TESANJ.NET stranica grada
Katastrofalne poplave
Antena Radio
Imao sam namjeru da odem u Antena-radio do Fahrudina Hrvića, ali mi reče njegov saradnik da je on uhvatio malo vremena da prilegne nakon napornih sedam dana, pa da ga kasnije nazovem.
Tako je i bilo i u dogovoru sa Fahrudinom navratiti u Antena-radio toliko puta spominjanu i Šijama, ali i Doboju i Tešnju, gdje god sam se kretao.
Zatekao sam, na moju sreću, kompletnu ekipu na radnom mjestu. Ovo im je prvi dan (21.05.), nakon sedam nevjerovatnih, da mogu izdvojiti vrijeme i za razgovor i zajedničku fotografiju.
Dok sam sjedio sa Fahrudinom Hrvićem vlasnikom, Almirom Subašićem i Alminom Plančićem prolazili su neki ljudi iz Doboja i Berlina pored nas i iskazivali im zahvalnost i odavali priznanje za ono što su uradili tokom poplava.
Zamolih Fahrudina da mi objasni kako je sve krenulo i kakva je to tako važna bila njihova uloga u spašavanju i pružanju pomoći nastradalim u katastrofalnim poplavama.
Fahrudin i Almir su bili još uvijek pod utiskom onog svega što se dogodilo. Bili su puni informacija kao da se to sve desilo onog časa dok smo razgovarali.
Teško je bilo pratiti slijed događaja jer se, tokom prvih kritičnih sati, sva drama sa terene preselila u studio koji je sa ugroženim građanima razmjenjivao informacije. I novinari Antena-radio su još pod utiskom i pričali su mi o dramama koje su proživjeli zajedno sa ugroženim stanovnicima, od Nemile do Bosanskog Šamca. Baš kako se vodeni val kretao.
A sve je počelo u srijedu 14.05. kada je nivo Miljacke skoro dosezao mostove, a kiše nastavile intenzivno padati. Od tog momenta Antena-radio odašilja informacije u etar o kretanju vodenog vala od Visokog, stanja u Olovu koje postaje dramatično, Kaknja, Nemile, Topčić Polja. Kako se vodeni val kretao javljanje građana telefonima je bilo sve dramatičnije. Oni tako postaju autentični „reporteri“ koji šalju izvještaje sa lica mjesta. Razgovore slušaju drugi građani, predstavnici vlasti i drugi. Pokušavaju uspostaviti veze sa organima civilne zaštite.
U četvrtak ujutro sa Antena-radio idu u etar upozorenja o dolasku plavnog vala rijeke Bosne. Upozoravaju Zavidovićane, Maglajlije i Dobojlije i sve mještane uz rijeku Bosnu da predvide evakuacije.
Informacije dolaze na telefone spikera ili novinara zatim se uključuje spikerfon, mobitel prinosi mikrofonu i spiker vodi razgovore sa dostavljačem informacije. Tako se svi slušaoci upoznaju sa stanjem u mjestima pored Bosne.
Na osnovu informacija novinari i spikeri Antena-radija pokušavaju uspostaviti vezu sa štabovima civilne zaštite i drugim nivoima vlasti bitnim u ovakvim situacijama za preduzimanje mjera. Informacije su išle od Orahovice, Nemile, Zavidovića, Maglaja, Doboj Juga, Doboja, Doboj Istoka.
U prvoj fazi 15.05. i ujutro 16.05. nisu imali kontakt sa predstavnicima vlasti, a onda se javljaju vatrogasac Faris iz Maglaja i zamjenica načelnika općine Maglaj Senka Bajraktarević i njihov kolega Abud Memišević koji nisu imali informacije o dolasku plavnog vala.
Štab civilne zaštite Tešanj sa načelnikom Huskićem su brzo reagovali.
A onda 16.05. ujutro pada sistem veza BH Telekom. Antena –radio prelazi na sistem telefonske mreže haloo, i o tome obaviještava slušaoce da je jedini kontakt moguć ovom vezom i mnogi su uspjeli još na vrijeme kupiti ove pakete.
Stoje s lijeva:Anid Hrvić, Almir Subašić, Nihada Hatibović, Almin Plančić
Čuče: Fahrudin Hrvić i Almir Agić
Komandant Štaba civilne zaštite Doboj Jug načelnica Jasminka Begić i novinar Miralem Begić su bili na vezi i brzo su reagovali.
