Tešanjski dnevnik 19.-26.11.2020. godine

Taška sedmica u borbi protiv pandemije u svijetu, u okruženju se obaraju rekordi, a i kod nas u BiH ništa bolje stanje. Raste broj zaraženih, ali i preminulih.

U 91. godini preminuo poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej. Sahranjen je u kripti hrama Svetog Save u Beogradu. Do izbora novog patrijarha dužnost će obavljati mitropolit dabro bosanski. Hrizostom. Hrizostom je u Tešnju bio na božičnom prijemu 2016 godine kao episkop zvorničko-tuzlanski.

Migrant u sarajevskom naselju Otes usmrtio jednu osobu državljanina BiH, stanovnika Otesa. Protesti građana, rekcija nema obzirom na složenio sitem organizacije i odlučivanja od lokalne policije do Ministarstva sigirnosti BiH. Migrantska kriza je stalni potencijalni sigurnosni problem u BiH, posebno u Krajini i Sarajevu, gdje je migranata najviše.

Vrijeme hladnije, promjenjivo sa sa kišom, maglom, povremeno sunčano.

Korona virus

Od Korona virusa preminulo je niz poznatih ličnosti iz svijeta kulture i politike iz BiH i regije. Tako je na sami dan izbora preminuo kandidat SDA za načelnika Travnika dr. Mirsad Peco , koji je na kraju imao i najviše glasova, a sada se u Izbornoj komisiji vode aktivnosti o tome kako postupiti u ovakvom slučaju koji zakon nije predvidio. Preminuo je prof. dr. Hasan Muratović, prvi premijer Vlade RBiH, profesor na Ekonomskom fakultetu, zatim poznati bh glunac Dragan Jovičić, beogradski glumac dobro poznat bh publici, Ivan Bekarjev. I u Tešnju korona uzima žrtve. Ko je umro od Korona virusa, može se zapaziti po tome što se ukopava u sanduku (kada su u pitanju umrli islamske vjeroispovjesti).

Veliki broj oboljelih u Tešnju, a među njima i zdravstveni radnici. Vrijeme je običnih gripa i prehlada i teškoća kod hroničnih bolesnika što još više vrši pritisak na medicinske ustanove i osoblje koje preuzima teret povečanog broja pacijenata uz odsustvo medicinskih radnika zbog izolacije.

16.11.

U BiH otkriveno 1.055 novozaraženih (FBiH 864, RS 191), preminulo je 38 osoba (22, RS 16)

Do sada je u FBiH preminulo od Korona virusa 1.140, a RS 707 osoba.

17.11

U BiH otkriveno 1.728 novozaraženih, a preminulo 49 osoba.

18.11

U BiH otkrivene 1.633 novozaražene osobe (FBiH 1.172, RS 365, DB 96). Preminulo 47 osoba (FBiH 19, RS 26, DB 2)

U Tešnju otkriveno 18 novozaraženih

19.11.

U Hrvatskoj rekordan broj zaraženih 3.251 osoba, a preminulo 49 osoba.

U BiH otkriveno 1.180 novozaraženih (FBiH 713, RS 384, DB 83), a preminule su 54 osobe (FBiH 36, RS 27, DB1)

U Tešnju otkriveno 11 novozaraženih

Pacijenti na ulazu u Opću bolnicu čekaju neku od usluga

20.11.

U Srbiji otkriveno preko 6.000 novozaraženih, a 29 je preminulo. U Hrvatskoj je otkriveno 3.100 novozaraženih, a preminulo 49.

U BiH otkriveno 1.179 novozaraženih osoba (FBiH 713, RS 384, DB 82), preminule 64 osobe (FBiH 36, RS 27 i DB 1). U posljednje dvije sedmice BiH, poslije Češke i Belgije, ima najveći broj smtrnih slučajeva od Korona virusa u odnosu na broj stanovnika u Evropi.

U Tešnju otkriveno 8 novozraženih.

21.11.

U BiH je otkriveno 1.237 novozaraženih (FBiH 805, RS 374, DB 58), premino je 56 osoba (FBiH 28, RS 25, DB 3)

22.11.

