup
2020 uz učešće ekipa iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Nastupilo je 12 ekipa:Outsidersi (Srbija), Buf (hrvatska), Guardians 2 (Srbija), Balkan expres (Srbija), Vidre (BiH), Čuvari (Srbija), Black sheep (Hrvatska), Guardians (Srbija), Laste (BiH)), Zeleni kadar (Hrvatska), Black wolf (BiH) i Black storm.
Nastupila je i ekipa Laste iz Tešnja. Predsjednik kluba Laste je Nedim Galijašević. Prvi predsjednik kluba je bio Almir Brka, koji je sada član Predsjedništva i aktivno je učestvovao u organizaciji takmičenja.
Paintball je sport koji nije udružen u saveze i uglavnom egzistira zahvaljujući entuzijastima uz povremenu podršku pojedinaca i Općine. Sportska oprema je skupa i ovaj sport je masovniji u bogatim zemljama.
Balkan cup koji organizira Lasta je jedinstven u BiH. Takmičenje je trajalo do kasno u nedjelju pa nisam mogao sačekati rezultate takmičenja.
Ekipa Laste s lijeva:Homer Butić, Nedim Galijašević, Sulejman Merdić i Adnan Halilović
Svjetski dan učitelja 5. oktobar-Zuhra Ibrahimpašić
Svake godine u svijetu 5. oktobar se obilježava kao Dan učitelja. Obrazovanje i odgoj su temelj razvoja svakog društva i civilizacije u cjelini.
Nosioci obrazovanja učitelji, nastavnici, profesori su zadnjih šezdeset do sedamdeset godina znatno izmjenili sliku obrazovanja u Tešnju i njegovoj okolini, posebno rođeni Tešnjaci. Posebno se to odnosi za period od 1955 do 1970. godine, kada počinju velike pozitivne promjene u obrazovanju zahvaljujući sve većem broju Tešnjaka koji završavaju škole i fakultete za prosvjetne radnike. Nosioce tih promjena srećemo danas, a da mnogi nisu svjesni njihovog doprinosa razvoju našeg kraja. Neke ću spomenuti:Haso i Meho Prnjavorac, Nura Mulabdić, Salih Brkić, Zulejha Terzić, Muho Berberović, Fikreta Mulabdić, Branko i Mila Nesterović, Husein Kotorić, Hasan Mehinović, Emira Širbegović, Bosa Dukić Busančić i dr. Oni su sa kolegama kojih danas više nema mijenjali selo i grad.
Ipak jedna prosvjetna radnica, po mnogima, zaslužuje svako priznanje za svoj dugogodišnji rad i obrazovanje i odgoj niza generacija u redovnom školovanju, ali i one djece sa posebnim potrebama. To je Zuhra Ibrahimpašić. Još ranije sam želio da zabilježim njenu biografiju i eto sada baš u sedmici kada se obilježava Dan učitelja ću to i učiniti.
Zuhra Ibrahimpašić rođena je 4.12. 1939. godine u Tešnju od oca Muhameda i majke Mine rođene Hodžić. Zuhrin djed Ibrahimbeg Ibrahimpašić otvorio je u Tešnju prvu knjižaru 1927. godine, a otac Muhamed proveo radni vijek radeći i vodeći knjižaru u Tešnju.
U Tešnju je završila osnovnu školu i Nižu realnu gimnaziju, a u Banja Luci završava Učiteljsku školu kao jedan od najboljih učenika (oslobođena mature).
Sa pedagoškim, psihološkim i metodičkim obrazovanjem stečenim petogodišnjim školovanjem počinje raditi u OŠ Huso Hodžić uTešnju od početka školske 1960/61 godine. Prve godine vodi dva razreda sa 104 učenika. Za svoj rad tri godine uzastopno dobiva ocjene naročito se ističe koliko je trajao ovakav način ocjenjivanja prosvjetnih radnika. Rukovodilac je tematskog planiranja, drži ogledna predavanja, a za vrijeme zimskog ferija pomaže mladim kolegama u Raduši, Medakovu, Karadaglijama i Jablanici.
U periodu 1967-1969 godina obavlja dužnost pomoćnika direktora OŠ Huso Hodžić. U nedostatku nastavnog kadra uspješno je predavala srpsko-hrvartski jezik, muzičko i likovno obrazovanje.
Za dvije godine završava prvi stepen Defektološkog fakulteta u Beogradu, a potom radi kao defektolog sa dva specijalna odjeljenja.
Njene velike zasluge su što se 20 učenika specijalnog odijeljenja djece zaostale u razvoju, nakon završetka obrazovanja, zapošljava u firmama Tvornica čarapa, Napredak i Sloga.
Na Defektološkom fakultetu u Beogradu nastavlja studije i 1980 godine završava ovaj fakultet.
Nakon 20 godina rada u nastavnom procesu izabrana je na mjesto direktora Dječijeg obdaništa, kombinovane predškolske ustanove u Tešnju. Pored toga nastavila je rad u specijalnim odjeljenjima. Bilo je to vrijeme kada je trebalo razbiti predrasude o smještaju djece u predškolsku ustanovu, ali je zahvaljujući Zuhri i njenom autoritetu Dječije obdanište postalo prava odgojna ustanova.
