TESANJ.NET stranica grada
Općinski Ciljevi 2016
Oćina Tešanj je usvojila ciljeve za 2016. godinu koji su proizašli iz strateških dokumenata (Strategija razvoja do 2018.) te uspostavljnog sistema upravljanja kvalitetom i okolišem. Usvojeno je 27 ciljeva, a operacionalizacijom postavljeni nosioci (21 menadžer projekta) i rokovi realizacije. Na sastanku sa nosiocima zadataka i rukovodiocima javnih preduzeća i ustanova i rukovodiocima općinskih službi načelnik mr. Suad Huskić je prezentirao ciljeve, nosioci i rokovi realizacije.
Načelnik je prisutne upoznao i sa stepenom izvršenja strateških ciljeva u četiri oblasti. Tako je u ekonomiji stepen izvršenja 42%, Ekologiji 27%, društvenom sektoru 51% i mladi 47%. Neki projekti su završeni, neki su završeni na godišnjem nivou, neki su u toku-priprema, a neki u planu. Iz strateškog dokumenta Strategija razvoja pokrenuto je 70% projekata.
U većini, meni poznatih slučajeva, strateški dokumenti institucija vlasti ili nisu donošeni ili su ih pravili eksperti uz značajne nadoknade, a onda su ti dokumenti kupili prašinu po općinskim ili vitrinama viših nivoa vlasti. Sa strategijom razvoja općine Tešnja nije tako. Koliko ja znam rađene su tri. Jedna poslije rata, druga 2007. godine za period 2007-2015. godine, a treća 2013 kada je izvršena revizija predhodne i ustanovljena nova za period do 2018. godine. Prvu su radili stručnjaci van Tešnja, a autori zadnje dvije su tešanjski stručnjaci. Učestvovao sam u izradi zadnje i znam da je bio uključen veći broj stručnjaka izvan općinske administarcije, javnih ustanova i javnih preduzeća. Bili su tu stručnjaci iz privrede i drugih institucija. Za razliku od one prve zadnja je bila urađena volonterski.
Dobro je da su strateški dokumenti kvalitetno urađeni i da su vodilje, da se na osnovu njih prave planovi, da se prati realizacija i mjerenje izvršenja i da se vrši revizija kako bi ti dokumenti bili uvijek aktuelni.
Za ovu godinu je utvrđeno 27 ciljeva proisteklih iz strateških dokumenata (nabrojat ću ih uz neznatna skraćenja naslova):Opremiti poslovne zone infrastrukturnim sadržajem, Formirati poduzetničke inkubatore, Iznaći dodatnih 15 l/sec pitke vode, okončati projekte izgradenje vodovodnih sistema u O.Planje, Mekiš-Dobro Polje, Medakovo-Trepče, Hrvatinovići, Raduša, Istražni radovi na utvrđivanju kapaciteta geotermalne energije na prostoru općine, Dovršiti gradnju treće trake u Bukvi, Izgradnja 110 KWTS u Jelahu, Uređenje turističko-rekreacione zone Kiseljak prema postojećem regulacionom planu, Socijalno uključivanje i podrška socijalno osjetljivim osobama koje mogu pristupiti tržištu rada, Nastavak i unapređenje zaštite, istraživanja i proučavanja kulturne povijesti, Deminiranje sumljivih površina I i II kategorije, Realizirati projekat prikupljanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda- I faza, Rješavanje opasnog otpada,selekcija čvrtog otpada, Čišćenje vodotoka, Uspostava moderne otkupne stanice za poljoprivredne proizvode, Podići nove intezivne zasade voćnjaka (autotohne sorte), Podići mini farme u stočarstvu i plasteničku proizvodnju u povrtlarstvu, Kreirati jedinstvenu turističku ponudu, Socijalno uključivanje i podrška socijalno osjetljivim osobama, Prevencija bolesti i promocija zdravlja, Obezbijediti uslove za predškolski odgoj, Uspostaviti kvalitetan Info centar, Uspostaviti otvoreni program/konkurs za mlade za najbolju ideju/projekt, Omogućiti dostupnost književnog fonda mladim u ruralnim sredinama, Osigurati održivost stipendiranja, Organizacija anti-stres programa za mlade s ciljem povećanja sigurnosti i smanjenja rizičnih ponašanja.
Evo nekih i od kolinskih ciljeva:najmanje jednom u toku 2016. godine izvršiti primopredaju neprihvatljivog otpada Općine (elektrotehnički, neinske sijalice , toneri..), Čišćenje najmanje 15 evidentiranih divljih deponija, Uspostava, uređenje i održavanje minimalno 25 eco-otoka na području pćine.
