Dok sam prolazio sa gostom preko mosta u parku, zagleda se on u onu tamnu tečnost u koritu Tešanjke pa će pomalo i provokativno:
– U zadnje vrijeme Tešanj je sa svojim pozitivnim primjerima u vrhu lijepih vijesti na našim novinama i televizijama, a pročuo se i šire. Ima i razloga za to. Međutim, ti znaš da mi u Bosni kada hoćemo da vidimo kakav je domaćin obiđemo mu halu i sve će ti biti jasno o kakvom se domaćinu radi. Ovo što vidim u ovom koritu i ono što sam slušao ne idu baš zajedeno.
Korito Tešanjke u ovim vrelim avgustovskim danima
Međutim , u petak 7.8. desio se važan događaj u sali općinskog vijeća koji najvuljuje početak kraja svih problema sa otpadnim vodama koje ima cijela općina, a ne samo grad. Tog su dana potpisana dva ugovora u vrijednosti od 2 626 704,53 KM za izgradnju primarne kolektorske mreže od JU Rad do Toplane i od Toplane do benzinske pumpe Kosovčić u dužini 7 km.
Ovo je prva faza radova od ukupno 24 milona KM planirane investicije.
Nakon provedene procedure poslove izgradnje kolektora do Toplane u dužini 2,5 km i rekonstrukcije odvodnje u Titovoj ulici, radit će firma Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo. Vrijednost ugovorenih radova je 1 000 546,94 KM
Drugu dionicu od Toplane do Kosovčić pumpe u dužini od 4,5 km radit će HP Investing d.o.o. Mostar i Inžinjering1 d.o.o. Jelah. Vrijednost ugovorenih radova je 1 627 157,59 KM.
Ispred firme Euro-Asfalt d.o.o. ugovor je potpisao Hamed Ramić, a ispred Inžinjering 1 d.o.o. Ahmet Hujdur.
Od ukupne vrijedenosti investicije 90% će biti finansirano nepovratnim sredstvima IPA fondova.
Činu potpisivanja prisustvovali su i Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamnetu BiH, načelnik općine u vrijeme kada su započete aktivnosti i donesene strateške odluke o zbrinjavanju otpadnih voda Fuad Šišić, predsjedavajući OV-a Senad Subašić, direktor JP Rad Mirsad Šaranović sa saradnicima i dr.
Hamed Ramić, mr. Suad Huskić i Ahmet Hujdur
Ovo je sigurno početak radova na najvećem infrastrukturnom projektu u tešanjskoj općini. Zadnji veliki infrastrukturni projekti realizovani su početkom odamdesetih godina prošlog vijeka kada je izgrađen jelaški vodovod, Toplana i regulisana rijeka Tešanjka u Bukvi.
Sjetim se početaka, kada je usvojena Strategija razvoja općine Tešanj 2007.-2015.
Tada je ustanovljerna vizija:Tešanj-općina evropskog kvaliteta življenja, ekonomske snage i ekološke svijesti, strateški pravac dva je bio Razvoj infrastrukturnih sistema i zaštita životne sredine (strateški pravac jedan je konkurentna privreda).
Od tog momenta do danas napravljeno je puno aktivnosti institucija i pojedinaca da bi se počeo rješavati jedan od najvećih problema 46 000 stanovnika općine. Idejno rješenje, idejni projekat, projekat, kandidacioni programi za sredstva i dr.
Sjećam se da sam prije nekih pet godina kao savjetnik načelnika bio u ODRAZ-u u Sarajevu kako bi se informisao o mogućnosti angažovanja njihovih sredstva upravo za infrastrukturne projekte. Tada mi je direktor ODRAZ-a Safet Daut rekao:
- Para ima, ali nema kvalitetno urađenih projekta
Kada se radi timski, stručno i prilagođeno zahtjevima i okruženju rezultati ne mogu izostati. Posebno je važno što je ovim projektom obuhvaćena cijela općina. Planirano je da do 2020. godine 45% građana ima riješeno pitanje otpadnih voda.
Naravno da se radi o prvoj fazi koja neće odmah riješiti problem kanalizacije u našoj rječici Tešanjci, ali se izgradnjom kolektora primarne mreže stvaraju uslovi za njegovo brzo rješavanje.
Senad Subašić, Šemsudin Mehmedović i Fuad Šišić su prisustvovali potpisivanju ugovora
Odštampan Tešanjski dnevnik 2013.-2015.