U Dječije obdanište su primana i djeca zaostala u razvoju kojima je Zuhra pružala nesebičnu stručnu pomoć.
I ako je bila direktror Zuhra je istovremeno bila i odgajatelj, spremna da zamijeni bolesnu odgojateljicu, da pripremi nove igre za djecu, vodi djecu u razne posjete.
Bila je omiljena i kod djece i roditelja, jer se svim srcem, ljubavlju i svojim znanjem posvečivala djeci.
Kada se Dječije obdanište udružilo sa Centrom za socijani rad u RO Centar za socijalni rad i
zaštitu djece predškolskog uzrasta, Zuhra je obavljala poslove defektologa i pedagoga.
Zuhra Ibrahimpašić je bila aktivna i van institucija gdje je radila. Tako je bila odbornik Skupštine opštine u periodu 1964-1968, a od 1969. godine bila je poslanik u Prosvjetno-kulturnom vijeću
Skupštine SFRJ ispred općina Tešanj, Zavidovići i Teslić. Od 1982-1984. godine bila je član Izvršnog odbora Skupštine opštine. Bila je aktivna u Amaterskom pozorištu, delegat u SSRN, radila je u sindikatu i Crvenom krstu.
U periodu od 1991. godine, pored redovnog rada u Centru za socijalni rad, radi kao učiteljica u OŠ Rešad Kadić. Pošto je uz rad stekla zvanje prosvjetnog savjetnika bila je mentor za 10 učiteljica.
Penzionisana je 2002. godine. Kao penzionerka vodila je 10 godina Malu školu u kojoj je pripremala djecu od 5-6 godina za polazak u školu.
Zuhra je dobitnica niza nagrada među kojima i najveće stručno i društveno priznanje u prosvjeti SR BiH, nagradu Hasan Kikić.
Pored ovog visokog priznanja dobitnica je Spomen plakete OŠ Huso Hodžić, Povelje Skupštine opštine Tešanj, Ordena rada sa srebrenim vijencem, diplome povodom 100 godina učiteljstva za zasluge u razvoju osnovnog obrazovanja i niz drugih nagrada unutar i van sitema obrazovanja.
Foto zabilješka
Stoje s lijeva: Jusuf Čamdžić, Mehmed Hotić, Ismet Zeničanin, Besim Fejzić i Muhamed Travančić Bacač
Čuče: Behko Hadžimehić, Izudin Ahmetagić i Atif Terzić
Prije rata Pobjeda je najveći dio svoje proizvodnje izvozila vekikim evropskim firmama Isporuke su se završavale sa 21.12. zbog nastupajučih božičnih praznika. Prije toga sve subote su bile radne kako bi se stigla završiti proizvodnja do ovog termina i kako bi prihod ušao u poslovanje te kalendarske godine. Poslije ovog dana rade samo upolenici u inventurnim komisijama. Večina se počinje družiti po tešanjskim kafanama, uglavnom po organizacionim jedinicama. Jedna grupa nije prekinula druženja ni poslije rata i danas se druže, ali ne više u decembru jer su svi penzioneri.. To su uposlenici Operativne pripreme. Zatekao sam ih u dobrom raspoloženju na Kiseljaku.
Na Gornjoj čaršiji zatekoh lovca sokolara Murisa Prnajvorca sa svojim ljubimcem Agom, sokolom obučenog za lov, vrsta Harisou. Zadnji sokolari u Evropi su bili Tešnjaci Smailbegovići i Širbegovići (uz Uzeirbegoviće iz Maglaja). Soko se smatra najbržom životinjom na svijetu. Može se obrušavati brzinom od 320 km/h, a po nekim izvorima i 380 km/h. Ova atraktivna lovačka disciplina se ponovo vraća u BiH i Tešanj. Muris je spremio knjigu do štampanja o sokolarenju.
Stare fotografije
Radnici Pobjede na Unisijadi u Vitezu 1979. godine. Takmičenje se odvijalo u više sportskih disciplina. Učestvovale u ekipe članica složene organizacije SOUR Unis, čiji član je bila i Pobjeda do 1989. godine.
Stoje s lijeva: Nermin Salkičević Neko, Nada Mitrović (Dolamić) Nada, Žarko Šakotić (iza Nade), Izudin Handžić Ćiro, Muhidin Kotorić Đeni, Nijaz Huskić, Momir Toprek, Husein Zaimović (iza Topreka ), NN, NN, Hanifa Alijevski, Sabira Mešić, Salih Livnjak Meša, Mirko Jelić Kurjak, NN, Kata Labudović I Zinaid Mehinović.
Prvi red:Faruk Šakota, Atif Terzić, Anto Gašić (iza Atifa), NN. Derviša Smailbegović, Branka Simić, Fatima Hadžalić, Ljubica Bilić
Muška i ženska streljačka ekipa Pobjede:
Čuče s lijeva: Atif Terzić, Zlata Ibrahimkadić
Stoje: Kata Labudović, Izudin Handžić Ćiro I Derviša Smailbegović
Sa table na Gornjoj čaršiji
