Tešanjski dnevnik 20-27.8.2018. godine

Sedmicu je obilježio Kurban Bajram. Vjernici koji su otišli na hadž imali su problema u odlasku, a posebno i u povratku, pa su članovi porodica i prijatelji svakodnevno pratili iz štampe termine povratka. Zadnja informacija pred zaključenje Tešanjskog dnevnika je da će 259 hadžija iz BiH i Sandžaka, oni koji su bolesni ili imaju poslovne obaveze, doletjeti 28.8., a ostali 6,7 i 8. septembra.

Voće je rodilo kao rijetko kada. Grane se lome, a mnogi vlasnici voćnjaka imaju teškoće da iskoriste ovako bogat rod. Prave se pekmezi (održavamo naziv pekmezari), džemovi, sokovi i rakija. Kvalitet voća je raznolik. U voćnjacima koji se ne održavaju plodovi su različite veličine od onih najsitnijih do krupnih, ima dosta opadanja posebno tamo gdje je bilo sitnog grada, a tamo gdje je grad opustošio i nema više voća (Vukovo, Ljetinić idr.)

Neka stabla su izgledala kao radiš (poredane trešnje sa palicama u rasječen kratki štap)

Izborna lista je objavljena i u dnevnom listu Avaz. Isti se prelistava i komentarišu se, uglavnom, kandidati iz Općine i oni dugogodišnji poslanici iz vrha vlasti.

Kurban Bajram

Pred Kurban Bajram, Tešanj je bio veoma živo mjesto. Automobili su se kretali sporije od pješaka, a ulice, velike trgovine, ugostiteljski objekti su bili puni. Klanje i distribucije kurbana bila je otežana zbog pojave bolesti stoke bruceloze koja se prenosi i na ljude. Islamska zajednica je dala posebnu instrukciju.  Upravo zbog toga udruženje žena Naša porodica, poslije toliko godina, prvi put nije organizirala distribuciju kurbana porodicama sa područja  Srebrenice i Bratunca. Zato je veliki pritisak bio na Medžlis IZ-e koji organizira prikupljanje i dostavu kurbanskog mesa  Prihvatnom centru Duje u Klokotnici – općina Doboj Istok. Prošle godine ovoj ustanovi je isporučeno preko 12 tona kurbana, a ove godine sigurno preko 20 tona, vjerovatno duplo više nego prošle godine. Ponuda je bila i veća, ali kapaciteti hladnjača u Klokotnici nisu mogli prihvatiti veću količinu.

Nikad više automobila i ljudi u glavnoj ulici

Inače vjernici su i ovaj put ispunili džamijske prostore na bajram-namazu, obišli mezarluke,  familiju i prijatelje.

Bajramski koncert Omladinskog ansambla

Na platou ispred Centra za kulturu i obrazovanje Omladinski ansambl (OAT), održao je veliki bajramski koncert pod nazivom Selamimo Mekku i Medinu.

Soliste je pratio Veliki orkestar pod rukovodstvom Nusreta Salkanovića i Damira Galijaševića.

Nastupili su sljedeći solisti OAT: Nermin Handžić, Selma Plančić, Avdo Škokan, Adelisa Krdžalić, Irma Katić, Adna Smailbegović, Nedžad Hasanbašić, Selma Ahmetagić, Sadžida Hafizović, Alen Kotorić, Almija Krdžalić, Merisa Muminović, Harun Ćostović, Ajna Krdžalić i Ajna Kruško.

Gosti koncerta su bili: Mensura Bajraktarević, Hamid Ragibović Besko, Nejra Brka, hor Avdipaša  i Adnan Kotorić.

Program su vodili i u njemu učestvovali glumci i naratori Faketa Salihbegović Avdagić i Mugdim Avdagić.

Posjetiocima se obratio i glavni imam Fuad ef. Omerbašić. Uz bajramsku čestitku kazao nekoliko riječi i o Kurban Bajramu i žrtvovanju općenito.

Izbori 2018

Prikupio sam kandidata na sljedećim, Općim izborima i za dvije preostale stranke.