U svijetu Korona virusom zaraženo 58 miliona ljudi, a preminulo 1.400.000. U Italiji juče otkriveno 34.767 novozaraženih, a preminule 692 osobe. Sjeverna Makedonija proglasila vanredno stanje. U Hrvatskoj otkrivene rekordne 3.573 novozaražene osobe, a u Srbiji 5.774.

U BiH otkriveno 1.315 novozaraženih osoba (FBiH 830, RS 416, DB 69), preminulo 37 osoba (FBiH 16, RS 20, DB 1).

Lokalni izbori 2020

Preliminarne rezultate izbora u BiH možemo pratiti preko sredstava informisanja i izvještaja Izborne komisije. Rezultati nisu konačni, još uvijek se prebrojavaju glasovi. Glavne teme rezultata izbora su promjene nastale u Banja Luci, Sarajevu, Bijeljini, a tek se očekuju rezultati posebno značajnih izbora u Mostaru. Srebrenica je kod svakih izbora u posebnom fokusu.

Osnovno obilježje rezultata izbora kod načelničkih mjesta je da su u nekoliko velikih sredina pobjedili pojedinci čija stranka nije imala najveći broj glasova. Pobjedilo je nekoliko samostalnih kandidata, a prestoji neizvjesna saradnja takvih načelnika i općinskih vijeća čija većina je iz suprotnog tabora. Ponovo će se igrati već viđene utakmice kod formiranja većine ustupcima manjim strankama u direktorskim mjestima i upravnim odborima javnih preduzeća i javnih ustanova.

Nisam siguran da ćemo imati neka poboljšanja u odnosu na predhodni period u većini sredina. Dobre su promjene i dobro je da dolaze, posebno sa mlađim ljudima, samo je pitanje da li će one moći pokrenuti lanac promjena na izborima za dvije godine kako bi se promjenilo stanje zarobljenosti države u etničkim politikama.

Kod izbora načelnika naše općine sve je bilo jasno i kod prvih preliminarnih rezultata. Suad Huskić će i u trećem mnadatu obavljati ovu dužnost. Obrađeni su podaci sa svih 56 biračkih mjesta. Obrađeno je 16.893 glasačka lističa od kojih je bilo 15.695 važečih. Nevažečih, praznih, je bilo 848, a nevažečih po drugim osnovama 350.

Za Suad Huskić (SDA) je glasalo 9.456 birača ili 60,25%, za Edina Hasaničeviuća (SDP) 4.851 ili 30,91%, a za Esmira Bašića (A SDA) 1.388 ili 8,84%.

Na osnovu obrađenog pedesetjednog mjesta, od 56, za izbor članova OV-a, SDA ima 5.624 glas ili 38,86%, SDP 3.148 ili 21,75% i A SDA 1082 ili 7,48%

Obzirom da sve stranke nisu imale kandidate za načelnike za njih su glasali i članovi drugih političkih stranaka i građani bez stranačkog opredjeljenja.

Suad Huskić je osvojio 21,39 % više glasova nego stranka iz koje dolazi, Edin Hasaničević 21,75%, a Esmir Bašić 1, 36%. To Huskiću daje veći legimitet da bude načelnik građana.

Gledajući glasove dobivene u Tešnju na 6 biračkih mjesta Huskić je imao 48,77%, 50,79%, 51,27%, 53,24%, 53,58% i 61,33%. Hasaničević je imao 33,33%, 38,91%, 40,25%, 42,37%, 43,65% i 48,28%. Esmir Bašić 2.96%, 5,33%, 5,50,%, 6,17%, 6,36%, 7,85%.

U Tešanjci su Huskić i Hasiničević dobili po 49,73%, a Bašić 0,55%.

U Jelahu na 6 izbornih mjesta Huskić je dobio:23,97%, 26,72%, 31,72%, 28,93%, 39,38%, 40,12%. Hasaničević je dobio:54,49%, 55,31%, 64,40%, 66,81%, 68,21%, 73,41%.

Bašić je dobio 2,62 %, 2,86%, 3,88%, 5,31%, 5,39% i 6,47%.

Najveći broj glasova kandidati su dobili u sredinama iz kojih dolaze. Huskić je u Jablanici dobio 91,10%, a na izbornom mjestu Jablanica, Čaglić Ripna 93,04%. Hasaničević je u Jevadžijama dobio 60,68% i Esmir Bašić u Bobarama 13,67%.