U Natronci je bilo zatočeno pedesetak radnika. To je bila ona prva prava drama koja se prenosila preko Antena-radija. Dok su neka sredstva informisanja javljala da su evakuisani u Antena-radio se javljaju ogorčeni zatočeni radnici sa informacijom da ni jedan radnik nije evakuisan. Prvu evakuaciju su kasnije izvršili članovi Rafter kluba iz Konjica i to 6 žena i 7 muškaraca.
U Maglaju je glavna veza bio Izet.
Tada se dešava i evakuacija čamcima Izudina Turkeša iz Tešnja i Amera Tarabara iz Doboj Juga.
U Doboj Jugu na vezi je bio Damir Bijeli Umproforac.
U Doboju je na vezi je bio policajac koji je na službi u Tešnju i zatekao se u vrijeme poplave u Doboju kada je formirao svoju grupu za spašavanje. Zove se Zlatan Janković i bio je u stalnoj vezi sa Antena-radiom. Ova grupa je zajedno sa specijalnim jedinicama iz Banja Luke spasila mnoge živote u Doboju.
Preko Antena-radija su građani obavještavali spasioce gdje se šta događa i gdje su najpotrebniji. Nije bilo mogučnosti uspostave kontakta sa institucijama vlasti iz Doboja.
Poslije Maglaja drama se dešava u Pridjelu Donjem. Almir Subašić ih je držao na pažnji ohrabrujući ih da pomoć dolazi. Fahrudin Hrvić je imao i trenutke straha i radosti u kratkom roku koje neće nikada zaboraviti. Vozač Karahmet iz Dukata zatečen je u vodi na granici u Bosanskom Šamcu. Javio se Antena-radiju i objasnio poziciju, a glas su čuli spasioci i pronašli su ga i ako su u više navrata prije toga čamcem prolazili u blizini, ali ga nisu primjetili.
Antena-radio je pratila i brzu reakciju tešanjskih privrednika koji su se od samog početka uključili u spašavanje i pomoć. Tako su Izudin Ahmetlić i Vahdet Hrvić prvi odvukli pomoć u vodi i hljebu u Doboj i Maglaj. U Doboj su pomoć vozili preko Alibegovaca i Miljkovca, a vrećama preko brda u Misuriće u Maglaj. Spomenuli su dosta poznatih i nepoznatih ljudi koji su bili na vezi i koji su učinili mnogo korisnih stvari. Od Šemsudina Mehmedovića i Mehmeda Bradarića zastupnika u Parlamentu BiH koji su prenosili informacije prema višim nivoima vlasti i preeduzimali druge aktivnosti, Senada Subašića zastupnika u Parlamentu Federacije BiH koji je puno toga učinio prema Doboju i Dobojlijama, vatrogasci iz Tešnja i Jelaha su angažovani na nasipu u Kaloševiću, dostavi vode, pa mještani Trepča i Kosove koji su obezbjedili jedini put za Maglaj preko Trepča, Šljivica i Kosove, vjerski službenici iz svih mjesta koji su prvo vrijeme bili jedini sigurni punktovi za prijem i distribuciju pomoći, Zlatna Kap iz Jelah Polja koja je svo prikupljeno mlijeko pasterizovala (za jedan dan 500 litara) i upakovala u ambalažu koju je obezbjedio plastičar Azem Muratović iz Doboj Juga iz svog repromaterijala, udruženje Miskul Islam i imam iz Mračaja koji su proslijedili 21 kamion pomoći ugroženim područjima, stanovnici Gornjeg Pridjela koji su svojim komšijama u Donjem Pridjelu pritekli u pomoć sa hranom nakon povlačenja vode, Miljanovčani koji su prevezli u Doboj 40-tak kombija sa hranom i mnogi drugi slučajevi.
Općina Usora je sa svojim komdantom Štaba civilne zaštite, načelnikom općine Ilijom Nikićem dobro funkcionisala i obezbjedila i dostavila preko karitativnih organizacija značajnu pomoć od 40 tona za Doboj.
U Antena-radio je došlo petnaestak porodica tražeći smještaj. Ljudi su se direktno javljali u program i nudili smještaj i brigu za one koji su ostali bez domova pa su sve te porodice smještene na prostorima općine Tešanj, zahvaljujući dobroj duši Tešnjaka.