Nisam bio u mogućnosti finansirati štampanje Tešanjskog dnevnika 2013.-2015. Kada sam to spomenuo načelniku mr. Suadu Huskiću, prilikom neke aktivnosti u sali OV-a, rekao mi je da prikupim ponude za štampanje i uvezivanje kako bi mogao donijeti odgovarajuće odluke o finansiranju troškova. I donio je odluku. Tako će primjerke Tešannjskog dnevnika 2013.-2015. dobiti kao i prije dvije godine JU Muzej i JU Opća biblioteka i nekoliko bogatih biblioteka naših sugrađana. Hvala načelniku za zadovoljstvo koje mi je učinio.
Usklađivanja katastra i gruntovnice
Već dugo vrmena sam se spremao da kuću i parcele zemljišta na kojoj je napravljena (a ima i privatne zemlje i državne na korištenju) prevedem u gruntovnicu. Troškovi od oko 800 KM su najčešće bili prepreka da to uradim pa sam to odgađao za druga vremena. Kada sam vidio na oglasnoj ploči poziv prikupio sam svu dokumentaciju koju sam imao i odlučio da odem u zgradu Općinskog suda gdje se nalazi Gruntovnica.
Javni poziv
Ovaj put će to biti besplatno obzirom da je u fazi realizacija projekta harmonizacije podataka katastra i gruntovnice. Vrijednsot projekta je 200 000 KM, a u prvoj fazi su obahvećene katastarske općine Tešanj I, Tešanj II i Jelah.
Mislio sam da će me zateći redovi, međutim nije bilo gužve. Tri mlade osobe su angažovane na ovom poslu i jedna od njih me je primila, pregledala dokumentaciju, naparavila zapisnik i kazala da ću dobiti rješenje kojim ću onda u redovnom postupku katastarsko stanje prevesti u gruntovno. Tamo sretoh i starog poznanika „gruntu“ Nedžada Ljevakovića. Govoreći o svojim iskustvima spomenu i situaciju kada djeca psovkom spominju svoje očeve i djedove jer su ostavili haos u knjigama. Kada sam izlazio iz zgrade suda zazvoni telefon. Javi se sin i pita šta radim. Pod utiskom Nedjinih riječi kazah mu da radim poslove kako ne bi mene i mog oca psovkom spominjao.
Otvorena izložba Kuće sjeverosistočne Bosne
U organizaciji JU Muzej, a u saradnji JU Zavod za očuvanje i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa tuzlanskog kantona u Eminagića konaku je otvorena izložba tradicionalne bosanske arhitekture pod nazivom Kuća sjeveroistočne Bosne. Ovo je još jedan od događaja u nizu ovogodišnje manifestacije Ljeto u Tešnju.
Na panoima se može naći veoma veliki broj informacija o tipovima kuća građenim na prostoru sjeveroistočne Bosne, materijalima te građevinskim i arhitektonskim rješenjima korištenim prilikom izgradnje ovih objekata. Na otvorenju izložbe koja govori o našoj tradiciji, običajima, socijalnim prilikama, porodičnim odnosima i higijenskim navikama govorili su Ernad Prnjavorac, direktor Muzeja Tešanj, Benjamin Bajraktarević – direktor JU Zavod za očuvanje i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzla, te prof.dr. Mirsad Kunić – vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.
S lijeva : prof. Mirsad Kunić , Ernad Prnjavorac i Benjamin Bajraktarević
Izložba je zanimljivija time što zidne panoe sa informacijama prate makete građevina predstavljenih na izložbi.
Održavanje ovog događaja je prvobitno planirano i najavljeno u Jelahu, ali radi tehničkihi organizacijskih problema nije tamo realizovan.
Stare fotografije
Radnici Trgovačkog društva Tešanj 25.1.1954. godine
S lijeva prvi red:Rifat Dubošlić, Fadil Abduzaimović, Iso Mešić, Salihaga Galijašević i Ibrahim Mulabdić
Stoje: Safeta Bukvić, Nusreta Kadić, Nadira Agić, Zekija Korajlić, Sabrija Smailbegović, Tima Silajdžić, Sajda Bukvić, Bisera Mašnić,
(Iz albuma Emine Dizdarević)
Sa table na Gornjoj čaršiji