Upoređujuči procente sa ostalim načelnicima u Ze-Do kantona Huskić ima najveći procenat od svih kandidata SDA, a u odnosu na ostale, manje od načelnika u Maglaju (SDP) i gradonačelnika Zenice –Zenička inicijatiav ( ako se izuzme načelnik Usore koji je bio sam kandidata i dobio 100% glasova).

Prema trenutnim rezultatim OV će sačinjavati pretsvnici 8 stranaka. Tako će SDA imati 10 vijećnika, SDP 6 vijećnika, Stranka za BiH, ASDA i BPS po 2 vijećnika i SBB, NB-LDS i Platforma za progres po jednog vijećnika. Obzirom da izbori nisu završeni a da su NB-LDS i Platforma za progres nalaze blizu koncezusa nisu sigurni da će ući u OV-e dok se ne objave konačni rezultati. Možemo očekivati nastavak dosadašnjeg rada i političkih odnosa u OV-u Tešanj.

Arheološke aktivnosti na području općine Tešanj

Nedavno je na Hrvatinovićama pronađen značajan arheološki artefakt, kelt, sjekira iz bronzanog doba. Zamolio sam direktoricu JU Muzej mr. Mensuru Mujkanović za informaciju za Dnevnik. Dobio sam informaciju o keltu, ali i drugim značajnijim nalazima, kao i postavljanju dviju izložbi u mjesnim zajednicama.

Prve posljeratne arheološke aktivnosti na području općine Tešanj, započete su u vrijeme kada se na čelu tešanjskog muzeja nalazio direktor Ernad Prnjavorac. Finansijska sredstva za ova iskopavanja obezbijeđena su kroz budžet općine Tešanj i uz podršku općinskog Načelnika, te kroz razne projkte kantonalnih i federalnih ministarstava. Prvo istraživanje provedeno je 2018. godine u naselju Hrvatinovići, na lokalitetima Grič i Vilina vrata. Tom prilikom otkriveno je mnoštvo litičkog i koštanog materijala. U potkapini podno Griča – gradine iz kasnog bronzanog doba, pronađeni su brojni fragmenti keramike, a posebno se ističe velika posuda, koju neki nazivaju i tešanjski pitos. Istraživanja je vodio arheolog Aleksandar Jašarević iz dobojskog muzeja.

Nedavno je u podnožju ove gradine iz bronzanog doba pronađen i bronzani kelt-sjekira. Ovo je ujedno i prvi nalaz ove vrste na području Tešnja, nakon rata i prvi takav koji je deponovan u JU Muzej Tešanj. Kelt (kasnolat. celtis) je arheološki naziv za šuplju bronzanu sjekiru karakterističnu za kasno bronzano doba. Sjekira oko otvora ima rubno zadebljanje iz kojeg izlazi prstenasta ušica. Tijelo sjekire može biti ukrašeno okomitim ili kosim rebrima ili rebrima u obliku slova V i Y. Ovaj pronađeni kelt nema navedenih ukrasa na sebi i mlađi je od navedenih ukrašenih keltova.

    Tokom 2019. godine obavljena su arheološka istraživanja lokaliteta Stražba u Mrkotiću. Ovom prilikom su pronađene značajni nalazi, koji su dodatno proširili poznavanje perioda kasnog bronzanog i željeznog doba na području tešanjskog kraja. Istraživanja su vodili profesori s Instituta za arheologiju iz Sarajeva i Katedre za arheologiju FF UNSA. Vođa iskopavanja bio je arheolog Edin Bujak, profesor s FF UNSA.

    Ostale arheološke aktivnosti koja se provode su rekognosciranja tešanjskog kraja, čime je broj arheoloških lokaliteta na tešanjskom kraju povećan za trećinu (otkriveno je još novih lokaliteta). U rekognosciranjima tešanjskog kraja učešće su uzeli: Admir Agić, Miralem Mulabdić, Elvedin Kokić, Nermin Deljkić, Mustafa Dikadžić, Adnan Mujkanović, Ago Mujkanović. Na osnovu ovih istraživanja urađena je online mapa arheoloških lokaliteta, koja se može pogledati na web stranici Muzeja.