U jednoj svesci su novinari zabilježili zanimljive izjave ugroženih stanovnika kojima je pružena pomoć. Prepisah neke od njih:
– S. M.: Crkla vlast u Doboju da Bog da. Ostali smo sami i da nije bilo vas iz Tešnja Bog zna šta bi se s nama sve desilo.
A.R. : Ja ne znam nakon ovoga na koji način da vam se zahvalim za ovo što ste učinili za moju šesteročlanu porodicu. Ostali smo sami i samo zahvaljujući humanitarnoj pomoći i dostavi vode iz Tešnja te vezom sa Antena-Radiom evo meni se vraća nada u ljude.
Antena-radio objavi da je potrebno na određeno mjesto u Doboju odnijeti trideset porcija ćevapa ili neke druge gotove hrane onda se javi Vlado Grgić i kaže da on vozi, a ugostitelji se utrkuju koji će učestvovati u pravljenju svega toga.
Teško mi je bilo sve te događaje i hrabre ljude evidentirati. Samo jedan podatak na kraju. Jedan iz ekipe Antene, Almir Subašić je proveo za mikrofonom 41 sat i 14 minuta, Zaista nevjerovatna količina energije i volje, koju su iskazali i pokazali i ostali članovi hrabre ekipe. Moj kolega ŠefketTuralić napisa na ovom portalu da će ih predloziti za općinsku nagradu. Taman ove godine će biti, nakon četiri godine, dodjela općinskih priznanja pa ga molim da među onih minimalno potrebnih 20 predlagača ubaci i moje ime. Ima moj potpis odmah.
Zadovoljstvo je bilo biti sa Fahrudinom Hrvićem i njegovom ekipom. Ljudi mu vjeruju i mnogi žele da pomoć usmjere preko Antene. Iskustva iz ranijeg perioda kada je u pitanju humanitarna pomoć stvorila su nepovjerenje naših ljudi u inostranstvu pa traže rješenja u koja vjeruju. Važno bi bilo da institucije i humanitarne organizacije prezentiraju transparento sve podatke mo ulazu i izlazu humanitarne pomoći koje će omogučiti u svakom trenutku provjeru. Važno je da se pomoć ne dijeli preko više kanala bez evidencija jer će to počete i zloupotrebljavati mešetari.Sada nakon heroja u prvo vrijeme dolazi vrijeme onih koji će i ovakve slučajeve zloupotrebiti u svoju korist. Dolazi vrijeme, mešetara i profitera.Jedina odbrana je transparetnost, ali svih onih koji organizovano prikupljaju i dijele pomoć. Možda bi za to bilo dobro da se sva pomoc verifikuje na općinskoj web stranici i to bude obaveza za sve dostavljače organizovane humanitarne pomoći bez obzira od koga dolazila.
Izudin Turkeš
Sutra dan na Sajmu privrede sretoh privrednika Izudina Turkeša. Načelnik ga je, između ostalih, spomenuo u svom govoru kao spasioca života ugroženih stanovnika poplavljenih područja. Nakon čestitke zamolih ga za mi kaže kako je to bilo. Skromno bez velike priče onako kratko kao da je to sve sasvim normalno odgovori:
Izudin Turkeš
Pozvao me načelnik i rekao da im treba hitno čamac sa motorom koji sam imao. Odmah sam se uputio u Šije gdje je bilo najkritičnije i to u dijelu Gornje Polje. Bujice su bile već silne i uz puno dramatičnih trenutaka uspjeli smo izvući ugrožene, ne samo u Šijama nego i u Doboj Jugu i Kraševu. Pa kada čovjek dođe u takvu situaciju ne razmišlja o opasnosti kojoj se izlaže nego samo ima na umu misao kako spasiti ljudske život. Među onima koje sam izvukao su bila i djeca. Koje zadovoljstvo može biti veće od onog da sam, kako kažu spasi, živote.
Vatrogasci
U okviru Civilne zaštite pored profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) egzistiraju i dva dobrovoljna vatrogasna društva u Tešnju i Jelahu . I vatrogasne jedinice su imale važnu ulogu nakon proglašenja Stanja prirodne nesreće pa sam odlučio da i njih posjetim.
