Tešanjski dnevnik 28.6.-5.7.2021. godine

Korona virus

Ove sedmice dobre vijesti u vezi pandemije. U Tešnju protekle sedmice, od 120 testiranih, nijedna osoba nije bila pozitivna. U BiH broj novozaraženih, dnevno, kretao se od 7-17, a preminulih 2-5. Međutim iz Međugorja dolazi negativna informacija jer su turisti iz Španije donijeli novi soj Delta virusa, koji ima veću brzinu širenja.

Vakcine u BiH i dalje dolazi u količini od oko 10.000, a najavljuju se stotine hiljada. Možda nam i neće trebati sve naručene vakcine.Bosanci i Hercegovci, pa i Tešnjaci, svakodnevno se vakcinišu u Republici Srbiji.Ja znam 16 osoba koje su se vakcinisale ili revakcinisale ove sedmice u Srbiji. Zoraid Mehičić mi je pokazao i pismenu potvrdu o vakcinaciji.  Svi su iskazali pohvale na ljubaznost, profesionalnost  i efikasnosti kod vakcinisanja. Jedna osoba od njih je vakcinisana, a da uopće nije bila prijavljena za vakcinisanje putem E-maila.

Zoraid Mehičić sa papirom o vakcinaciji u Srbiji

28.6.

U BiH registrovano 17 novozaraženih osoba (FBiH 15, RS 2), preminule 2 osobe u RS-u.

29.6.

U BiH registrovano 7 novozaraženih, svi iz FBiH, preminulih nije bilo.

30.6.

U BiH registrovano 13 novozaraženih osoba (FBiH 11, RS 2, ), preminulo 5 osoba (FBiH 3, RS 2).

1.7

U BiH registrovano 18 novozaraženih osoba (FBiH 15, RS 3), preminula jedna osoba u FBiH.

2.7.

U BiH registrovano 10 novozaraženih osoba (FBiH 9, RS 1), preminule dvije osobe u FBiH.

3.7.

U BiH registrovano 15 novozaraženih osoba (FBiH 11, RS 4), premunulih nije bilo.

4.7.

U BiH registrovano 12 novozaraženih osoba (FBiH 10, RS 1, DB 1), preminulih nije bilo

Tešanjska kulturna dešavanja

Tešanjsko proljeće, kulturno sportska manifestacija koja počinje na rođendan Muse Ćazima Ćatića 12. marta, ove godine nije održana zbog novog vala epidemije. Kako je epidemija splamsala, a u Tešnju nije bilo novozaraženih osoba ove sedmice, život se počeo vračati u grad. Kafane rade, počeo je sa radom i bazen na Kiseljaku, ali i kulturne manifestacije u organizaciji javnih ustanova. Tešanjsko ljeto nije unaprijed najavljeno sadržajima i terminima, zbog neizvjesnosti u vezi sa pandemijom, pa će se događaji najavljivati pred održavanje. Izvan ove manifestacije ove sedmice održano je nekoliko promocija knjiga.

U Općoj biblioteci su održane promocije dvije knjige, a u Medžlisu IZ-e jedna, dok je prvi u sadržaj u okviru manifestacije održan u Cko otvaranjem izložbe crteža Mice Todorović.

Promovisana knjigaBošnjačka vjerska inteligencija u austrougarskom periodu

U organizaciji Medžlisa IZ-e, održana je promocija knjige Bošnjačka vjerska inteligencija u vremenu austrougarske, autora dr. Edina Veladžića. Recenzenti knjige su dr. Safet Bandžović i dr. Adnan Jahić. Izdavač je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka.

Knjigu su promovirali dr. Ferid Dautović direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, hafiz dr. Elvir Duranović i autor dr. Edin Veladžić. Moderator promocije je bio mr. Fuad ef. Omerbašić.

