Tešanjski dnevnik 24.6-1.7.2019. godine

Zapadnu Evropu je zahvatio toplotni val iz Afrike pa u većem njenom dijelu temperature obaraju rekorde. I do nas je stigao, ali ne u takvoj mjeri. Bilo je i povremenih intenzivnih pljuskova sa grmljavinom.

U gradu se sve više može vidjeti poznatih lica koji žive u inostranstvu. Popio sam kafu i sa Tonkom Rajkovačom koji mi je poklonio svoju najnoviju knjigu, ustvari njegov doktorat. Razgovarali smo o Tešnju i arheološkim istraživanjima. Tonko dobro poznaje Tešanj kao arheološki park i htio sam da u septembru, kada dolazi u Tešanj, iznese svoje ideje direktoru Muzeja. Međutim,direktor Ernad Prnjavorac me obavijesti da ide na odmor, a zatim se vraća na rad u školu kao profesor historije. Razlog je u tome što se ne bi mogao vratiti u školu poslije isteka mandata jer škole više nemaju tu obavezu. U Muzeju predstoji procedura izbora direktora.

Sinan Roša je zamjenio Huseina Mehuljića na mjestu predsjednika Stranke penzionera u Tešnju.

U SDP-u BiH su završeni izbori. Formiran je Glavni odbor u koji su ušli sljedeći Tešnjaci:Senad Subašić, Vedran Kaser, Nermin Deljkić, Danijel Pašić i Mirela Buljubašić. U Nadzorni odbor ušli su:Atif Hodžić i Ermina Salkičević Dizdarević

Mala raja imala svoj dan

U ulici 1. marta ispred Centralnog spomen obilježja JU Opća biblioteka organizirala je za malu raju, predškolce i male školarce,Tumbala dan. Zabavu su osmislili i proveli Mirsad Abdagić svima poznat kao zabavljač mališana i dječiji pisac Jagoda Iličić. Mališani su pjevali, igrali, crtali na asfaltu. Tumbala dan je dio sadržaja Ljeta u Tešnju 2019.

Kike sa mališanima

Nusret Muslimović novi trener TOŠK-a

Hamzalija Dolamić me obavijesti da će TOŠK predstaviti nove igrače za novu sezonu. Otišao sam na stadion, nije bilo predstavljanja, ali sam upoznao novog trenera, koji je veoma ljubazno prihvatio molbu da mi da podatke o sebi i da napravim fotografiju.

Novi trener TOŠK-aje Nusret Muslimović. Rođen je 25.2.1975. godine u Gračanici. Kao fudbaler igrao je za Lokomotivu iz Miričine, Bratstvo iz Gračanice, Slobodu iz Tuzle gdje je bio kapiten, Zrinjski sa kojim je 2004/2005 osvojio titulu prvaka BiH. Imao je 14 nastupa za reprezentaciju BiH. U trenerskoj karijeri vodio je kadete i juniore Bratstva iz Gračanice u tri sezone, zatim Lokomotivu iz Miričine i Bratstvo iz Gračanice. Posjeduje trenersku licencu.

Održano književno veče sa Šimom Ešićem

    Šimo Ešić je največi živi dječiji pisacu BiH i cijelom području gdje čitaoci razumiju Bosanski jezik, kaže Muhidin Džanko. Ove godine obilježava 50 godina književnog stvaranja.Nominovan je za nagradu Astrid Lidgren Memorial Awardkoju je ustanovila Vlada Švedske i znak sjećanja na poznatu autoricu dječije knnjiževnosti.

Na književnoj večeri predstavljena su i Izabrana djela za djecu i odrasle u 6 tomova od kojih je jedan na engleskom i njemačkom jeziku. Na književnoj večeri učestvovao je prof. Muhidin Džanko koji je govorio o Ešićevim djelima. Organizator je Cko i dio je programa Ljeto u Tešnju 2019. Ešić jena sebi svojstven način govorio dječiju poeziju tako da su i stariji uživali.