Predsjednik DVD Tešanj Enes Galijašević je na poslu, ali sam zatekao Vahdeta Rakića Atka potpredsjdenika.
Upravo su članovi društva pripremali obrok za poplavljene u Šijama.
Atko mi pokaza pismeni pregled svih aktivnosti DVD Tešanj u proteklom periodu.
Po nalogu Štaba civilne zaštite uzbuna je oglašena 15.05. u 8h i 30 min. Formiran je Krizni štab na čelu sa predsjednikom, a čine ga još podpredsjednikom, zatim Zlatko Ćehić koordinator jedinica Društava, Emir Halilović komandirom i njegov zamjenikom Samir Braković, Ibro Kahrimanović Mitija i Jasmin Hotić zaduženog za logistiku.
Jasmin Hotić, Bernadeta Galijašević, Melika Hotić i Emina Ahmetagić
Jedinica je intervenisala u Jelah Polju u izgradnji nasipa i učestvovala u, organizovanju prihvatnog centra u Šijama (područna škola), intervenciji na nasipu u Kaloševiću, uvezivanju i osposobljavanje gumenih čamaca (Jasmin Elez ustupio čamac), ispomoći u prijemu paketa pomoći za Doboj i Maglaj koji dolaze u skladište u prostorijama DVD-a., ispumpavanju vode iz Šoping centra, Jablanici, Kaloševiću, zbrinjavanju pripadnika Oružanih snaga sa terena (Zuhra i Mihneta Kahrimanović pripremile ručak za trideset osoba), dostava vode u Misuriće ( članovi društva privatnim vozilima-Elvedin Hadžan, Besim Softić, Armin Hodžić, i Džeraldin Brkić član Crvenog križa), organizaciji spremanja hrane –Jasmin Hotić, ispumpavanju vode u Bobarama, intervenciji u Šijama i Matuzićima, pomoći u čišćenju, prevezeno 600 l mlijeka u Doboj koje je obezbjedila MZ Džemilić Planje, prijevoz humanitarne pomoći za Doboj iz Vukova i Novog Sela, Kaloševića i čišćenja, ispumpavanje vode u Potkamenu.
Veliki broj članova je učestvao je u ovim akcijama i bilo bi potrebno puno prostora da se svi nabroje pa ću nabrojati samo one koji su učestvovali u akcijama spašavanja ljudi i materijalnih dobara u prvom trenutku:Armin Hodžić, Emir Grebić, Adnan Bećarević, Amar Hakanović, Mujo Isić, Mirza Kamišević, Elvedin Hadžan, Mirsad Bedak, Ibro Kahrimanović, Jasmin Hotić i Ermin Korkić.
Dogovorih se sa Muharemom Hujdurom komandirom DVD Jelah (nisam imao telefon predsjednika Hajrudina Džanića, a ni komandira profesionalne vatrogasne jedinice Hasana Ćemana) da se nađemo u prostorijama Društva i da mi dostavi neke informacije o angažovanju tokom poplava njihovog Društva.
DVD Jelah je kao i DVD Tešanj nakon proglašenja Stanja prirodne nesreće i uzbunjivanja imalo svoje zadatke i aktivnosti po nalogu Štaba civilne zaštite. Još u srijedu su dobili nalog da budu spremni.
Obavljali su zadatke zajedno sa civilnom zaštirom u MZ Kalošević, dostavljali vodu i čistili Šije, snabdjevali vodom Polikliniku općine Doboj Jug, Donji Pridjel, Poljice kod Doboja, spašavali robe i vršili sanaciju u firmi Trentex Doboj Jug, čistili asfaltnu bazu Dobojputeva kod Maglaja.
U ovim aktivnostima su učestvovali Edin Galijašević, Alen Tubić, Josip Erceg, Kasim Čaušević, Naid Karahodžić, Fahko Subašić, Muharem Hujdur, Amer Maleškić, Muhamed Hasanović, Saša Bajrić, Sanin Jahić, Hajrudin Džanić, Anes Hujdur. U rad se uključio i Sabinko Ajanović i ako nije član Društva.
Vatrogasci iz Jelaha na terenu
Članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava su amateri. Ulažu svoj trud pa često i vlastita sredstva da pomognu drugima. Kako mi sada mizerno zvuči saopćenje parlamentaraca da će se odreći nekim malim procentom svojih, za naše prilike, ogromnih plaća.