U knjizi se govori o društveno političkom angažmanu bošnjačke vjerske inteligencije u periodu austrougarske uprave u BiH.Naglašava se ključna uloga vjerske inteligencije kada je riječ o svim važnim političkim, društvenim i kulturnim pitanjima tog vremena.

Uspostavom austrougarske vlasti Bošnjaci, muslimani, su bili dezorijentisani.Bilo je pitanje da li da se isele kako bi izbjegli hrišćansku vlast. Jedan broj obrazovanih ljudi se iselio iz BiH, a Bošnjački narod nije želi da ide u “vlaške škole” niti da se obrazuje. Čekao je povratak turske vlasti. Odgovore na takva i slična pitanja dala je vjerska inteligencija posebno nakon uvođenja institucije Islamske zajednice 1882. godine pa do kraja devetnaestog vijeka.

S lijeva: hafiz dr. Elvir Duranović, dr. Edin Veladžić, dr. Ferid Dautović i mr. Fuad ef. Omerbašić

Edin Veladžić rođen je u Bužmu 1973.godine. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je osnovne i postdiplomske studije  stiče zvanje magistra historijskih nauka. Doktorsku disertaciju pod nazivom Kulturne politike u BiH u svjetlu kulturne politike Evropske unije odbranio je na Odjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Obavio je nekoliko stručnih usavršavanja u inostranstvu.Autor je većeg broja stručnih i naučnih radova.Koautor je udžbenika historije za II razred gimnazije i dodatnih nastavnih materijala za izučavanje historije u osnovnim i srednjim školama.Godine 2014.imenovan je za ambasadora evropske krovne organizacije edukatora historije EUROCLIO. Član je Vijeća Evrope za kulturu, kulturno naslijeđe  i krajolik (CDCPP) i programskog komiteta programa Evropske unije Kreativna Evropa. Radio je u raznim timovima EU koji su realizovali programe u BiH.Radio je u Institutu za historiju u Sarajevu.Trenutno je uposlenik u Ministarstvu civilnih poslova kao stručni savjetnik za evropske integracije i međunarodnu kulturnu saradnju.

Promovisana knjiga Tešanjski proces autora Esmira Bašića

U multimediajlnoj sali Opća biblioteka, održana je promocija knjige Tešanjski proces autora Esmira Bašića. Izdavač knjige je udruženje Mladi muslimani iz Sarajeva, a recenzenti su prof. dr. Almir Fatić i  Mustafa Spahić Mujki. Knjigu su promovisalii: prof. dr. Almir Fatić, Anes Džunuzović, generalni sekretar udruženja Mladi muslimani knjige i Esmir Bašić.

Iz recenzije prof. dr. Almira Fatića:

Rukopis Esmira Bašića pod naslovom Tešanjski proces bavi se biografskim podacima i sudbinama 22 pripadnika organizacije Mladi muslimani s tešanjskog kraja, koji su 1949.godine-u tadašnjoj Narodnoj republici BiH kao federalnoj jedinici FNRJ-nepravedno, inscenirano, stigmatizirano i montirano osuđeni na dugogodišnje i teške zatvorske kazne zajedno sa kaznama nehumanog postupanja, zvjerskog mučenja i isljeđivanja, prinudnog rada i lišavanja svih građanskih i političkih prava. Prije tog glavnog dijela rukopisa pod naslovom Mladi muslimani tešansjkog kraja, autor donosi širi društveno historijski okvir i kontekst kao uvod u bolje i svestranije sagledavanje i razumjevanja nastanka, razvoja i značaj organizacije Mladi muslimani.

Prof. dr. Fatić je poručio gradskim vlastima da u okviru Muzeja postave sobu posvećenu nepravedno osuđenim Tešnjacima.

Esmir Bašić je na istu temu bio i autor izložbe sa istom tematikom o kojoj sam pisao u Dnevniku.