Bronzani kelt-sjekira nedavno pronađena u naselju Hrvatinovići

JU Muzej organizirala je i dvije izložbe u mjesnim zajednicama.

Izložba Naslijeđe Mrkotića

U četvrtak, 5. 11. 2020. godine na jezeru u Mrkotiću upriličila otvorenje izložbe Naslijeđe
Mrkotića, autora Samira Hatkića i Mensure Mujkanović, direktorice Muzeja Tešanj. Na izložbi je predstavljeno nematerijalno i materijalno naslijeđe MZ Mrkotić, počevši od legendi o Mrkotiću,

etnoloških istraživanja, arheoloških istraživanja, porodičnog života u Mrkotiću na starim fotografijama, nošnji, sportskih aktivnosti u Mrkotiću, otvaranje čitaonice u Mrkotiću decembra 1972. godine i detaljima iz svakodnevnog života na starim fotografijama. Prisutnim posjetiocima, uz poštivanje epidemioloških mjera obratili su se autori. Općini Tešanj je podržala ovu aktivnost.


Izložba Naslijeđe Raduše

JU Muzej Tešanj je u petak, 13. 11. 2020. godine u prostoru MZ Raduša upriličila otvorenje izložbe Naslijeđe Raduše, autora Mensure Mujkanović, direktorice Muzeja Tešanj. Izložba je nastala kao rezultat rada Muzeja Tešanj na terenu i saradnje Muzeja Tešanj i mještana MZ Raduša. Na izložbi je predstavljeno nematerijalno i materijalno naslijeđe Raduše, počevši od legendi o Raduši, stećcima na području Raduše, detalja iz kulturne povjesti Raduše, ostacima tradicionalne stambene arhitekture, detaljima iz svakodnevnog života i vjerskog života, Raduše na starim fotografijama. Prisutnim posjetiocima, uz poštivanje epidemioloških mjera obratila se autorica, a na izložbi su bili prisutni predstavnici Općine Tešanj pomoćnica Načelnika Azra Muslija i Hasan Plančić korodinataor rada sa mjesnim zajednicama. predstavnici MZ Raduša i građani. Ovu izložbu podržala je Općina i sugrađani koji su pomogli svojom saradnjom u realizaciji izložbe: Nezir Nakić, Edin Hadžalić, Fuad Šišić, Šaćira Kovačević Hasaničević, Husein Samardžić.

(Informacije i fotografije dobio od direktorice Muzeja Mensure Mujkanović)


Foto zabilješka

U toku radovi na utopljavanju i izradi fasade na OŠ Huso Hodžić

Stare fotogarfije

Stoje:Tima Smailbegović, Hata Smailbegović (supruga Mehmedalina), Mehmedalija Smailbegović, Zulejha Pašalić sa sinom Ismetom u naručju.

Sjede: Zehra kćerka Mehmedalijna i njene dvoje djece stariji je Metko, Zlata Pobrić, Mina Fatmina, muž mine Fatmine i Bakša Ajanović

Mehmedalija Smailbegović je bio tešanjski brico. Imao je sina i kćerku, ali je tokom Drugog dvjetskog rata usvojio FehimaAdžamiju siroče iz Istočne Bosne. Jedno vrijeme bio je uposlenik Narodnog univerziteta i radio u kafani sa televizorom smještenoj u Šarnom mektebu. Bio je veoma uredan, tražio disciplinu i red. U kafani se igrao šah i gledala televizija. Bio je i šminker u Amaterskom pozorištu.

Mina Fatmina je spominjana i od Ahmeda Bosnića u nastavcima objavljenoj budućoj knjizi Moj Tešanj na tesanj.net. Bila je pastorak Sulejman-bega Ajanovića i svi su je zvali Mina Fatmina, a da danas niko ne zna kako se prezivala. Do nje je njen muž koji nije iz Tešnja i sa kojim je nakon udaje odselila u Zagreb, ali bila je nesretna i vratila se u Tešanj, udala za Adema Mašnića šumara. Nije imala djece. Oni koji su je poznavali kažu da je bila pravi majstor u keranju i dasu mnoga djevojačka ruha imala njezine radove.

Sa table na Gornjoj čaršiji

O Husein Galijasevic

Komentariši