Humanitarne akcije-Centar za kulturu i obrazovanje
Nakon neposredne pomoći u prvim trenucima, Tešnjaci se i dalje angažuju na prikupljanju i dostavljanju humanitarne pomoći poplavljenim područjima. Tako je i Centar za kulturu i obrazovanje organizovao program u velikoj sali Centra čiji prihod je namijenjen Dobojlijama i Maglajlijama. U programu su učestvovali tešanjski književnici Ramiz Brkić, Sead Korajlić, Kemal Ljevaković, Ivica Budulica Strikan, Mevlida Travnčić, Ilijas Dudić, Mustafa Bešlagić i Amir Brka, te muzičari – mladi Nermin Handžić i Neira Brka, Mirsad Mićo Vukalić, Emir Bajraktarević, Almir Kerić, Suad Livnjak, Ramo Džanić, Enes Hujdur i Coctail Band. Svi učesnici su takođe kupili jednu ili više ulaznica. Govoreći u uvodu, direktor Centra Amir Brka naglasio je da je za ovu ustanovu “u prvom planu ove aktivnosti gesta kao takva, s uvjerenjem da se ovim činom uvećava energija plemenitosti u kosmosu i prostor oljuđenja čovjeka.” Iako je bio prisutan mali broj posjetilaca, pa prihod nije kakav je očekivan, ipak se je nadati da će biti više uplata na za tu priliku otvoreni račun u PBS Filijali Tešanj – koji se može vidjeti na plakatu.
Humanitarne akcije-VB Leasing BiH
Pozvao me prijatelj iz Maglaja, moli me da mu u Belifu nabavim dezifekciono sredstvo i da ga odnesem do jedne firme gdje će ga preuzeti vozač. Naravno odmah nazovem Adema Šišića vlasnika i mog bliskog rođaka koji me obavijesti da sredstava ima u prodavnici koja se nalazi u krugu firme Life Oil d.o.o.preko puta Belifa. Preporuči mi sredstvo u granulama koje se miješa sa vodom. Pored upustva koje se nalazi na kutiji preuzmem i šire upustvo i stavim u vrečicu sa kutijama.
Kada sam završio kupovinu dođem u halu i tamo zateknem dr. Mesuda Ajanovića Meska iz VB Lesaing BiH kako utovara dezifekciona sredstva i sredstva higijene u kombi. To je donacija VB Leaimg BiH stanovnicima Doboja i Maglaja.
Gošća iz Donjeg Vakufa, Adem Šišić i dr. Mesud Ajanović
Poslije na kafi kod Adema interesujem se da li je velika potražnja za sredsvima, obzirom da je sada, kada se voda povukla i kada su očišćene kuće od mulja i blata, vrijeme za dezinfekciju. Kaže mi da isporuke idu isključivo u Republiku Srpsku, ali prema Federaciji i konkretno prema Maglaju nije imao zahtjeva za isporuke. Imao sam utisak da u ovo vrijeme ne želi da reklamira svoje proizvode, pa sam nazvao načelnika Huskića i preporučio da informaciju prenese kolegi iz Maglaja. Možda nema informacije.
Jubilarni deseti Sajam privrede Biznis 2014.
Ovogodišnji tradicionalni sajam privrede u Tešnju zbog poplava i nesreće koja je zadesila BiH, promjenio je i termin održavanja i sadržaj. Dobio je humanitarni karakter.
Prisutnim su se obratili predsjenik Udruženja privrednika Biznis Jelah-Tešanj Mensur Krdžalić, pročitano je pismo Zamjenice ministra ministranstva spoljne trgovine Ermine Salkičević Dizdarević, načelnik općine mr. Suad Huskić i zamjenici ambasadora Madžarske i Slovačke u BiH Lajoš Kohari i Viktor Borecky.
Prisutan je bio i predsjednik privredne komore ZE-DO kantona dr. Šefkija Botonjić, savjetnik Zamjenice ministra Vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Atif Hodžić i dr. Sajam je održan u prostorima Privrednog centra Ukus.