S lijeva: Esmir Bašić, Anes Džunuzović i prof. dr. Almir Fatić

Održana promocija knjige Drveće bez korjena autorice Elle Čolić

U organizaciji Opće biblioteke održana je promocija knjige Drveće bez korjena autorice Elle Čolić.Promotori su bili Mehmed Pargan književnik i novinar, Denis Čolić otac Ellin i Amela Modrić njena tetka.U prvom redu je sjedila Ellina mati Rajka.Promociji je prisustvovao Šemsudin Mehmedović.

Direktorica Opće biblioteke dr. Almina Alagić otvorila je promociju i predstavila goste. Mehmed Pargan je moderirao promociju uključujući promotore pitanjima o njihovim životnim putevima koji su bili inspiracija autorici za pisanje knjige.Ovo je prva promocija knjige koja je izašla u izdanju Bosanske medijske grupe iz Tuzle. Orginalni naziv knjige koja je izašla u SAD je  Tress Without Roots. Knjigu je prevela Azra Pargan. Nakon prve promocije u Tešnju knjiga će biti promovisana u:Tuzli, Kalesiji, Mostaru, Sarajevu i Banja Luci.

Tokom promocije nastupili su sazlije iz Živinica, a pismo iz knjige i jedan dio teksta pročitale su učenice iz Tuzle i Tešnja.

S lijeva: dr. Almina Alagić, Denis Čolić, Amela Modrić, Ella Čolić i Mehmed Pargan

Knjiga govori o bratu i sestri Denisu i Ameli Modrić koji su bili prisiljeni da svoju mladost u rodnom gradu Tesliću zamijene izbjeglištvom nakon početka rata u BiH preko Tešnja, SR Njemačke do SAD i patnjom koju nosi. Knjiga govori o mješanim brakovima i njihovoj poziciji u vrijeme kada su BiH priznaju samo etniče grupe, a ne oni koji imaju dva ili više etničkih korjena.

Knjiga se sastoji od priča tetke  Amele i oca Denisa koje su Elli pričali nakon što su shvatili da je dovoljno odrasla. Iz tih razgovora nastala je ideja da se napiše knjiga. Drugi dio knjige su pisma koja su nastajala tokom tog perioda.

Ella Čolić studentica  je Occident College i nekadašnja učenica srednje škole Notr Damer San Jose. Radi se o mladoj osobi čiji su ovo književni počeci kojim je uspjela da pruži priliku čitaocu da analizira politički, psihološki i filozofski uticaj rata na dvovjerske izbjeglice i “miješane brakove”. I ako mlada osoba imala je humanitarne aktivnosti u Tanzaniji.Karijeru planira nastaviti u rekonstruktvnoj hirurgiji.

Otvorena izložba crteža Smicalice Mice Todorović

Kao prvi događaj u ovogodišnjem Ljetu u Tešnju, koje nije u cijelosti oglašeno zbog neizvjesnosti u vezi sa pandemijom, u petak je u CKO otvorena izložba crteža pod nazivom  Smicalice Mice Todorović (Sarajevu 1900. – Sarajevo 1981.).Ljeto u Tešnju otvorila je Azra Muslija pomoćnica Načelnika.

Mica Todorović je umjetnica koju su nazivali prvom damom bh. slikarstva. Specifičnost vremena u kojem je živjela i stvarala, a posebno njeno svjesno učestvovanje u lokalnim, ali i u globalnim, dešavanjima doveli su do toga da se njeno ime izgovara u jednom dahu sa imenima velikana poput Romana Petrovića, Voje Dimitrijevića i Ismeta Mujezinovića.

Studirala je u Zagrebu i Italiji, po završetku studija živi u Zagrebu, a u Sarajevo se vraća 1932.godine i pridružuje naprednim umjetnicima orijentisanim ka KPJ. Rat provodi u logoru i na prisilnom radu u Njemačkoj. Opus Mice Todorović je izuzetno veliki (300 slika i preko 100 crteža), i predstavlja prefinjenu hroniku njenih sjećanja, punu boje, vedrine i ljepote.