Promocija knjige Izvozni vodič-specifični zahtjevi kupca dr. Ismara Alagića
U organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje održana je promocija knjige Izvozni vodič-specifični zahtjevi kupca dr. Ismara Alagića. Učestvovali su:prof. dr. Ranko Božičković, Fuad Šišić i Husein Galijašević.
U knjizi je opisan razvoj sistema kvaliteta kroz vrijeme, predstavljeni neki autori koji su dali veliki doprinos razvoju upravljanja kvalitetom i na kraju za četiri industrijske oblasti (automobilska industrija i metaloprerada, drvna industrija, prehrambena industrija i prerade tekstila i kože) predstavljeni su specifični zahtjevi kupaca preko standarda, direktiva i drugih oblika. Specifične zahtjeve treba da ispune svi proizvođaći koji žele izvoziti svoj proizvod, prvenstveno u EU. Autor je uz takve informacije dao osnovne podatke o njihovom sadržaju i zahtjevima.
S lijeva : dr. Ranko Božičković, dr. Ismar Alagić, Husein Galijašević, Fuad Šišić i Amir Brka.
Posjeta firmi Artisan d.o.o
Čitam u dnevnoj štampi o uspješnom nastupu proizvođača namještaja na jednom od najpoznatijih svjetskih sajamova namještaja IMM Cologne u Kelnu. Firma MS&WOOD iz Fojnice, vlasništvo Tešnjaka Muhameda Pilava, osvojila je nagradu.
I ako firma Artisan nije učestvovala na zajedničkom štandu proizvođača namještaja iz BiH, znao sam da su išli samostalno jer oni su na ovom sajmu redovni od 2010. godine i pioniri su u proizvodnji visoke klase namještaja u BiH. Pri tom su osvojili niz nagrada koje nisam uspio ni popisati.
Dugo ih nisam posjetio pa je to bio dobar ralog da vidim šta se događa u ovoj firmi. Prvo sam razgovarao sam sa izvršnim direktorom Mirzom Ćostovićem, a onda je došao i suvlasnik firme Fadil Ćostović.
Fadila se sjećam još od prije skoro 30 godina kada je sa bratom Feridom (1953-1985) radio jednu specifičnu pregradu kada sam gradio svoju kuću. U to vrijeme su važili kao dobri i čestiti majstori i bilo ih je teško angažovati zbog prezauzetosti.
Fadil je zdravstvenih razloga ( zbog problema sa okom) je 1994 godine otišao u Njemačku. Da bi riješio pitanje finansiranja intervencije na oku zaposlio u jednoj radionici sličnoj onoj porodičnoj. Bila je to mala firma, ali su radili kvalitetnije poslove entirijere za poznate firme među nima i Aldine trgovine-plakare, stubišta i dr. Počeo je kao običan radnik, ali nakon 3-4 mjeseca postao je poslovođa. Tamo je dosta toga naučio, a otvorili su mu se novi vidici za budućnost porodične firme.
Mirza Ćostović izvršni direktor Artisana
Vratio se pred kraj 1997. godine i ponovo započeo posao u porodičnoj firmi. Nakon tri godine pojavljuje se holandska firma 40A PRODUKTIES-brend pilat-pilat sa kojom prave zajedničku firmu NORDENT u kojoj su preovladavali proizvodi od lišćara. Izgrađen je prostor u Bukvi gdje i danas egzistira firma sa holandskim vlasnicima.
Poslije je Fadil formirao samostalnu firmu sa sedam radnika u domu u Medakovu (gdje je i danas smješten jedan dio firme) i počeo sa radom od janura 2008. godine. U novoj firmi realizuje svoje nove ideje. Artisan izgrađuje vlastiti dizajn. Prvi je počeo saradnju sa poznatim dizajnerskim kućama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, prvi je uveo sistem plačanja dizajna putem tantijema (dizajner ostvaruje procenat u prodanom proizvodu). U promociji i prodaji dizajn ima presudnu ulogu. Za proteklih osam godina je Artisan je unapredio svoje kapacitete najsavremenijom opremom i tehnologijom (sada već ima tri obradna centra sa petom osom) sa kojom je mogao da realizuje svaku zamisao dizajnera koje je angažovao i tako stvorio svoj vlastiti brend. Vrlo bnrzo je stekao renome koji mu je obezbjedio da svoj štand na sajmu u Kelnu postavi u najekskluzivniji dio prostora.