S lijeva:Amir Brka, Šimo Ešić i prof. Muhidin Džanko

Šimo Ešić je rođen 6. 2. 1954. godine u Brezama kod Tuzle (BiH). Završio je studij jezika i književnosti 1976. godine, a radio kao novinar Radio Tuzle i RTV Sarajevo, zatim kao urednik u izdavčkoj kući Univerzal. Ešić je sav svoj život posvetio djeci i radu s djecom – svojim književnim djelom, a i kulturnim angažmanom u oblasti promoviranja dječje literature i umjetničkog stvaralaštva za djecu, godinama doprinosi afirmaciji i razvoju dječje književnosti u BiH i u regiji.

Zastupljen je u kompletima Dječja književnost naroda i narodnosti BiH u 20 knjiga i Hrvatska književnost za djecu i mladež u 25 knjiga, te u lektiri za 3, 4. i 5. razred devetogodišnje osnovne škole u BiH. Zastupljen je i u brojnim izborima i antologijama u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji i Makedoniji, te u antologiji Egzil i u prestižnom leksikonu Ko je ko u Njemačkoj. Knjige su mu prevedene na njemački, švedski, makedonski, slovenski, bugarski, engleski i albanski jezik, a pojedinačne pjesme i priče prevedene su mu na talijanski, ruski, bugarski, mađarski, albanski, slovenski, slovački, švedski, romski, turski i poljski jezik.

Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja, među kojima je i najviše društveno priznanje rodnog grada – Tuzlansku plaketu (2011. Osnivač je nevladine organizacije Društvo prijatelja knjige Mali princ i međunarodne književne manifestacije Vezeni most. Član je Društva književnika BiH od 1974. godine, Udruženja pisaca Njemačke od 1998, Društva hrvatskihknjiževnika od 2011. i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade od 2015. godine. Živi kao slobodni umjetnik u Njemačkoj i u Tuzli.

Jasmina Smailbegović dobitnik Plakete SDP-a, posthumno

 Povodom obilježavanja 110. godišnjice SDP BiH, koja je upriličena kao dio Programa 7. Kongresu SDP BiH 22. juna u Sarajevu, dodijeljna su najviša priznanja SDP BiH-Plaketa SDP BiH. Među dobitnicima, posthumno, je i Jasmin Smailbegović Sisi.

Jasmin Smailbegović je rođen u Tešnju 1958. godine, a umro 2014. godine.Od 1990. godine uključen je u politiku kroz članstvo u SDP gdje postaje istaknuti član. Bio je općinski vijećnik, poslanik u Skupštini Ze-do kantona, a zatim i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj dužnosti ga je i zatekla prerana smrt.

Otvorena ključarska radionica Dino

U Titovoj ulici do prodavnice Zema otvorena jer ključarska radionica Dino. Vlasnik radionice je Muhidin Karahusić iz Maglaja. Po zanimanju je elketričar, ali je samostalno ovladao ovim poslovima. Pored izrade ključeva za autobrave, izrađuju i sve vrste ključeva za građevinsku stolariju i dr. Pored izrade ključeva radionica vrši sljedeće usluge:popravak brava automobila, cilindara na bravama vrata, stručno otvaranje automobila i brava u stanovima bez oštećenja, pravljenje jednog univerzalnog ključa za više vrsta brava sa uloškom.

Muhidin Karahusić u novotvorenoj ardionici

Foto zabilješka

Sve više cvijeća u gradu je dobra ideja, ali i velika obaveza. Cvijeće je kao pčela “neće gospodara hoće hizmečara”. Na renoviranom mostu kod Riječke džamije je postavljeno i održavano cvijeće, a na kružnom toku na ulasku ugrad i kod Šarenog mekteba zaraslo u travu. Trava okolo cvijeća je trimerom pokošena. Ako nema dovoljno kapaciteta za pljevljenje, ljepše bi izgledalo posijati samo travu, jer očito trimerskih kapaciteta ima, ali za pljevljenje nema.

Stare fotografije

S lijeva: Fadil Bašić, Momčilo Spasojević, Sakib Zejnilović, dr. Ibrahim Mehić, Dado Kantić, Osman Kikić (fotograf Glasa komuna), Smail Terzić Penjak, Samil Srkalović i Edib Galijašević

S lijeva: Naim, Palestinac profesor fizičkog vaspitanja, Sakib Zejnilović, Hasan Brkić Krco, Esad Prnjavorac Paja i Rifat Čehajić

(Fotografije Sakiba Zejnilovića)

Sa table na Gornjoj čaršiji