S lijeva: Azra Muslija, Strajo Krsmanović i Amir Brka.

Todorovićeva je najuže vezana za razvoj bh. umjetnosti: blisko je sarađivala sa udruženjem “Collegium Artisticum” (1939-1941), jedan je od deset osnivača Udruženja likovnih umjetnika BiH i jedan od prvih profesora u Školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Bila je prva žena član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Dobitnica je Nagrade AVNOJ-a, Nagrade ZAVNOBiH-a, Dvadesetsedmojulska nagrada, te Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva.

Izložba sadrži 15 crteža nastalih nakon autoričinog školovanja na Zagrebačkoj akademiji 1929-1933. godine. Prvi put su izloženi u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu 2019, iste godine i u Jajcu godine, a u CKO Tešanj izlažu se treći put. Ovi crteži, čiji se originali čuvaju u kolekciji Umjetničke galerije BiH, predstavljaju usamljeni primjer unutar cijeloga jednog umjetničkog opusa i u tematskom i u izražajnom smislu, ali istovremeno zauzimaju važno mjesto u bh. socijalnoj umjetnosti. Konfrontirajući biblijske motive sa savremenim svijetom, autorica ističe univerzalnost ljudskih pogrešaka. Govoreći o grijesima, zločinima, kriminalu, zlostavljanjima…, njena osuda ni u jednom trenutku nije upitna, ali predstavljena je kao svevremenska, te se može čitati izvan svoga temporalnog okvira.

O Umjetničkoj galeriji i saradnji sa CKO Tešanj govorio je direktor te ustanove Strajo Krsmanović koji je i otovorio izložbu, a Amir Brka je ovom prilikom načinio omaž Rudolf Zaplati uz 120-tu godinu njegova rođenja (rođen u Tešnju 1901, umro u Sarajevu 1942.). Zapalata je bio sekretar Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje je sa Đokom Mazalićem formirao galeriju slika iz koje je 1946. godine izrasla Umjetnička galerija BiH. Amir je na koncu Straji Krsmanoviću poklonio primjerak svoje knjige o Zaplati koja je objavljena 2000. godine.

Održan Tešanj Sevdah Fest 2021

U organizaciji Alkatmera održan je Tešanj Sevdah Fest 2021, prvi koncert nakon početka pandemije.Program se sastojao iz dva dijela.U prvom su nastupili solisti u takmičarskoj konkurenciji, a u drugom solisti u okviru revijalnog dijela. U takmičarskom dijeli učestvovali su: Ajdin Osmanović (Srebrenik), Merso Svire (Visoko), Ajla Smailbegović (Tešanj), Harun Varupa (Vitez), Amina Karić (Srebrenik), Faris Mahinić (Mostar), Arnes Osmić (Kamenica-Teslić), Jasmin Bajramović (Zenica), Kenan Katadžić (Tešanj), Amina Hrnjić (Tuzla), Adela Smailović (Srebrenik).

U revijalnom dijelu učestvovali su: Besim Bešo, Amina Bajramović i Emir Bajraktarević. Program je vodila Amina Hundur.

Orkestar, koji je pratio soliste, sačinjavali su: mr. Damir Galijašević, rukovodilac orkestra, Suad Pašić Paja, klarinet, Nedim Merzić, gitara, Ismet Pašalić, bas gitara, Elmir Kikić, bubnjevi, Nedžad Delić, bas prim i Irfan Hadžić bas prim.

Žiri u sastavu: Marica Ružić, predsjednica, Emir Bajraktarević i Sead Muratović  odabrao je najbolje: prvo mjesto Faris Mahinić, drugo Adela Smajlović i treće Kenan Katadžić koji je osvojio prvo mjesto u glasanju publike.