PDA BiH (Pokret demokratske akcije BiH)

Zastupnički parlament Federacije BiH

• Hamza Hotić (1)
• Mehmed Mehičić (9)

Skupštima Ze-Do kantona

• Nedžad Artuković (3)   
• Jasna Kepić (5)
• Ernes Ćostović (25)

A-SDA (A Stranka demokratske akcije)

Parlamentarna skupština BiH

• Muhibija Đogić (6)

Zastupnički parlament Federacije BiH

• Lejla Kurdić (2)
• Elvir Čamdžić (7)

Skupštima Ze-Do kantona

• Fahir Solo (4)
• Saldin Kruško (13)
• Amir Šaranović (19)
• Edin Mahmutović (22)

Napomena:Stranka A-SDA na listi za Parlamentarnu skupštinu BiH i Zastupnički dom Federacije BiH nastupa pod nazivom: A-SDA za evropsku Bosnu i Hercegovinu-zajedno, a na listi za Skupštinu Ze-Do kantona pod nazivom A-SDA za evropsku BiH

Stranke

Na predstojećim Općim izborima u BiH u Tešnju će se pojaviti po prvi put i dvije nove stranke A-SDA OO Tešanj i PDA OO Tešanj. A-SDA je učestvovala na općinskim izborima 2016. godine, a PDA se pojavljuje po prvi put na izborima.

Obje stranke formirali su bivši kadrovi SDA koji su bili nezadovoljni vođenjem politike u ovoj stranci. U suštini imaju istu ideološku matricu kao SDA, ali se ne slažu u vođenju politike po određenim pitanjima ili načinom vođenja, te nastoje kroz političko organiziranje promjeniti odnos.  

A-SDA

Formirana 16.11.2015. godine. Učestvovala je na Općinskim izborima 2016 i osvojila dva vijećnička mjesta  čime je ušla u rang stranaka, iza SDA i SDP-a, a uz SBiH i BPS. Predsjednik stranke je od osnivanja Fahro Solo. U razgovoru me predsjednik Solo upoznao sa opredjeljima i rezultatima stranke:

• zalažu se za evropski put BiH,
• otvoreni su za građane svih nacionalnosti,
• angažuju mlade i obrazovane ljude. Od njihovih osam kandidata na izborima 5 su magistri, profesori, nastavnici….,
• žele efikasniju administraciju i brže reaagovanje na zahtjeve građana,
• podržavaju boračku populaciju u njihovim zahtjevima,
• otvoreni su za razgovore sa svim strankama, daju  poziciji podršku ukoliko se radi o dobrim rješenjima za građane.

U stranci smatraju da su doprinijeli rastu općinskog budžeta i realizaciji kapitalnih projekata. Svojim inicijativama uticali su na ukidanje takse za vodu u Pousorju, lociranje pilićarnika dalje od naseljenih mjesta i drugo. Danas imaju blizu 1000 registrovanih članova.

Pomažu mladima organizacijom kurseva iz informatike obzirom da imaju i prostor i stručne svoje članove . Jedina su stranka koja ima svoju kancelariju u Jelahu.

Fahro Solo je rođen 1977. godine u Tešnju. Nakon osnovne škole završio je Mašinsku tehničku školu. Vlasnik je i direktor firme Solo d.o.o. koja se bavi auto otpadom. Poznat je i kao pčelar sa 25 godišnjim iskustvom, Aktivan je i kao sportista u fudbalu i ribolovu. Igrao je utakmicu za državni fudbalski tim veterana u Turskoj.  

PDA (Pokret demokratske akcije)

Osnivač stranke PDA je Mirsad Kukić bivši istaknuti član SDA . Nakon razlaza sa Bakirom Izetbegovićem formirao je navedenu stranku i danas ima najveći broj pristalica u Tuzlanskom kantonu i Kaknju. Stranka PDA ima svoju osnovnu organizaciju u Tešnju od juna mjeseca ove godine. Predsjednik stranke je Hamza Hotić.

Programska orijentacija stranke u odnosu na SDA razlikuje se u pristupu sljedećim pitanjima:

• razvoj usmjeriti tako da se obezbjedi regionalna ujednačenost,
• poresku politiku usmjeriti ka oporezivanju luksuza,
• ispunjenje zahtjeva boračke populacije.

Općinski IO broji 12 članova. Predsjednica Asocijacije žena je Jasna Kepić.