Danas Artisan zapošljava 110 radnika. Izvozi svoje proizvode u preko 25 zemalja svijeta na sve kontinente. U Južnoj Koreji sarađuju sa firmom koja plasira njihove proizvode u 12 prodavnica, a od aprila ove godine jedna prodavnica će prodavati samo proizvode Artisana.
Artisan ima i kćerka firmu Arteco koja predstavlja tehnološki park. Firma radi projektovanje, izradu prototipova koristeći programske jezike Solid Works i Solid Cam (ova kombinacija znači da se program prenosi sa računara direktno na mašini što je velika prednost kod brzine osvajanja i smanjenja grešaka) Artisan je na taj način dostigao nivo tehnologije da rade uzorke namještaja u roku sedam dana. Sa kupcem održavavaju vezu linkom kada usaglašavaju detalje elektronski bez skupih putovanja radi sastajanja i dogovaranja.
Obišao sam sve pogone, a Fadil mi je objašnjavao privremena i planirana rješenja prostora i kupovine novih tehnologija. Artisan radi vrhunski namještaj od trupca do finalnog proizvoda. Zanimljivo je da je počeo kupovati trupce orahovog drveta iz SAD. Baš nerealno zvuči da Amerikanci izvoze u BiH najniži nivo obrade drveta, sirovinu u obliku trupca.
Fadil Ćostović
Uvode se nove tehnologije savijanja, bojenja i lakiranja, a već je uvedena tehnologija visokofrenkventnog sušenja drveta.
I na kraju posjete doživio sam najveće iznenađenje. Fadil me je odvezao na gradilište gdje se radi nova hala. Radilište je tamo gdje sam ga najmanje očekivao. Nalazi se na porodičnom imanju u Medakovu, u šumi i brdu, sa desne strane puta Medakovo-Trepče (300-400 m od skretanja u Trepče). Jedna hala je već pokrivena, a na ovom prostoru planirana je izgradnja od
10-12000 m2 pokrivenog prostora i blizu 3 000 m2 nastrešnica. Radovi intezivno traju i planirano je da se u hali čija je gradnja u toku već u pročljeće ove godine vrši pakovanje i otpram, a zatim i savijanje , bojenje i lakiranje. Nakon posjete Ljetiniću i sada Artsanu vidim da niču kosturi hala kao gljive poslije kiše. Meni je to veliko zadovoljstvo vidjeti i diviti se hrabrosti znanju naših poduzetnika. Svaka čast stranim, ali neka nama naših domaćih investitora.
Nova lokacija Artisana
Potpisani ugovori za stipendije sa 408 studenata za školsku 2015/2016
Od kako je uvedena praksa stipendiranja studenata od strane Općine u akademskoj školskoj 2008/2009 godini do danas stipendirano je oko 1500 studenata, a ukupan iznos sredstava za stipendije je oko 2,5 milona KM. Ove godine načelnik mr. Suada Huskić potpisao je 408 ugovora i tako nastavio tradiciju stipendiranja. Vratim se u vrijeme mog školovanja i sigurno je da su stipendije koje su davale firme iza šezdesetih godina prošlog vijeka uticale da se veliki broj mladih obrazovao na visokoškolskim ustanovama. To je bio i uslov za intezivniji razvoj našeg kraja u svim segmentima života. Danas BiH se ne može pohvaliti brojem vidokoobrazovanih ljudi na broj stanovnika u odnosu na razvijene zemlje kojima težimo (posebna je tema kvalitet mnogobrojnih visokobrazovnih ustanova).
Prva četiri ugovora potpisali su i najbolji studenti i učenici koji su ove godine upisali fakultet: Kanita Krdžalić studentica druge godine Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu sa prosjećnom ocjenom 10, Azelma Demirović student treće godine Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli sa prosječnom ocjenom 9, Naid Dizdarević sa prve godine Medicinskog fakulteta u Tuzli koji je učenik generacije u Srednjoj tehničkoj školi u Tešnju, te Lamija Orlović studentica treće godine Ekonomskog fakulteta u Tuzli sa prosječnom ocjenom 9,15.
Pored ovih stipendija Općina Tešanj ima program podrške i za postdiplomski i doktorski studij.
Stara fotografija
Česma u parku do Riječke džamije (Dibekhana) 3.4.1950. godine
Stoji prva s lijeva Nisveta Bešlagić Tetka, a zadnja Mensura Mensa Handžić sa kćerkom Delvetom.
(Iz albuma Nedžade Agić)
Sa table na Gornjoj čaršiji