Pobjednik Faris Mahinić sa predjednicom žirija Maricom Ružić

Učesnici sa zahvalnicama koje su dobili

Prvi festival održan je 2010.godine i bio je posvećen Omeru Pobriću, a od 2011. godine  organizira se kao takmičarski. Dosadašnji pobjednici su: Elma Ahmić Krdžalić, Tešanj, (2011),  Adnan Koljenović, Visoko, (2012), Jasna Botić, Tešanj, (2013), stariji učesnici odrekli se nagrada u korist mladih (2014.): Nermina Handžića, Adne Smailbegović, Nejre Brka i Nedžada Hasanbašića, Nermin Handžić u konkurenciji do 15 godina, Selma Plančić u konkurenciji do 27 godina, svi iz Tešnja, (2015.), Nejra Brka (2016.), Rijad Rahmanović iz Bugojna (2017.), Amina Bajramović iz Zenice (2018.), Vedin Mustafić iz, Srebrenika, (2019.). Godine 2020., koncert nije održan zbog pandemije.

PS

Početak koncerta je počeo kada je pao mrak mrak tako da nisam mogao praviti fotografije sa svojim klasičnim foto aparatom. Dopisnik TV FBiH Muhamed Čabrić mi je obezbjedio fotografije koje je “izvukao” sa filmske trake.

Završen upis u srednje škole za školsku 2021/22

Ove godine u srednje škole u Tešnju upisana su 452 učenika.

U Mješovitu srednju školu upisano je 245 učenika. Od toga u  četverogodišnja zanimanja upisano je 147 učenika, odbijeno 33, broj slobodnih mjesta 7. U trogodišnje zanimanje upisano je 98 učenika, odbijeno 17, a slobodnih mjesta je 12.

U Srednju tehničku školu upisana su 154 učenika svih zanimanja  (Mašinska tehnička, Građevinska tehnička, Elektrotehnička Farmaceutska, Ekonomska-po 22 učenika, a Medicinska 2 odjeljenja po 22 učenika).

U Gimnaziju upisana 53 učenika.

Stare fotografije

Hamid Ahmetagić (lijevo) i Hamdo Turalić, dva omiljena čaršijska lika.Hamid je bio najpoznatiji čaršijski šeret. Hamdo Turalić dolazi iz stare tešanjske trgovačke porodice, a i sam je svoj radni vijek proveo radeći u tešanjskim državnim trgovačkim firmama pod različitim nazivima. Bio je poznavalac tešanjske prošlosti, veoma društven. Družio se i sa mladima i starim. Igrao je karte u Gradskoj kafani, znao je i po neku ljutu popiti, poigrat sitnu pokericu. Pri tom nije propuštao džuma namaz, a u kasnijim godinama i na svaki namaz na koji je dolazio sa svojim prijateljima Seidom Hodžićem i Husom Hundurom.

Rasim Korajlić desno sa delegacijom iz Republike Kine

Ova fotografija me posjetila na dolazak kineske delegacije u Pobjedu sedamdesetih godina (moguće da se radi o istoj delegaciji). Bio sam im domaćin i bio mi je pravi problem šta im pokazati u našem gradu. Gradina je bila zapuštena i posjetom bi se samo stekao loš utisak o nama. Sjetio sam se biblioteke i zamolio Selima Brkića, koji je tada bio rukovodilac, da im pokažemo raritetne knjige. Kada smo došli u zgradu biblioteke, koja je bila u Šarenom mektebu, Selim nas je dočekao sa nekoliko knjiga kineskih autora. To iznenađenje i to scenu ne mogu zaboraviti.Bili su oduševljeni.

Sjećanje na Kineze mi kazuje još nešto. Tih godina Kinezi su dolazili da kupe tehnička znanje iz svijeta. Pošto smo im je Jugoslavija bila pristupačnija nego zapadni svijet dolazili su i u Tešanj, a gdje su danas, a gdje smo mi?

Sa table na Gornjoj čaršiji