Hamza Hotić je rođen 1976. godine u Tešnju. Nakon osnovne škole završio je Srednju matematičko-fizičko-računarsku školu, a zatim i Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, smjer Međunarodna ekonomija. Obavljao je poslove direktora  firme Bošnjak auto Zenica, finansijskog direktora u Koteks d.o.o. gdje danas obavlja poslove direktora proizvodnje. Obavljao je dužnost predsjednika MZ Dobro Polje Mekiš preko 6 godina, a predsjednika KK Gradina 8 godina.

Gradska jezgra  ponovo gubi svoje stanovnike

Gradska jezgra je u vremenu od prije oko 100 godina gubila svoje stanovništvo. Bio je to rezultat ekonomskih prilika, kada je Tešanj, uvođenjem novih saobraćajnica, postao periferija privrednog i administrativnog života. Tako je 1907. godine imao 6.714 stanovnika da bi 1921. godine  imao 2.975. Od 249 domačinstava, 43 kuće su prazne, 8 vlasnika živjelo je u drugom dijelu grada, 14 ih je odselilo na selo (podaci iz Domovnice 1910-1930).

Danas kada su ekonomske prilike daleko povoljnije u odnosu na najveći dio BiH događa se pražnjenje kuća od domicilnog stanovništva. Popunjavanje kuća stanovništvom sa strane je sporadično.

Prošao sam ulicama Hamzalije Ajanovića, Tabacima i Enesa Galijaševića koje čine jezgro stambenog dijela starog grada  i zabilježio sljedeće:

1. Kuće u kojima niko ne živi

Ovakvih kuća je 19. Među 19 praznih kuća  vlasnici, obično nasljednici, njih 16 žive van Tešanja. Većim dijelom  kuće su stare i očito za njih nema interesa ili mogućnosti za prodaju. Vlasnici 4 nove ili novije kuće žive u inostranstvu i samo kraći period, obično ljeti borave u njima. Takođe postoje kuće gdje vlasnici stanuju u drugim dijelovima grada u novoizgrađenim zgradama.

U kućama s lijeve strane živi 18 osoba starijih od 68-90 godina, jedna mlađa porodica sa tri člana i jedna starija sa četiri člana

1. Kuće sa jednom ili više osoba starim između 55 i 90 godina

Ovakvih kuća je 31. U njima stanuju starije osobe, jedna, dvije ili tri gdje je više onih sa preko 70 godina. Djeca su riješila svoja stambena pitanja u drugim dijelovima grada ili u prigradskim naseljima ili u drugim dijelovima BiH, pa i u inostranstvu. Nakon njih kuće će vjerovatno ostati prazne.

1. Mlađe porodice sa dva ili jednim članom koji su rođen u jednoj od mahala

Ovakvih kuća je 7.

1. Doseljenici

Pet porodica su doseljenici, koji su kupili kuće ili su korisnici stanova institucije.

1. Porodice sa jednim ili oba roditellja je 14, iznajmljenih kuća 7

Zašto se to događa u vrijeme kada tešanjska općina bilježi veoma dobre rezultate u privređivanju, natalitetu i jedna je od najboljih sredina u BiH  sa stanovišta ekonomskih uslova za život (iako i iz Tešnja postoji jaka migracija prema Zapadu kao i iz drugih razvijenih sredina)?

Sociolozi bi mogli pronaći odgovore na ovakvo stanje. Jedan od razloga su svakako promjene koje je proizveo razvoj društva, a  prema kojima čaršijske sredine više nisu atraktivne za življenje. Kvalitetna infrastruktura i potrebe građana dostupne su na većem dijelu općine. Migracije iz najzabačenijih naseljenih mjesta idu prema glavnim općinskim komunikacijama. Prave se lijepe, komforne kuće, ali i okućnice koje posebno ljeti imaju svoju prednost u odnosu na stješnjene gradske kuće. Komunikacije, kako putne tako i one elektronske dostupne su takođe na cijelom dijelu općine. Skoro da je isplatnije na roditeljskoj zemlji u okolini praviti kuću iz temelja nego staru rušiti i praviti novuu Čaršiji.

Djeca su, posebno poslije rata, obezbjeđivala egzistenciju u velikim mjestima (najveći broj Tešnjaka na iftaru u Sarajevu, njih 105, potiče iz gradske jezgre).

Stare fotografije

Dugogodišnji generalni direktori Pobjede Faruk Smailbegović i Mehmedalija Husremović

Sindikalni aktivisti: Prvi s lijeva Marko Rajkovača, a treći Hamzalija Bajraktarević

Sa table na Gornjoj čaršiji