Udruženje privrednika, organizator Sajma privrede imalo je važnu ulogu u spašavanju ljudskih života i pružanja pomoći poplavljenim prostorima. Nčalnovi Udruženja su spašavali ljude i predvodili prvu pomoć susjedima. Na prvom sastanku su donijeli odluku i prikupili pomoć za nastradale od oko 50.000 KM.
Organizacija Sajma privrede pored humanitarnog karaktera je ustvari i način pokazivanja da i u ovim teškim trenucima se moramo okrenutu budućnosti, a to je raditi i povečavati privredne potencijale. Tešanj je sada u neku ruku centar privrednih aktivnosti u BiH. U prošloj godini ostvareni su najbolji rezultati, a tešanjske firme su postali vlasnici značajnih kapaciteta u Sarajevu, Travniku i Visokom koje nakon preuzimanja upravljanja od predhodnih vlasnika pokazuju stalan napredak. Ovaj sajam kao i svi dosadašnji prije svega pokazuju mogućnosti tešanjske privrede.
Ovaj put je manje izlagača, 63 ali je to sasvim logično obzirom na okolnosti u kojima se organizuje.
Sajam su otvorili predsjednik Udruženja Mensur Krdžalić i načelnik mr. Suad Huskić
Dok sam izlazio iz hale jedan u hale dva i tri iznenadih se ljepotom objekta napravljenog temeljnom rekonstrukcije upravne zgrade nekadšnjeg Ukusa. Piše Villa Ukus. Zgrada, parking prostor i prilaz prekrasno izgledaju. Na ulazu upitah mladića kada je otvorenje. Kaže 15.juna. Objekat je zbilja reprezentativan i Tešanj će sa njim dobiti mnogo.
Svečano otvoren objekat sjedišta Medežlisa IZ Tešanj
Planirano svečano otvaranje objekta, gdje će biti sjedište Medžlisa IZ Tešanj održano je 23.05. skromno i dostojanstveno kako i priliči trenutku opće nesreće nastale elementarnom nepogodom. Nakon džuma-namaza i održane hudbe reisu ulema Husein ef. Kavazović je zajedno sa zeničkim muftijom Ejub ef. Dautovićem, predsjednikom Medžlisa IZ Tešanj Zehrudinom Kruškom, načelnikom Suadom Huskićem i vakifom Hajrudinom Ahmetlićem svečano presjekao vrpcu na ulazu u zgradu.
S lijeva Zehrudin Kruško, Hajrudin Ahmetlić, muftija Ejub ef. Dautović, reis Husein ef. Kavazović, načelnik Suad Huskić
Ova zgrada namjenjena za medresu zajedno sa Čarši džamijom je vakuf Ferhad-bega osnivača grada Tešnja. U njoj su medresu završile generacije. Rušili su je osvajači kao što je to učinio Savojski 1697. godine. Obnavljana je više puta, ali je ovaj puta izvršena temeljna rekonstrukcija, sigurno največa do sada. Objekat zaista izgleda predivno i ukrasit će našu čaršiju. U atrij može primiti i veće grupe turista, učenika i drugih namjernika koji dođu u Tešanj da se upoznaju sa njegovom historijom nego što su to do sada bile mogućnosti Eminagića konaka. Mogu se prikazivati i filmovi, održavati razni skupovi.
Projektanti ovog zdanja su arhitekti iz Sarajeva Dženana Šaran i Azer Aličić.
Naš slikar Ahmet Hundur Ahmo strpljivim i preciznim radom je uklopio tekst Ferhad-begove vakufname na arapskom i bosanskom jeziku u ukupni ambijent.
Vakufnama na zidu aule rad Ahme Hundura
Vrijednost izvršenih radova je 750 000 KM. Sredstva su obezbjedili vakifi iz BiH, a sa 20 000 KM učestvovali su i džematlije iz turske općine Kutahije.
Zgrada ima svoju historiju koliku ima i Tešanj kao urbano mjesto. Samo u mom životnom vijeku znam da su mi prostorijama medrese zubarka Emina i Riger vadili zube mliječnjake, da je tamo bila serijska proizvodnja tekstilne robe Napretka, da je bila uprava Pobjede.
Ovom temeljnom rekonstrukcijom Tešanj je dobio reprezentativan objekat u starom dijelu grada.
Stare fotografije
Otvaranje zgrade Vatrogasni Dom 1950. godine (preko puta pekare Berberović)
Sa table na Gornjoj čaršiji
